Josip Radošević ekskluzivno za Bitno.net: Isus je moj jedini pravi uzor!

31.01.2013.

Hrvatski nogometni reprezentativac i novi član talijanskog prvoligaša Napolija Josip Radošević u ekskluzivnom intervju za Bitno.net otvoreno progovara o karijeri, novcu i uspjehu u svjetlu vjere, o življenju duhovnosti i molitvi, o izazovima koji se nameću mladima, kao i o kršćanskom gledanju na spolnost i brak.

S najmlađim hrvatskim nogometnim reprezentativcem i donedavnim prvotimcem Hajduka Josipom Radoševićem razgovarali smo samo nekoliko dana prije njegova transfera u poznati talijanski nogometni klub Napoli. Na razgovor smo bili potaknuti njegovim iskrenim življenjem vjere koju često i javno svjedoči. U trenutku dok smo razgovarali transfer još nije bio do kraja izvjestan i dojmljiva je bila mirnoća s kojom se nosi s velikim pritiskom. Iako odbija mnoge ponude za intervjue, rado se odazvao na razgovor za naš portal, koji redovno čita.

Ovih dana dok mediji nagađaju o Vašem transferu i nagađaju gdje ste trenutačno, Vi gotovo svakodnevno mirno dolazite na misu u crkvicu Sv. Duha. Kako se nosite s neizvjesnošću oko transfera i kako nalazite vremena za misu i u ovim okolnostima kada je mnoštvo poziva, pregovora i sl.?

Iako realan pritisak postoji, posebice ovih dana kad je transfer u pitanju, nastojim uvijek kontrolirati emocije. Imam unutarnji mir i znam da uz pomoć Božju mogu to na najbolji način privesti kraju. Bog mi je na prvom mjestu i naravno da nastojim naći vremena za Njega.

Po medijima se malo s čuđenjem pisalo o Vašim izjavama da odlučujete uz Božju pomoć. Što to za Vas konkretno znači?

Radi se o tome da uvijek na prvo mjesto stavljam Božju volju za svoj život. U skladu s tim je i to da smo ja i moj brat Antonio, koji je moj zastupnik, te moja obitelj već prije donijeli neke odluke, dali nekim ljudima riječ i htjeli smo stajati iza toga. Nismo htjeli da nas bolja financijska ponuda ili neka nova događanja pokolebaju da prekršimo svoju riječ. Upravo smo dakle u tome vidjeli volju Božju, da ustrajemo, da s nutarnjim mirom donosimo odluke, bez obzira na vanjske pritiske.

Izjavili ste da novac nije najvažniji, pa ni kad su transferi u pitanju, međutim činjenica je da će transfer biti financijski izdašan, da je pred vama, s materijalne strane uzevši, mirna budućnost… Bojite li se možda da će, posebice s obzirom na to da ste još vrlo mladi, novac negativno utjecati na Vas, je li Vas strah da će to poremetiti Vaš duhovni život?

Sigurno da novac u životu može predstavljati opasnost pa i nekakvo zlo, posebice u današnje vrijeme, jer kad imaš puno novca svakakve ti misli padaju na pamet. No znam da Bogu mogu biti zahvalan za sve što mi je omogućeno te se nadam da ga uz Njegovu pomoć neću iznevjeriti. Dat ću sve od sebe da mi novac ne bude na prvom mjestu. Znam do čega mi je najviše stalo, a ako je Bog na prvom mjestu, sve ostalo je na svom mjestu.

Kad pogledate vlastitu karijeru, kako gledate na ulogu vjere pri tome? Mnogi su skloni misliti da vjera nije spojiva s uspješnom karijerom bilo kojeg tipa, posebice s onima koje sa sobom nose velike zarade, slavu itd. Kako Vi gledate na to?

Po mom mišljenju nogomet i vjera imaju dosta toga sličnoga. Naime, i nogomet i vjera podrazumijevaju upornost, borbu. Nikada ne možemo biti uljuljani, ne znamo što nam život donosi, tako je i u nogometu i u vjeri. Ispočetka nisam uočavao povezanost, ali s rastom u vjeri to sve više uviđam. Tako primjerice i napredak u profesionalnom sportu i vjerski rast podrazumijevaju odricanje, spremnost na žrtvu i ustrajnost bez odustajanja.

Ipak, nogometni život, posebice vrhunskog sportaša, nose sa sobom i negativne stvari. Uspjeh, slava, bogatstvo itd. kod mladih ljudi znaju se često pretvoriti u obijest, potragu za svjetovnim zadovoljstvima, izlascima koji postaju svrha sami sebi itd. Kako se suočavate s takvim izazovima?

Sigurno da se nije lako nositi sa svim tim stvarima, ali uz Božju pomoć se može. Važno je imati vlastite ideale i težnje. Primjerice već danas trebamo razmišljati o djevojci s kojom ćemo stupiti u brak i provesti čitav život s njom, o obitelji koju želiš zasnovati i koja će cijeli život biti uz tebe. Ako njeguješ te vrijednosti i težiš takvom životnom putu, jasno da se trudiš i svoje ponašanje uskladiti s time i tražiti društvo koje misli slično. Ako se i nađeš u društvu koje je neprikladno, vrlo brzo se pokaže da tvoj način ponašanja njima ne odgovara. Naravno da mogu sa svakim razgovarati, objašnjavati mu svoje stavove, ali ne mogu utjecati na njihovo prihvaćanje, ne mogu nikome ništa nametati. Prihvaćam da svatko ima svoj život, a ja sa svoje strane tražim društvo koje mi je prikladno, koje može donijeti nešto dobro i lijepo u moj život.

Koliko je uopće moguće primjerom i riječju svjedočiti među kolegama, koliko ima onih koje zanimaju teme vjere, smisao života? Jeste li sa svojim stavovima osamljeni, uspijevate li uopće svjedočiti drugima?

Smatram da ima puno prilika za svjedočenje, a prije svega je važno da svjedočimo upravo svojim djelima. Vjera se najviše svjedoči vlastitim ponašanjem, spremnošću na pomoć drugima. Drugi također u nama, ako smo doista vjernici, prije svega primjećuju toplinu, veselje, istinsku radost. Upravo to naše ponašanje i nas same ljudi najprije vide. Potom se otvara prilika i za iskreni razgovor, u kojem je moguće ukazati nekome tko je u problemima i poteškoćama na izlaz koji Bog uvijek nudi i daje, pa i onda kad izgleda da izlaza nema.

Mi i ne trebamo težiti prvenstveno tome da mijenjamo druge koji su oko nas, nego mijenjati sebe na bolje pa će pod tim utjecajem i sama okolina doživjeti pozitivne promjene.

Je li teško u svim okolnostima i naporima profesionalnog sporta, kao što su primjerice teški treninzi, neizvjesnost utakmica, napetost zbog rezultata i sl. zadržati duhovnu sabranost?

Naravno da će uvijek biti izazova i da ima trenutaka kad nije lako, ali ako stavimo Boga na prvo mjesto On nam pomaže, daje nam mir koji sami sigurno ne možemo postići, koji nam ne daje ni svijet ni društvo. Moje je iskustvo da i u profesionalnoj karijeri ima mjesta za Boga, a kušnje koje imam su prilika za rast u vjeri. Svjestan sam također da imam i određenu odgovornost, jer od onoga kome je više dano više će se i tražiti. Ali ne treba od toga bježati, za sve postoji rješenje.

Biste li iz te perspektive mogli podnijeti i eventualne neuspjehe, ozljede i slične poteškoće?

Kao što sam već kazao, sve u životu je s nekim razlogom. Možda u nekom teškom životnom trenutku nismo spremni ili nismo u stanju vidjeti te razloge, ali sigurno da poteškoće mogu poslužiti u našem duhovnom rastu. Stoga se nikada u životu ne bismo trebali tjeskobno brinuti, jer Bog iz onog naizgled najgorega može izvući dobro.

Ima li trenutaka kada pomislite da bi Vam ljudski gledajući bilo lakše kad biste ušli u neke kompromise, kad bi Vaša ljestvica vrijednosti bila niža?

Ne, mislim da s time ne bih bio nimalo uspješniji i sretniji, jer kad mi je teško u životu, kad se suočavam s problemima, sa zahvalnošću se sjetim koliko mi je Bog stvari omogućio, a kako sam živio dok njega nisam istinski upoznao, tj. dok je moja vjera bila samo formalna i bez dubine. Dubljim poniranjem u vjeru i moj se život mijenjao.

Dolazite iz vjerničke obitelji u kojoj se prakticira vjera. No, naravno da mlad čovjek prolazi i različite kušnje na putu, tijekom koje vjera obitelji iz koje potječe postane njegova osobna. Kako je kod Vas tekao taj vjerski put sazrijevanja, osobnog susreta s Kristom?

Do drugog razreda srednje škole kršćanstvo sam živio poprilično tradicionalno. Te godine, u dva navrata na ispovijedi, jednom pred primanje sv. Potvrde, doživio sam doista susret s Kristom. I do tada sam se ispovijedao, ali su moje ispovijedi bile više stvar formalnosti… Jedna od tih ispovijedi bila je u Splitu i doživio sam nakon toga kao da se na mene spustila Božja milost, kao da sam postao drugačiji. Počeo sam se polako mijenjati, stvari su u mom životu počele drugačije funkcionirati. Prilikom odlaska u školu ušao bih kratko, na pet minuta u crkvu pomoliti se, ali tih pet minuta bili su za mene doista susret s Bogom, koji je bio puno dublji nego moji dotadašnji odlasci na misu. Prije bih s obitelji išao na misu ali je za mene to bio samo jedan formalan čin. U crkvi bih gledao na sat, i vrijeme do kraja mise mi se uvijek činilo predugo. Sada pak misa za mene ima velik značaj i imam osjećaj da se odvija vrlo brzo. Kad si u potpunosti u onome što se događa na misi, kad sabrano slušaš Božju riječ, izgubiš osjećaj za vrijeme.

Što je još bitno djelovalo na Vas u vjerskom rastu?

U mom istinskom susretu s Bogom značajnu ulogu imala su i svjedočanstva drugih ljudi, kroz koja se može najbolje upoznati Boga. Na mene je posebice djelovalo svjedočanstvo bivšeg nogometaša Hajduka Gorana Granića koji sa suprugom Tamarom vodi molitvenu karizmatsku zajednicu „Dobri pastir“ na Klisu. U tu zajednicu se najprije uključio moj brat, a potom i ja pa je i moj duhovni rast vezan uz nju. Zajednica je tu više godina, kad sam se ja priključio bilo nas je tridesetak, a sad na susret ponedjeljkom navečer dođe stotinjak ljudi. Nastojim biti redovan i dolazim na molitveni susrest zajednice uvijek kad mi to mogućnosti dopuštaju. Goran, njegova supruga i drugi članovi zajednice pomažu mi i savjetima i svojim prijateljstvom. Njima uvijek mogu kazati ako me nešto tišti, ako imam nekakav problem i sl. Goran je i sam bio nogometaš pa mi njegovo iskustvo i savjeti tim i više pomažu.

Vidio sam koliko je Bog djelotvoran u mom životu, postao sam svjestan vrijednosti poslanja, prepoznao sam da Bog želi da budem nogometaš, da me On želi u tom pozivu. Za svakog od nas Bog ima plan, različito poslanje i ako mu se prepustimo vidjet ćemo da nas On vodi u životu i da nam želi uvijek dati ono najbolje.

Kako svakodnevno prakticirate vjeru, osim odlaska na nedjeljnu misu i na molitveni susret zajednice? Na koji način u dnevni ritam uklapate duhovne sadržaje?

Trudim se uvijek kad mogu otići na misu i radnim danom, a u sklopu redovnog dnevnog ritma nastojim se posvetiti molitvi i to u vrijeme kad nisam umoran, kako bi moja molitva doista bila susret s Bogom. Svaki dan nosi svoje probleme i upravo uz pomoć molitve lakše se suočiti s njima. Nastojim njegovati i stalnu svjesnu zahvalnost Bogu za svaki trenutak jer sve što nam se dogodi, bilo dobro bilo loše, ima svoj smisao u Božjem planu za nas.

Pogodno mjesto za molitvu je svaki prostor, konkretno često molim u miru svoje sobe, tu sam opušten i najlakše mi se sabrati, staviti se u Božju prisutnost. Naravno da nam u nekim trenucima nije lako doći do sabranosti, ali valja se truditi… meni osobno dosta pri tome pomaže i kršćanska duhovna glazba.

Klikni like ako podržavaš Josipa Radoševića!
Kad uhvatim vremena često odem na klanjanje pred Presvetim. Isus je sigurno i u nama i oko nas, ali pred Presvetim imamo priliku stati doista pred živog Isusa, pokloniti mu se… i to je poseban osjećaj. Prije dubljeg življenja vjere i moj odnos s Presvetim bio je formalan, bez osjećaja. Sada je klanjanje za mene velika milost i to su trenuci u kojima kao da lebdim.

Draga mi je i molitva krunice jer ona je moćno molitveno sredstvo koje nas otvara zaštiti Blažene Djevice Marije. Uveli smo je i u obitelj u vidu zajedničke molitve kad god uspijemo naći vremena. Volim čitati i dobro duhovo štivo, a obogaćuju me i odlasci u Međugorje koji su za mene uvijek svojevrsna duhovna obnova.

Koji su vam životni i vjerski uzori?

Isus je moj jedini pravi uzor, njega trebamo slijediti, i ako idemo za njim sve će nam u životu biti lakše, neovisno i od poteškoća koje nas možda čekaju. On daje svakom križ koji može nositi i svaki taj križ ima neki razlog i s njime su povezani milosti za naš život.

Kako gledate na napade kojima je u posljednje vrijeme izložena Crkva?

Napada će uvijek biti i to je normalno, ali Crkva je uvijek u vrijeme iskušenja najsnažnija, to je uvijek i vrijeme s najviše obraćenja. Snaga Crkve se vidi u poteškoćama i onda kad je napadana. I Isus je bio napadan i vrijeđan i jasno je da ne možemo tražiti drugačiji put, i mi trebamo biti spremni nešto pretrpjeti radi Njega. Nemamo dakle razloga za strah, trebamo hrabro ići dalje putem vjere.

Jedna od stvarnosti koja se često napada i kritizira jest i kršćanski pogled na spolnost, posebice na predbračnu čistoću. Kako Vi na to gledate, kao mlad čovjek? Je li u suvremenom svijetu prepunom izazova jednostavno zadržati ispravan, kršćanski stav?

Upravo na portalu Bitno.net koji redovito čitam nailazim na mnogo lijepih i korisnih tekstova i video uradaka za mlade o spolnosti, predbračnoj čistoći itd. Uvidio sam da sve ono što je u životu vrijedno zahtijeva borbu i ustrajnost. Tako i kad je u pitanju spolnost i predbračna čistoća treba gledati na budućeg bračnog druga i obitelj, ne na moguća trenutačna zadovoljstva. Kušnji će naravno biti, ali uz Božju pomoć mogu se nadvladati, imajući u vidu ono što je doista dobro za nas. I danas, bez obzira na okolnosti, ima mnogo mladih koji su ustrajni u čistoći do braka i sigurno da će se oni koji su jedno za drugoga uz Božju pomoć sresti. Za nešto što vrijedi treba se boriti u životu. Mene osobno ne zanimaju prolazne veze i molim Gospodina da mi podari djevojku koja će biti vrijedna mene i ja nje.

Već ste spomenuli da čitate portal Bitno.net. Kako ga doživljavate i koje biste sadržaje na njemu istakli kao vama najzanimljivije.

Doista sam oduševljen portalom i volim ga čitati, već znam gdje se nalazi koja rubrika, i u mnogim člancima nalazim utjehu i poticaj. Vrlo su mi dojmljiva svjedočanstva koja objavljujete i koja pokazuju koliko je Bog djelotvoran u životima mnogih ljudi, u različitim životnim okolnostima. Zanimljiva mi je i rubrika za mlade kao i tekstovi o kršćanskom življenju spolnosti, a posebice volim video uratke koje objavljujte. I ostali sadržaji su mi vrlo zanimljivi tako da više-manje pratim sve rubrike.

Kako ste doživjeli članak „Kako je Josip Radošević piknuo svetog jarca prstom u oko“ koji smo o Vama objavili?

Članak sam najprije dobio mailom kao poveznicu od prijatelja i naslov me je ispočetka zbunio jer nisam na osnovu njega znao kako je članak usmjeren. Ali kada sam vidio da je objavljen na portalu Bitno.net odmah mi je laknulo jer sam znao da mogu imati povjerenja. Kada sam članak pročitao bio sam oduševljen. Cijenim to što radite na portalu i nadam se da i ovo moje svjedočanstvo u ovom razgovoru može nekoga potaknuti na daljnje razmišljanje, da vidi koliko je Bog djelotvoran i živ u našem životu i kako jednostavno treba otvoriti svoje srce i predati mu se.

Koju bi ste na koncu poruku uputili mladima koji u velikom broju čitaju portal Bitno.net?

Mogu i njima ponoviti da otvore svoja srca za Boga. I da u to većoj mjeri koriste iskustva i svjedočanstva drugih ljudi i da na njima uče. Bolje se ne opeći na sebi, nego neka uče na iskustvu drugih, da ne bi trebali na sebi osjećati posljedice loših čina. Primjeri i iskustvo drugih neka im budu poticaj za bolji život, za nastojanje oko toga, a tada će sigurno i Bog priskočiti djelotvorno u pomoć.

Jasno je da mladi ljudi ponekad u nekim situacijama imaju neke negativne stavove, ali ti se stavovi polako ruše i zamjenjuju ih novi, oni koji su otvoreni vječnosti.

Htio bih još naglasiti svima koji će čitati ovaj razgovor, a posebice mladima: naravno, život nije lagan, podrazumijeva iskušenja, ali ako se pokušamo predati u potpunosti Bogu i ako sagledamo svjedočanstva drugih vidjet ćemo da ima smisla živjeti po vjeri, i da jedino tako možemo napredovati u životu. U našem društvu nažalost previše je tmurnoga, nema vedrine, čista i iskrena osmijeha. I kada se smijemo to je trenutačno, površno. Osobno sam se uvjerio da iz površnih zadovoljstava ne može proizaći istinska i stalna radost. Kad dopustiš Bogu da te mijenja, da mijenja tvoje stavove, sve biva drugačije i osjećaš Božju prisutnost koja te ispunja istinskom radošću.

Razgovarao P. B. / Copyright © Bitno.net 2013.

Ljubav je najbolja terapija!

Donosimo vam intervju sa Snježanom Gobac, čiji je sin u znak potpore majci oboljeloj od raka dojke obrijao glavu.

Godišnje u Hrvatskoj od raka dojke oboli 2 500 žena. Riječ je o ozbiljnoj i teškoj bolesti čije liječenje može biti dugotrajno i iscrpljujuće. Snježana Gobac iz Siska jedna je od tih žena, ali je njezina priča drukčija od drugih...
Snježana Gobac doznala je prije nekoliko mjeseci kako boluje od bolesti koja će joj uvelike promijeniti život, ali i način na koji gleda na njega i kako ga živi. Presudnu ulogu u tome odigrala je njezina obitelj, suprug Goran, kći Anja i sin Juraj, zbog čije se ljubavi odlučila ne predati tužnim mislima već skupiti snagu i boriti se.
Petnaestogodišnji Juraj iz solidarnosti prema bolesnoj majci odlučio se na jedinstveni potez – obrijao je glavu, a zatim zajedničku fotografiju popraćenu riječima: "Volim ju najviše, sve bih napravio za nju! Zajedno ćemo proći tu bolest!" podijelio na Facebooku i sve oduševio svojim optimizmom!
Sa Snježanom smo razgovarali o ovoj dirljivoj gesti njezina sina, suočavanju s bolešću te ljubavi i potpori koju svakodnevno prima.
Možete li reći nešto više o tome kako ste doživjeli dijagnozu raka dojke?
Krajem prošle godine saznala sam da bolujem od raka dojke i da moram na hitnu operaciju u Zagreb. Kako smo se u to vrijeme spremali proslaviti sinov petnaesti rođendan pa zatim Božić, suprug i ja smo mu dogovorno odlučili prešutjeti ovu lošu informaciju kako bismo ga poštedjeli. Vijest smo mu rekli tek nakon njegova rođendana i vidjela sam da ga je to prešućivanje povrijedilo. Najviše zbog toga što je htio biti uz mene u tim teškim trenucima. Svima nam je teško pala ta spoznaja o bolesti i o tome u kojoj mjeri će nam ona svima promijeniti život. Sisak je mali grad i ubrzo su svi znali da sam bila na operaciji i da mi predstoji liječenje. Najteže mi je bilo kada bi me ljudi sretali na ulici pa počeli plakati i sažalijevati me. Onda bih se naravno i ja rasplakala, ali ubrzo sam shvatila da to nema smisla.

Kako vam je bolest promijenila život i jeste li kroz podršku prijatelja i obitelji našli i nešto dobro u svojoj situaciji?
Sama spoznaja o bolesti me je šokirala a bojala sam se i kako će se s time nositi moja djeca i suprug. Ispočetka zbilja nikome nije bilo lako. Teško mi je bilo vidjeti kako se kći trudi oko mene, razveseljava me i tješi, a kada me primi za ruku, osjetim kako su joj ruke hladne i znojne, sve od te brige i straha za mene. Suprug mi je pravi prijatelj i partner, uz mene je cijelo vrijeme. Neki dan sam tako gledala jednu emisiju u kojoj su spomenuli kompot od bresaka, meni omiljenu slasticu. Nisam suprugu ništa rekla, nisam ni primijetila kada se odjenuo, a on je već otišao u lokalni dućan i donio mi kompot. Prijatelji i poznanici me svakodnevno zovu i provjeravaju kako sam, nude društvo i pomoć. Sve me to dodatno ohrabrilo. U teškim situacijama teško je biti sam.

Najveće iznenađenje priredio vam je sin Juraj obrijavši glavu u znak potpore. Kako je došao na tu ideju?
Posve spontano. Nisam znala što se sprema. Nakon prve kemoterapije liječnici su mi rekli kako će mi kosa početi opadati pa sam odlučila obrijati glavu prije nego se to dogodi. Otišla sam kod svoje frizerke i zamolila je da mi obrije glavu. Plakale smo skupa dok me šišala. Kod kuće sam dobila komplimente od obitelji i prijateljica. Sve smo okrenuli na šalu, komentirali su kako mlađe i bolje izgledam. No, najveće iznenađenje uslijedilo je sutra. Juraj je nakon škole otišao kod moje frizerke i zatražio da ga obrije kao i mamu. Nisam mogla vjerovati svojim očima! Odmah smo se naravno fotografirali za uspomenu, nas dvoje ćelavaca. Ne mogu vam opisati taj osjećaj! Nisam uopće znala što bih rekla i mislila. No, tu iznenađenjima nije bio kraj. Te večeri sam se spremala na spavanje kada me nazvala moja Anja i rekla kako je Juraj fotografiju stavio na Facebook i kako ima već više od 100 lajkova. Ispod zajedničke fotografije napisao je: "Volim ju najviše, sve bih napravio za nju! Zajedno ćemo proći tu bolest!"
Kako ste se osjećali kada ste vidjeli fotografiju i komentare potpore sinovih prijatelja?
Bila sam u potpunom šoku. Nisam mogla vjerovati da je to napravio, objavio i napisao te riječi… Ne mogu vam opisati kako sam se osjećala. Voljela bih da i drugi roditelji imaju priliku osjetiti toliko ljubavi od svoje djece. Juraj je sam došao na tu ideju, nikome nije ništa rekao. Poput pravog učitelja pokazao mi je da se itekako imam za što boriti i na koga osloniti. Nevjerojatna je spoznaja da vaše dijete više nije samo dijete nego osoba na koju se možete osloniti. Na svoj način mi je iskazao podršku i ljubav koja ruši sve pred sobom. Ta ljubav koju mi pružaju moja djeca je uistinu neizmjerna i kroz nju sam spoznala pravu vrijednost i dragocjenost svoga života. Otada svoju bolest ne doživljavam kao tragediju. Pogotovo sada kada znam kakvim sam ljudima okružena. A crne i negativne misli zamijenila sam pozitivnima. Nadam se da će uz ovu novu dozu samopouzdanja i pozitivnih misli i moja terapija biti djelotvorna. Ljubav je najbolja garancija za ozdravljenje!
Branimira Mrak

Izvor: ordinacija.hr

Katolički svećenik koji je uklonio kažnjavanje iz odgoja djece - 1888.

Njegova odgojna metoda bila je revolucionarna po tome što je naglasak stavljao na ljubav, a ne na kažnjavanje koje je bilo u to doba dominantno.

Na današnji dan umro je osnivač salezijanaca sv. Ivan Bosco. Život je posvetio dobrobiti i odgoju siromašne djece.

Njegova odgojna metoda bila je revolucionarna po tome što je naglasak stavljao na ljubav, a ne na kažnjavanje koje je bilo u to doba dominantno. Stoga se njegova metoda naziva preventivnom.

Za svoj uzor sv. Ivan Bosco odabrao je sv. Franju Saleškog, sveca iz 16./17. stoljeća, i nazvao je redovničku družbu koju je osnovao "Družba sv. Franje Saleškog" (danas poznati kao Don Boscovi salezijanci).

Svetim je Ivana Bosca proglasio papa Pio XI. 1934. godine. Na današnji dan Katolička crkva slavi spomendan tog sveca, jer se smatra da je dan svečeve smrti ujedno dan njegovog rođenja za Nebo.

162 stube

Cestovna utrka "162 stube" je tradicionalna utrka Medicinskog fakulteta u organizaciji Sportske udruge studenata medicine, SportMEF-a i Studentskog zbora. Utrka se održava radi promocije zdravlja i sporta kao prevencije kardiovaskularnih, ali i drugih bolesti i iniciranja kretanja kao jednog od osnovnih čimbenika zdravlja. Održavanjem fizičkog postižemo i mentalno zdravlje, a skrb o tijelu je najbitnije što se želi promovirati.

Staza je duga 4500 metara, a proteže se preko Mesićeve, Grškovićeve i Rockfellerove ulice te Schlosserovih stuba. Na taj način utrka povezuje dvije temeljne zdravstvene institucije, Medicinski fakultet i Školu Narodnog Zdravlja "Andrija Štampar". Utrka je posebna jer su u stazu uključene stube, njih 162 po kojima je i dobila ime. Staza nije duga pa ukoliko trkač nije najbolje kondicijski pripremljen može je i prohodati, a ipak će nešto učiniti za svoje zdravlje, a zbog svoje neravne konfiguracije dobar je trening za iskusnije trkače.

Pravo sudjelovanja na utrci imaju svi koji žele nešto učiniti za svoje zdravlje, a sudionici se natječu u dvije kategorije, apsolutnoj i kategoriji medicinara. Simbol utrke je srce, koje osim što simbolizira prevenciju kardiovaskularnih bolesti, simbolizira i Valentinovo oko kojeg se utrka održava. Sjetite se na dan zaljubljenih da morate dio ljubavi pokloniti i svom zdravlju, a trčanje je najjeftinija sportska aktivnost i ona kojom se je najlakše baviti. Zbog toga su "162 stube" posebne.

Utrka će se održat 16.2. s početkom u 12h i startom ispred Medicinskog fakulteta.

Online prijave su otvorene preko linka http://www.grabarsport.hr/prijave/162-stube/ , a registracija će se moći obaviti i netom prije utrke na licu mjesta.

Live streaming susreta dr. Reisman i dr. Štulhofera na četiri portala

Novi susret dr. Judith Reisman i dr. Aleksandra Štulhofera moći će se pratiti u četvrtak, 31. siječnja, s početkom u 17 i 30, putem live streaminga koji će ekskluzivno prenositi četiri portala. Kako ovaj put ne bi došlo do otkazivanja tribine, sučeljavanje dvoje znanstvenika održat će se iza zatvorenih vrata, dok će fotografi i snimatelji moći snimiti prve dvije minute njihova susreta.

Nakon toga, dr. Reisman će u 19 sati u hotelu Westin sudjelovati na javnoj tribini pod nazivom „Posljedice seksualne revolucije: prava istina“, te će biti prikazan film „Tajna povijest – Kinseyevi pedofili“ britanskog novinara Timothyja Tatea.

Podsjetimo, sinoć je zbog prevelikog broja posjetitelja otkazana javna tribina na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Dr. Reisman je nakon otkazivanja tribine izjavila da je odaziv ljudi odličan i pokazuje veliko zanimanje za sve što ona ima za reći.

Dr. Reisman i dr. Štulhofer su iza zatvorenih vrata dogovorili susret koji će se danas pratiti putem live streaminga.

U srijedu, 30. siječnja, u dvoranu 7 Filozofskog fakulteta naguralo se dva do tri puta više ljudi nego što ih unutra može stati. Također, velik broj ljudi ostao je vani. S obzirom da se dvorana nije uspjela isprazniti do podnošljive mjere, dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras odlučio je otkazati tribinu.

Dr. Judith Reisman nije krila zadovoljstvo tolikim brojem ljudi i tolikom zainteresiranošću za temu spolnog odgoja.

„Jako mi je danas bilo drago što su i na Medicinskom fakultetu pokazali veliku zainteresiranost za temu spolnog odgoja i razotkrivanje dr. Alfreda Kinseya“, istaknula je dr. Reisman.

Novinarima je dr. Judith Reisman otkrila kako je došla u Hrvatsku kako bi razotkrila rad dr. Alfreda Kinseya i podržala rad novinarke Karoline Vidović Krišto.

Izvor: Laudato/mp

Euharistijsko čudo u Buenos Airesu

Sve slabija vjera u stvarnu prisutnost uskrslog Krista u Euharistiji, jedan je od osnovnih znakova krize duhovnog života. Isus Krist želi oživjeti našu vjeru u svoju euharistijsku prisutnost i radi toga nam svako malo, u povijesti Katoličke Crkve, daje znakove – euharistijska čuda.

Ona jednoznačno potvrđuju da je u Euharistiji prisutan On sâm – uskrsli Gospodin, u otajstvu svog božanstva i slavnog čovještva. Posljednje euharistijsko čudo koje je Crkva priznala dogodilo se 1996 . godine u glavnom gradu Argentine, Buenos Airesu. Posvećena Hostija pretvorila se u Tijelo i Krv. Dana 18. kolovoza 1996. godine, uvečer oko 19 sati, vlč. Alejandro Pezet, slavio je svetu Misu u katoličkoj crkvi u trgovačkoj četvrti Buenos Airesa. Pred kraj Pričesti prišla mu je žena i rekla mu kako u stražnjem dijelu crkve na svijećnjaku leži odbačena Hostija. Vlč. Alejandro pošao je prema naznačenom mjestu do posvećene Hostije. Bila je tako uprljana da je&nb sp;nije mogao pojesti. Stavio ju je u posudu s vodom i pohranio u svetohranište u kapelici Presvetog Oltarskog Sakramenta. Kada je u ponedjeljak, 26. kolovoza, vlč. Alejandro otvorio tabernakul, u čudu je ustanovio kako se Hostija promijenila u mišićno tkivo. Izvijestio je o svemu kardinala Jorgea Bergoglija koji mu je naložio da se učine profesionalne fotografije.
Hostija je fotografirana 6. rujna. Na njima se vrlo jasno da vidjeti da se Hostija, koja se promijenila u mišićno tkivo, značajno povećala. Kroz nekoliko godina tkivo je čuvano u svetohraništu, a cijela stvar držana je u tajnosti. Kako Hostija kroz cijelo to vrijeme nije podlegla raspadanju, godine 1999., po odluci kardinala Bergoglija, dana je na znanstvena ispitivanja. Iz Hostije, koja je postala komadom mišićnog tkiva, dr. Castanon uzeo je uzorke dana 5. listopada 1999. u prisutnosti kardinalova predstavnika. Uzorci su poslani znanstvenicima u New York. Namjerno nisu poslane nikakve dodatne informacije kako bi se izbjegle bilo kakve sugestije. Jedan od istraživača bio je dr. Frederic Zugibe, glasoviti njujorški kardiolog i patolog sudske medicine. On je ustvrdio da je ispitano tkivo dio ljudskog tijela s v lastitim DNA.Znanstvenik je potvrdio da je »ispitani uzorak dio srčanog mišića stjenke lijeve srčane komore. Taj mišić odgovoran je za stiskanje srca. Treba znati, da lijeva komora srca pumpa krv prema svim dijelovima tijela. Srčani mišić je pod upalnim procesom, o čemu govori velik broj bijelih krvnih zrnaca. Ukazuje to na činjenicu da je uzorak uzet sa‘živog srca’. Tvrdim da je srce bilo živo, jer bi u suprotnom bijela krvna zrnca odumrla izvan živog organizma; ona su potrebna kako bi se mišić održao na životu. Prisutnost bijelih krvnih zrnaca nam svjedoči, da je srce bilo živo u trenutku uzimanja uzorka. Štoviše, bijela krvna zrnca prodrla su u tkivo, što ukazuje na činjenicu da je srce trpjelo, npr. kao da je tijelo bilo izloženo teškom bičevanju u predjelu prsnog koša.« Dvojica Australaca , glasoviti novinar Mike Willesee i pravnik Ron Tesoriero, koji su bili svjedoci tih ispitivanja i znali otkuda potječe uzorak, bili su zatečeni nalazom dr. Zugibea. Mike Willesee upitao je znanstvenika koliko bi dugo bijela krvna zrnca mogla ostati na životu u ljudskom tkivu koje je pohranjeno u vodi. Doktor Zugibe odgovorio je da bi odumrla u samo nekoliko minuta. Tada je novinar izvijestio da je uzorak na kojem su vršena ispitivanja, bio mjesec dana čuvan u posudi s običnom vodom, a potom tri godine u posudi s destiliranom vodom. Tek nakon toga uzeti su uzorci za ispitivanje. Doktor Zugibe je odgovorio da ne pronalazi znanstveno objašnjenje te činjenice i da ne postoji nikakvo racionalno tumačenje. Tada je Mike Willesee rekao dr. Zugibeu da je ispitani uzorak dio posvećene Hostije (bijeli nekvašeni kruh) koja se na tajanstven način promijenila u dio ljudskog mišića. Osupnut tom informacijom dr. Zugibe je rekao: »Na koji način i zbog čega je posvećena Hostija mogla promijeniti svoje stanje i postati živo tijelo i krv čovjeka, za znanost će ostati velika nerazjašnjena tajna koja u potpunosti nadilazi njezinu kompetenciju.«
Jedini razuman odgovor može nam dati samo vjera u Božje nadnaravno djelovanje. Bog nam je na taj način htio ponovno potvrditi da je uistinu prisutan u otajstvu Euharistije.
Euharistijsko čudo u Buenos Airesu nadnaravni je znak potvrđen znanstvenim istraživanjima. Po tom čudesnom znaku, Isus nas želi potaknuti na živu vjeru u svoju živu prisutnost u Euharistiji pod prilikama kruha i vina. Podsjeća nas da je ta prisutnost realna, a ne simbolična. Možemo ga gledati i vidjeti jedino očima vjere pod prilikama posvećenog kruha i vina. Ne vidimo ga očima tijela, jer je ondje prisutan u svom slavnom čovještvu. Isus prisutan Euharistiji nas gleda, ljubi i želi nas otkupiti.
Mike Willesee (obratio se istražujući dokumente jednog od euharistijskih čuda) u suradnji s Ronom Tesorierom, napisao je knjigu Reason to Believe (Razlog za vjerovati) u kojoj je predstavio dokumentirane činjenice euharistijskih čuda i drugih znakova koji potiču na vjeru u prisutnost Boga u Katoličkoj Crkvi. Snimili su i dokumentarni film o Euharistiji koji se u velikoj mjeri temelji na znanstvenim otkrićima vezanima uz čudo Hostije iz Buenos Airesa. Namjera im je bila predstaviti Nauk Katoličk e Crkve o Euharistiji. Prikazali su film u brojnim gradovima Australije. U Adelaidu projekcija se odvijala u dvorani s dvije tisuće mjesta. Po prikazivanju filma bilo je predviđeno i vrijeme za pitanja i diskusiju. Za riječ se javio čovjek koji je kategorički, jasno i glasno, ustvrdio da je slijep. Kako je bio svjestan da je to jedan poseban film žarko je želio pogledati ga. Prije same projekcije filma obratio se Isusu s gorljivom molitvom da mu dopusti vidjeti film. A, nakon molitve – progledao je i odgledao svih 30 minuta filma. Nakon posljednje scene ponovno je izgubio vid. Potvrdio je to podrobno opisujući pojedine scene iz filma. Bio je to čudesan i dirljiv događaj koji nikoga nije ostavio ravnodušnim.
Po ovim čudesnim znacima Bog poziva ljude na obraćenje. Ako Krist čini da se Hostija promijeni u fizički opipljivo Tijelo i Krv, i da je to tkivo mišić srca, koje svjedoči teško trpljenje, kao da je izloženo teškom bičevanju u predjelu prsa, onda na taj način želi obnoviti, pobuditi i ojačati našu vjeru u njegovu stvarnu prisutnost u Euharistiji, zorno pokazati da se za vrijeme svake Mise uprizoruje drama našeg otkupljenja: muka, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Isus je rekao: »Ako ne vidite znamenja i čudesa, ne vjerujete!« (Iv 4, 48). Ne treba tražiti čudesnih znakova, no ako nam ih Isus sâm daje onda ih trebamo ponizno prihva titi i pokušati razumjeti što nam po njima želi reći. Zahvaljujući euharistijskim čudesima mnogo je ljudi pronašlo vjeru u Trojedinog Boga koji nam se objavljuje u Isusu Kristu, prisutnom u sakramentima, Isusu Kristu koji naučava po Svetom Pismu i Učiteljstvu Katoličke Crkve.Otajstvo koje nadilazi naš razum. Istina o Euharistiji, o stvarnoj prisutnosti osobe uskrslog Krista pod prilikama kruha i vina, jedna je od najvažnijih, usto i najneshvatljivijih istina koje nam objavljuje Isus. Isus nam po euharistijskim čudima želi zorno potvrditi da je sve što je rečeno o Euharistiji – istinito: da nam On uistinu daje svoje ljubljeno tijelo i krv za duhovnu hranu i piće.Isus je ustanovio Euharistiju dan prije svoje muke, smrti i uskrsnuća.
U prilikama otajstva Euharistije naš ljudski razum otkriva svu svoju bespomoćnost i ograničenost. U enciklici o Euharistiji Ivan Pavao II. piše: »’Po posvećenju kruha i vina događa se promjena svih supstanci kruha u supstancu Tijela Isusova, našeg Gospodina, te supstanci vina u supstancu njegove Krvi. Tu je promjenu prikladno i točno sveta Katolička Crkva nazvala pretvorbom.’ Uistinu, Euharistija je misterium fidei – tajna vjere koja nadilazi naš razum i koju je moguće spoznati i prihvatiti jedino u vjeri, kako često govore patrističke kateheze o tom Božjem sakramentu. ‘Ne gledaj – opominje sv. Ćiril Jeruzalemski – u kruhu i vinu obične i prirodne sastojke, budući da je Gospodin jasno rekao da su oni njegovo Tij elo i njegova Krv: potvrđuje to vjera, mada razum sugerira nešto drugo.’« (Ecclesia de Eucharistia, 15)
Euharistija je za svakoga od nas najveći dar i najveće čudo. Po Euharistiji nam Isus daje samog sebe, uključuje nas u djelo Otkupljenja, daje nam udio u svojoj pobjedi nad smrću, grijehom i sotonom, pobožanstvenjuje nas i uvodi u život Presvetog Trojstva. U Euharistiji primamo »lijek besmrtnosti, antidotum smrti« . Radi toga svako svjesno i dobrovoljno zanemarivanje svete nedjeljne Mise, ili Mise blagdanom, vodi nepovratno u duhovnu propast, znak je nedostatka vjere – i stoga teški grijeh. Treba svakako upamtiti da ukoliko »kršćanin na savjesti ima teški grijeh, obvezan je krenuti na put pokore po sakramentu pomirenj a kako bi mogao u punini sudjelovati u žrtvi Euharistije.«
p. M. Piotrowski TChr

Humanitarni koncert i veliki koncert ' Mali dom za velike ljude' Osigurajmo dom odraslima sa autizmom

PROCJENJUJE se da u Hrvatskoj živi 8000 osoba s autizmom.

Potreban im je dom u kojem će imati podršku, sigurnost i kvalitetan život. Osobe s autizmom ne mogu živjeti same i zato je udruga "Kišni čovjek" organizirala koncert i akciju "Mali dom za velike ljude".

Njome se želi osigurati adaptacija jedinog specijaliziranog životnog prostora za osobe s autizmom. Cilj je prikupiti dovoljno sredstava za adaptaciju prostora u životne zajednice gdje će osobama s autizmom biti omogućena potrebna razina podrške za kvalitetan život. Postojeći stacionar u Dubravi (grad Zagreb) ne zadovoljava minimalne životne uvjete i mora biti prilagođen. Osobe s autizmom zaslužuju primjeren dom, sami ga ne mogu osigurati i zato trebaju vašu podršku.

Od 27. siječnja do 27. veljače svatko od vas može dati svoj doprinos akciji. Samo jednim telefonskim pozivom na humanitarni telefon 060 9009 donirate velikih pet kuna za izgradnju doma osobama s autizmom. Cijena poziva je pet kuna + PDV.

Finale akcije je humanitarni koncert u KC "Dražen Petrović" 27. veljače, 2013. u 20 h. Svoju humanost još jednom potvrdili su brojni glazbenici koji će pjesmom pomoći osigurati primjeren dom osobama s autizmom. Na koncertu 27. veljače u Draženovom domu nastupaju: Nina Badrić, Neno Belan, sestre Marija i Ivana Husar, Luka Nižetić, Maja Šuput, Neda Ukraden, Ivanka Boljkovac, Lana Jurčević, Miroslav Škoro, grupe Baruni i Divlje Jagode. Ulaznice po cijeni od 50 kuna nalaze se u prodaji na svim prodajnim mjestima Eventima i online.

Prihod od prodaje ulaznica humanitarnog koncerta i prihod prikupljen pozivima na humanitarni telefon u potpunosti je namijenjen udruzi "Kišni čovjek" koja će ih upotrijebiti za adaptaciju i opremanje prvog doma s dostatnom podrškom osobama s autizmom u Hrvatskoj.

Cilj je prikupiti sredstva za adaptaciju prostora. Procijenjena vrijednost projekta u cijelosti iznosi 1,500.000 kuna. Prioritet je sanacija krovišta. Nakon sanacije krovišta stacionar je potrebno potpuno opremiti, prilagođenom opremom za kupaone, blagovaone, medicinskom opremom, pomagalima i didaktičkom opremom.

Izvor: Index.hr

Časna sestra Elvira u Hrvatskoj

Sa fejs stranice Zajednice Cenacolo Hrvatska prenosim:

Danas u popodnevnim satima u pratnji don Stefana i časnih sestara Majka Elvira stigla je u našu bratovštinu, okupili smo se svi da bi joj poželjeli dobrodošlicu i pjevajući i plešući obilježili bitan trenutak u našoj bratovštini i u našim životima jer Bog je pokucavši na vrata Majke Elvire i ušavši u njezino srce, podario svima nama novi život i vjeru koja nam daje snagu da idemo naprijed razvijajući kršćanske vrijednosti svakoga dana. Povjeravamo Djevici Mariji, Majci Cenacola, ove dane koji su pred nama da ih možemo provesti u miru, radosti i prijateljstvu!

Riječi momaka:

Danas u našu bratovštinu Sv. Vinko stigla je Majka Elvira, sitna žena velikog srca. Zadnji put kad je bila tu ja sam bio mladi momak tek ušao u Zajednicu. U susretu s njom danas, osjetio sam unutar sebe snažne osjećaje radosti i mira. Dočekali smo je po običaju uz pjesmu i ples. Odmah se iz nje osjetio život, čim nas je ugledala, potrčala je. Njezina prisutnost zrači jednostavnošću, to mi se jako sviđa. Mama Elvira, želim ti zahvaliti za tvoju vjeru preko koje sam i ja postao vjernik i za tvoj život koji si nam darovala.
Mateo

Ricevere Mamma Elvira e stata un emozione fortissima, dopo tanti anni che non la vedevo, nel suo sguardo, del suo abbraccio ho sentito tanto amore, ed una pace immensa, la pace dello Spirito Santo.
Marco

Turnir u stolnom tenisu i šahu

Poštovani sportaši,

9.veljače 2013. sa početkom u 15.00 sati, župa Predragocjene Krvi Kristove u Kozari Boku, organizira turnir u stolnom tenisu i šahu, te su svi pozvani da sudjeluju.

- kotizacija je 30.00 kn
- prijave kod g. Marijka Rajića 095 8299607

Obavijest Pastorala sportaša Zagrebačke nadbiskupije

Dragi naši sportaši, povodom početka nove kalendarske godine što znači i nastavka naših liga, imamo za vas par obavijesti!

-> Subota 23.veljače 2013. je duhovna obnova za voditelje svih športskih liga, a predvodi je Povjerenik za mlade, vlč. Ivica Budinščak (mjesto i vrijeme još dogovaramo, te će o tome voditelji biti naknadno obaviješteni);

-> Nedjelja 10.ožujka 2013. sa početkom u 18.00 sati u zagrebačkoj Katedrali bit će sv. misa koju će predvoditi Kardinal, i to je sv. misa za početak KMNL-a, KOL-a, KSTL-e i KKL-e;

-> U mjesecu veljači biti će organizirani sastanci za voditelje svih liga i naravno službenih osoba, odnosno sudaca.

Srdačan pozdrav!

Hrabra curica spasila majku tijekom dijabetičkog napada

30.01.2013.

Pametna devetogodišnjakinja iz američke države Illinois uspjela je majku spasiti tijekom dijabetičkog napada dok je vozila automobil i brže od 100 kilometara na sat.

Pametna devetogodišnjakinja iz američke savezne države Illinois uspjela je majku spasiti tijekom dijabetičkog napada dok je vozila automobil i brže od 100 kilometara na sat, piše ABCNews.
Jennifer Sheridan (42) je vozila svoju kćer Aleksandru u McDonald's nakon što su bile na košarkaškoj utakmici. Sheridan boluje od dijabetesa te je u tom trenutku doživjela dijabetički napad kada njezina razina šećera u krvi naglo opadne.Kazala je da nije bila svjesna što joj se dogodilo.
"Ničega se ne sjećam"
- Još uvijek sam bila pri svijesti i govorila, rekla mi je kćer. No, ja se ničega od toga ne sjećam - kazala je Sheridan.
- Prošli smo kroz crveno svjetlo, rekla mi je i znam da sam si kazala da moramo stati. O tome sam razmišljala, ali nisam to mogla obaviti - rekla je majka.
Potom su prošli i pokraj njihove kuće i McDonald'sa, a Aleksandra je vrištala i plakala tijekom vožnje koja je trajala 15 do 20 minuta, ali je i da je uspjela razgovarati s majkom.
- Rekla je da mi je govorila da vozim prebrzo ili presporo. Svašta mi je govorila - rekla je majka.
Kćer ugasila automobil kada je krenuo prema jarku
Tijekom vožnje ju je nazvao suprug, a Aleksandra mu je vikama na slušalicu da će sletjeti s ceste. Tada joj je automobil krenuo udesno, prema kanalu i drveću, a Aleksandra je shvatila da to tako neće ići te je ugasila automobil. Kada je automobil napokon stao, Aleksandra je majku polako nahranila s čokoladom koju je imala u vozilu.
- Kada smo stali i uspjela se sabrati, tada me nahranila - rekla je Sheridan.
Na mjesto događaja su prolaznici pozvali policiju i vatrogasce. Policajci su nagradili Aleksandru s lutkom patke žute boje, koju su nazvali "zlatna nagrada za heroje". Ovo nije bio prvi puta da spašava mamu tijekom dijabetičkog napada - prije dvije godine, dok su bile u domu, djevojka je pozvala pomoć nakon što se majka srušila na kuhinjski pod.

Izvor: 24 sata

Preživio dva mjeseca u divljini: Dečka (18) su prekrile pijavice

Australija: Nestali Matthew Allen bio je prekriven pijavicama i ugrizima insekata, djelomice slijep, a gangrena mu je zahvatila noge. Smršavio je čak 40 kilograma.

Nakon više od dva mjeseca nakon što je pobjegao iz svoje kuće u okolici Sydneyja pronađen je nestali australski tinejdžer. Matthewa Allena (18) pronašli su planinari na nepristupačnom terenu u Westleighu, sjeverno od Sydneyja. Allen je bio prekriven pijavicama i ugrizima insekata, djelomice slijep, a gangrena mu je već zahvatila stopala i donje dijelove nogu, javlja Huffington post.
Prevezli su ga u bolnicu u Hornsbyju gdje se oporavlja, ali i gdje se ponovo sastao s obitelji.
Pio je prljavu vodu iz gotovo presušenog potoka
Mladić je izgubio čak 40 kilograma, odnosno polovicu od svoje težine kada je nestao, javlja Daily Mail. Bio je izrazito dehidriran. Navodno je policiji rekao da je preživio tako što je pio prljavu vodu iz obližnjeg potoka koji je gotovo presušio. Nije imao nikakvog skloništa i bio je potpuno izložen svim vremenskim uvjetima. Lokalno stanovništvo vjeruje kako je jeo ribu, a možda i žabe iz tog potoka.
Allenov nestanak prijavila je njegova majka 27. studenog prošle godine. Rekla je da je otišao od kuće bez mobitela i rezervne odjeće. Policija je pokrenula masovnu potragu, uključila helikoptere i pse tragače ali bez uspjeha.
U vrijeme nestanka imao mentalnih poteškoća?
Navodno je tinejdžer u vrijeme nestanka imao mentalnih poteškoća.
- On nije želio da ga se pronađe. Želio je pobjeći od svog života - rekao je medijima jedan obiteljski prijatelj.
Ne znaju kako je preživio paklene vrućine
No, Allenovo preživljavanje još je fascinantnije kada se zna kakvim paklenim temperaturama je bio izložen. Podsjetimo, Australiju su u zadnjih nekoliko tjedana pogodile rekordne vrućine koje su kulminirale masovnim požarima na jugu zemlje.
- Nije imao nikakvog skloništa i bio je izložen svim tim stravičnim uvjetima od dana kada je nestao. Za bilo koga tko nestane na tako dugo razdoblje i boravi na takvim temperaturama ne očekujete da ćete ga više ikada vidjeti - rekao je Glyn Baker, policijski detektiv iz Hornsbyja.

Izvor: 24 sata

Petar će u svibnju napuniti 102 godine: 'Najvažnije je zdravlje'

Tvrdi da nikada nije zapalio cigaretu, a što se tiče alkohola i tu je bio umjeren. Nije se napijao, ali je ponekad u društvu popio po čašicu do dvije, objasnio je Petar.

Nema neke formule za dug život. Najvažnije je zdravlje, a njega se mora čuvati. Isto tako važna je prehrana i da je čovjek smiren – kazao nam je Petar Ogrizović, iz Koprivnice koji bi 16. svibnja trebao proslaviti 102. rođendan. Tvrdi da nikada nije zapalio cigaretu, a što se tiče alkohola i tu je bio umjeren. Nije se napijao, ali je ponekad u društvu popio po čašicu do dvije.
- Duhan i stres su najveći neprijatelji. Ni moj djed niti otac nisu zapalili nikada cigaretu i doživjeli su duboku starost. Obojica su živjeli gotovo 100 godina. Otac 97, a djed 98 godina – pojašnjava svoju tajnu dugovječnosti najstariji žitelj koprivničko – križevačke županije.
Rođen je davne 1911. godine u Ličkom selu, pokraj Plaškog, ali ga je život ubrzo odnio dalje. Nakon zanata otišao je u vojsku Kraljevine Jugoslavije gdje je dočekao II. svjetski rat u činu dočasnika. Kapitulacijom Jugoslavije prešao je u partizane gdje je proveo ratne godine. Nakon rata ostao je u bivšoj Jugoslavenskoj vojsci gdje je 60-tih godina prošlog vijeka umirovljen. U međuvremenu se oženio u koprivničkom kraju gdje je proveo više od polovice svog bogatog života.
Pomaže mu 25 godina mlađi cimer
Život u Domu umirovljenika mu ne pada teško. Kaže kako su hrana i smještaj dobri, a i s cimerom koji je nekih 25 godina mlađi od njega nema problema.
- Dobro se slažemo i on mi pomaže jer mi noge otkazuju poslušnost. To me najviše smeta jer se ne mogu kretati bez pomagala - kaže bistri starac. Sinovi Jugoslav i Zdenko, koji su također u mirovini, redovito ga posjećuju. Ima dva unuka Zorana i Gorana, i jednog praunuka. Supruga mu je preminula prije dvije godine.
Dane u Domu, za čije djelatnike ima samo riječi pohvale, uglavnom provodi uz TV ekran, a vijesti ne propušta. Na rastanku nam je veselo mahnuo i kazao da se ne boji smrti, jer svi odu, pa će i on. No, sreća je, kaže, kako ne znamo kada ćemo i stoga treba uživati u životu i što manje se ljutiti, jer probleme ne rješava usijana nego hladna glava.

Izvor: 24 sata

Stao na morskog ježa i nakon tri tjedna ostao je paraliziran

Student Callum Hall (20) je tijekom odmora u Grčkoj stao slučajno na morskog ježa, a nakon male nezgode je mladić ostao paraliziran. Hall kaže kako se na ježa ubo nakon što je s broda skočio u more.
'Bilo je kao ubod pčele'
- Osjetio sam ubod, ali mi je to djelovalo kao ubod pčele. Iz stopala sam izvadio tri crne bodlje te nisam na to više ni mislio - kaže Hall. Mladi Britanac je tri tjedna nakon uboda dobio infekciju. Čirevi veličine teniske loptice su mu narasli na području kralježnice.
Izrasline su mladiću oštetile leđnu moždinu te je ostao paraliziran od prsa prema dolje, javlja Daily Mail.
Ima sreće što je uopće preživio
Liječnici su ga odmah operirali, ali paralizu nisu mogli spriječiti. Kazali su mu kako je imao sreće što je preživio, jer je njegov organizam jako reagirao na ubode. Hallu su rekli doktori kako ima jako male šanse da će ikada više prohodati.

Izvor: 24 sata

Vojniku (26) su transplantirali ruke, a na nogama ima proteze

Brendan Marrocco prvi je američki vojnik u Iraku koji je izgubio obje ruke i obje noge u eksploziji. Liječnici su mu transplantirali ruke, a kaže kako se raduje plivanju.

Vojnik Brendan Marrocco (26) iz New Yorka prije četiri godine je u ratu u Iraku izgubio obje noge i obje ruke u eksploziji. Liječnici su mu transplantirali obje ruke, a nedavno su objavili i fotografije. Mladić kaže kako se raduje plivanju i vožnji nakon što se skroz oporavi od operacije, piše Daily Mail.
- Sada samo želim izvući najbolje od ove operacije. Ponovno si mogu postaviti ciljeve u životu te mogu uživati - rekao je Marrocco u utorak na konferenciji za medije, koju je održao u bolnici u kojoj je bio na operaciji. Nakon ozljeda mladić je dobio umjetne noge, a ističe kako se nije mogao opustiti jer nije imao ruke.

- Ljudi sve rade s rukama, pa čak i govore. Kad izgubiš ruke osjećaš se izgubljeno neko vrijeme - rekao je Marrocoo. Dodaje kako je prije eksplozije obožavao voziti automobil te mu je san ponovno sjesti u svoj auto, koji već godinama stoji u garaži.
Brendanovi prijatelji rekli su kako je mladić pun optimizma te se uvijek šali na svoj račun. Ističu da mu je tako bilo lakše nositi se s problemima. Liječnici koji su ga operirali također su rekli da su se iznenadili koliko je Brendan pozitivan unatoč nesreći koja ga je pogodila. Marrocco je inače i prvi američki vojnik koji je u Iraku izgubio ruke i noge, a preživio je.

Izvor: 24 sata.

Nadbiskupu Puljiću nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo

Gradsko vijeće grada Dubrovnika bivšem je dubrovačkom biskupu, a sada zadarskom nadbiskupu i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije Želimiru Puljiću odlučilo dodijeliti nagradu za životno djelo.

U obrazloženju odluke piše: "Mons. dr. Želimir Puljić dobitnik je 'Nagrade Dubrovnika za životno djelo' zbog dugogodišnjih iznimnih zasluga u promicanju Dubrovnika, zaštite ljudskih prava i mirotvorstva. Mons. Želimir Puljić dubrovački je biskup bio punih 20 godina. Godine koje je proveo u Dubrovniku ostavile su neizbrisivi trag u životu Grada i Biskupije. Njegovo stolovanje u Dubrovniku podudara se s najtežim trenucima u suvremenoj povijesti Dubrovnika, srpsko-crnogorskoj agresiji na naš grad. Biskup Puljić bio je svjedok u službi istine, promicatelj mira, sigurnosti i slobode. Svojim je čuvenim propovijedima tješio, davao nadu i hrabrio dubrovački puk, učvršćujući ga u nacionalnom ponosu i vjeri. Njegova pisma i apeli u kojima je tražio pomoć za svoj grad i svoju domovinu, dirljiva su svjedočanstva ljubavi prema svom narodu. U jeku najtežih agresorskih napada na Radio Dubrovniku pokreće svakodnevni religijski program pod geslom „Ohrabri se narode moj". Veliku brigu pokazao je i za vjernike koji su ostali na okupiranom teritoriju, nastojeći im osigurati zaštitu i pomoć. Tijekom dva desetljeća obnašanja službe dubrovačkog biskupa, mons. Puljić nikad nije prestao raditi na međuvjerskom dijalogu, nastojeći i tim putem utrti stazu mira na ovim prostorima. Zaslužan je za posjet pape Ivana Pavla II. Dubrovniku, kao i za Papinu privolu da bude proglašen počasnim građaninom Dubrovnika. U proteklih 20 godina obnašao je niz najodgovornijih službi unutar Crkve u Hrvata. Godine 2010. imenovan je zadarskim nadbiskupom, a dvije godine kasnije izabran je za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Mons. dr. Želimir Puljić zauvijek će ostati upamćen kao čovjek snažne osobnosti, jake duhovne prisutnosti, moralni autoritet i najomiljeniji dubrovački biskup".

Nagradu Grada Dubrovnika, dobit će, uz ostale, i Caritas Dubrovačke biskupije za izniman doprinos na području humanitarne djelatnosti. „Temeljeći svoj identitet i inspiraciju na tradiciji katoličkog socijalnog nauka, Caritas Dubrovačke biskupije dugi niz godina uspješno pruža usluge koje su postale dio socijalnog programa lokalne zajednice. Caritas Dubrovačke biskupije prepoznaje i pokušava riješiti problematična područja vezana za obitelj, stare i nemoćne, djecu i mlade, osobe s posebnim potrebama, umiruće i ožalošćene, žrtve obiteljskog nasilja te beskućnike. Od brojnih djelatnosti Caritasa na našem području, treba istaknuti prikupljanje humanitarne pomoći, iniciranje i organiziranje pružanja skrbi za socijalno ranjive skupine i pojedince, promicanje volonterstva, akcije zbrinjavanja imigranata, otvaranje skladišta u kojem se prikuplja hrana, roba, kućne potrepštine za materijalno ugrožene pojedince i obitelji. Između brojnih akcija zaštite i spašavanja koje su se provele na našem području protekle godine, posebno se ističe akcija spašavanja 66 stranih državljana, koji su, plutali na jedrilici "Maria Dream" u međunarodnim vodama 45 Nm od otoka Mljeta. Caritas Dubrovačke biskupije među prvima je ponudio svoju pomoć stožerima zaštite i spašavanja Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika. Caritas Dubrovačke biskupije omogućio je smještaj stranih državljana u svojim prostorijama, opskrbljujući ih prehrambenim i higijenskim potrepštinama te lijekovima. Promicanjem ideja solidarnosti i djelotvorne kršćanske ljubavi prema svim osobama i zajednicama u potrebi, Caritas Dubrovačke biskupije dao je izniman doprinos razvoju humanitarne djelatnosti u Dubrovniku", stoji u obrazloženju odluke.

Za počasnog građanina Dubrovnika vijećnici su proglasili generala Antu Gotovinu.

Nagrade će lauretima biti uručene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, uoči blagdana sv. Vlaha kad Dubrovnik slavi Dan grada, u subotu, 2. veljače u 11 sati u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku.

Ostali nagrađeni Nagradom Grada Dubrovnika su Duško Asić, Vedran Benić, Marina Sršen, Paola Dražić Zečić i Libertas Foundation iz San Pedra.

Izvor: IKA

Dr. Reisman: Uvedeni spolni odgoj opasan je za hrvatsku djecu

„Pozvana sam u Hrvatsku zbog učinjene nepravde hrvatskoj novinarki Karolini Vidović Krišto. Želim braniti njezino pravo na izvještavanje, pravo na slobodu govora i pravo na informiranje hrvatske javnosti o problemima koji su srce kurikuluma spolnog odgoja. Važno je to da je Karolina javnosti ukazala na temelje spolnog odgoja koji je jako opasan, a njegove posljedice pogubno su djelovale na SAD“, istaknula je dr. Judith Reisman u razgovoru za portal Biti u vezi Laudato.hr.

Dr. Reisman, američka je znanstvenica, autorica četiri knjige, gostujući je predavač na mnogim fakultetima i sveučilištima, te svjedok i stručni povjerenik mnogih komisija, saslušanja, komiteta, posebnih istraživača Vlade SAD, te redovno objavljuje u stručnim časopisima barem sedam akademskih disciplina. Ovih dana boravi u Hrvatskoj te drži predavanja zagrebačkim studentima, ali sudjeluje i u javnim tribinama.

Kako nam je otkrila u razgovoru, imala je obvezu doći u Hrvatsku i braniti svoj životni rad, jer je upravo zbog toga emisija „Slike Hrvatske“ i ukinuta na Hrvatskoj televiziji.

„Aleksandar Štulhofer koji je školovan na Kinseyevom institutu promovirat će u seksualnom odgoju strašne stvari vašoj djeci. U SAD-u zbog seksualnog odgoja sve je više seksualno zlostavljane djece i to su slučajevi djece koja seksualno napadaju drugu djecu. Kao posljedica spolnog odgoja na stariju djecu je ta da ulaze u seksualne odnose te uz to što mnoga imaju slomljena srca, šire se spolne bolesti i to uglavnom one koje nisu lako izlječive. Dolazi i do nesigurnosti djece u njihovo rodno određenje, što je smiješno, jer dječak jedječak, a djevojčica je djevojčica. Dobro jutro, Amerika!Dobro jutro, Hrvatska!“, upozorila je dr. Reisman pojašnajvajući kako zbunjenost oko rodne pripadnosti djeci prenose odgajatelji spolnog odgoja te da je to njihov problem.

„Naime, mozgovi i tijela djece nisu u mogućnosti shvatiti što spolni odgoj predstavlja i nisu pripremljeni na to ni u kojem slučaju. Oni moraju učiti kako se čita i piše, zbrajati brojeve i naučiti glavne gradove zemalja“, nadodala je.

Ovih dana građanske udruge nazvale su dr. Judith Reisman pseudoznanstvenicom. Na takve provokacije dr. Reisman odgovara kako svi mogu pročitati što stoji u 5. poglavlju knjige „Seksualno ponašanje u ljudskoga mužjaka“ dr. Alfreda Knseya te pogledati tablice 30, 31, 32, 33 i 34 i upitati se može li dvomjesečno novorođenče doživjeti orgazam.

„Kako znate da je četverogodišnje dijete doživjelo 24 orgazma u 24 sata? To je cjelodnevni eksperiment. Kada pročitate te podatke svojim očima znat ćete da je riječ o psihotičnom pedofilu“, poručila je dr. Judith Reisman.

Nadalje, kako je pojasnila naša sugovornica, posljedice uvedenog spolnog odgoja dovest će do hiperseksualizacije djece.

„Nije normalno što rade toj djeci. Zapamtite da je Štulhofer školovan na Kinseyevom institutu. Spomenute tabele nastale su ondje, a on bi to trebao znati. Naime, Kinsey je opisao strašne posljedice mučenja nad stotine djece. Zapisao je kako su djeca padala u nesvijest, imala grčenja, tukla svoje partnere (to znači muškarca koji ih siluje). Hoće li Štulhofer tvrditi da je to bio dobrovoljan seks i da je to gradivo prema kojem će se poučati hrvatska djeca? To je tako ludo, da je teško povjerovati. Molim vas pročitajte Kinseyevu knjigu i to 160. i 161. stranicu u kojoj ćete pročitati kako djeca reagiraju i to kako je Kinsey opisao da su ona uživala. Kako je to moguće, kad jeopisano da su vikala i odupirala se na svaki mogući način? Ne, to je mišljenje čovjeka koji je bio biseksualac,ovisnik o pornografiji te ovsinik o masturbaciji“, naglasila je dr. Reisman.

Prvo predavanje prilikom svog posjeta Hrvatskoj dr. Judith Reisman održala je pred studentima novinarstva na Fakultetu političkih znanosti.

„Nakon predavanja zaključila sam da su ti mladi ljudi opasnost za hrvatsku budućnost. Otkrila sam da je mali broj studenata zabrinut za temu o kojoj govorim. Dekan fakulteta Nenad Zakošek bio je jako neprofesionalan i vrijeđao me. Osjetila sam da je hiperseksualizacija već ušla u hrvatsku mladež i bit će samo gore zbog seksulanog odgoja koji je uveden u vaše škole“, istaknula jedr. Reisman.

U Hrvatskoj ovih dana boravi i britanski novinar Timothy Tate i suradnik dr. Judith Reisman. Snimatelj je i redatelj te autor niza znanstvenih i istraživačkih dokumentarnih filmova i knjiga o posljedicama tzv. seksualne revolucije, posebno na djecu. Autor je i filma „Tajna povijest – Kinseyevi pedofili“.

Tate također podržava novinarku Karolinu Vidović Krišto te smatra važnim novinari i autori dokumentarnih filmova moraju progovaraju o teškim temama.

„Ako to ne činimo, onda izdajemo svoj poziv. Upravo smo mi pozvani propitivati društvo i govoriti o stvarima o kojima drugi ne govore. Smatram da je to ključno za demokraciju“, istaknuo je Tate.
Za rad dr. Judith Reisman koja se bavila istraživanjem pedofila a koji su sudjelovali u radu dr. Alfresa Kinseyam doznao je za vrijeme dok jeistraživao informacije za svoj film.

„Nazvao sam je i upitao možemo li razgovarati te je pristala. I to je bilo prije 20 godina. Iako se ne slažemo u političkim pitanjima, u jednom smo složni – seksualno zlostavljanje djece je pogrešno te se ono ne smije prikazivati kao da to znači da djeca uživaju u seksualnom odnosu.“, naglasio je Tate.

Timothy Tate otac je šestero djece i njegova djeca u svojoj školi prošla su spolni odgoj.

„Međutim, taj odgoj bio je primjeren njihovoj dobi i s ciljem obrazovanja te su bila postavljena moralna pitanja koja moraju biti povezana sa spolnim odgojem. Brine me predmet koji nema tu svrhu“, poručio je Tate.

Izvor: Laudato/mp

Kinseyevi pedofili – šokantno otkriće nakon 50 godina

Zbog tehničkih razloga u Cinestaru, u zagrebačkom Branimir centru, u utorak, 29. siječnja, prekinuto je prikazivanje filma „Tajna povijest – Kinseyevi pedofili“ Timothyja Tatea, novinara koji ovih dana boravi u Hrvatskoj zajedno s dr. Judith Reisman.

Tate je britanski novinar, snimatelj i redatelj te autor niza znanstvenih i istraživačkih dokumentarnih filmova i knjiga o posljedicama tzv. seksualne revolucije, posebno na djecu. Tako je u svom filmu, Tate u razgovoru s Kinseyevim kolegama i biografima pokušao doći do što više činjenica o dr. Alfredu Kinseyu.

Kako je istaknuo Tate tijekom razgovora s publikom u punoj kino-dvorani, 5. poglavlje Kinseyeve knjige „Seksualno ponašanje u ljudskoga mužjaka“ iz 1948. koje donosi podatke o „istraživanju“ pedofila, šokantno je otkriće o kojem se 50 godina šutilo. Naime, Kinsey je od pedofila tražio ispunjene tablice na koji način djeca doživljavaju, kako je opisano, orgazam. Međutim, popratni simptomi djece bili su plakanje, vikanje i padanje u nesvijest.

U dokumentarnom filmu prikazano je kako je Alfred Kinsey gostovao u zapadnim zemljama Europe i na koji je način utjecao na promjenu mišljenja o ljudskoj seksualnosti u SAD-u, ali i diljem svijeta.

Dr. Judith Reisman naglasila je kako se još uvijek ne zna tko financira Kinseyev institut i zašto arhive podataka u tom institutu, a na kojima se temelje njihova istraživanja, nisu dostupna javnosti. Također, dr. Reisman istaknula je herojstvo i istinoljubivost Karoline Vidović Krišto kojoj je zbog prikazivanja dijela Tateovog filma ukinuta emisija „Slika Hrvatske“.

Budući da najavljen film nije bio prikazan, Karolina Vidović Krišto pozvala je okupljene da pogledaju film na Youtubeu.

„Pozivam vas sve na gledanje filma kako bi mogli širiti pravu istinu i štititi svoju djecu“, istaknula je Vidović Krišto.


Izvor: Laudato/mp

Unatoč burnim reakcijama, dr. Reisman nastavlja s predavanjima

Dolazak dr. Judith Reisman izazvao je brojne reakcije, a prvi dan njezina boravka protekao je brojnim neugodnim upadicama na predavanjima koje je držala da bi sve na kraju kulminiralo otkazivanjem projekcije dokumentarnog filma o dr. Alfredu Kinseyu u zagrebačkom Cinestar Branimir centru.

Dr. Reisman će u srijedu, 30. siječnja, u 15 sati održati tribinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu na temu „The Influence of Hypersexualisation of Society on the Development of Human Personality“.

Svi koje zanima što dr. Reisman ima za reći mogu je poslušati na javnoj tribini u u 19 sati na Filozofskom fakultetu. O temi „Zdravstveni odgoj u školama, dva pogleda“, dr. Reisman govorit će zajedno s dr. Aleksandrom Štulhoferom. Tribina će se održati u Dvorani 7, Ivana Lučića 3, uz simultano prevođenje.

Izvor: Laudato

Započela Godina dubrovačke katedrale

Svečanim koncelebriranim euharistijskim slavljem kojeg je, u utorak 29. siječnja, predvodio dubrovački biskup Mate Uzinić proslavljena je u Dubrovniku 300. obljetnica stavljanja katedrale Gospe Velike u liturgijsku uporabu.

Obnovljena katedrala Svete Marije Velike blagoslovljena je 29. siječnja 1713. godine, na blagdan sv. Franje Saleškog, "odvjetnika naše Republike", u vrijeme dubrovačkog nadbiskupa Andrije Robertija iz Salerma. Prijašnja romanička katedrala stradala je u potresu 1667. godine. Pet godina nakon potresa, zaslugom opata Stjepana Gradića, počela je izgradnja nove barokne katedrale na istom mjestu koja je trajala više od 40 godina.

„Vjerujem da je taj dan u gradu, a i u cijeloj Dubrovačkoj biskupiji, bila opća radost jer nije tu bila riječ o bilo kojoj crkvi nego o katedrali, središtu života cijele mjesne Crkve, glavi i majci svih crkava u biskupiji, mjestu na kojem se jedna biskupija, tad nadbiskupija, okuplja oko svoga biskupa, tada nadbiskupa, koji je bio i ostaje prvi učitelj i liturg, vidljivi znak jedinstva mjesne Crkve i njezine povezanosti, po dioništvu u biskupskom zboru na čelu s papom, s općom Crkvom", rekao je biskup Uzinić.

Govoreći o zaslužnima za izgradnju katedrale, dubrovački biskup je izdvojio opata Gradića. „Zaslužio je zbog svoga doprinosa obnovi ove katedrale i razrušenog grada naslov 'Obnovitelj našega Grada i slobode'. Ove godine slavimo 400 godina od njegovog rođenja i 330 godina od njegove smrti, tako da se njegova proslava 300. obljetnice ove katedrale i njegova proslava stapaju u jednu jedinstvenu proslavu“, ukazao je biskup.

Predstavljeno je niz događanja koji će se odvijati tijekom ove godine, a vezana uz katedralu. Tako u četvrtak, 8. veljače, počinje ciklus javnih predavanja stručnih osoba o dubrovačkoj katedrali prilagođena za široku publiku. Predviđeni su i pojedini dani posvećeni nekim povijesnim osobama vezanim uz katedralu. I za sve građane planira se mogućnost boljeg upoznavanja katedrale, organizirat će se nagradna igra za djecu svih osnovnih škola, te će biti osmišljen kutak posvećen blaženoj Mariji Propetog Petković.

Izvor: IKA

Stepinčevo u Krašiću

29.01.2013.

Krašić, (IKA) – Uz 53. obljetnicu preminuća bl. Alojzija Stepinca, spomen-misu na Stepinčevo, u nedjelju 10. veljače u 11 sati u crkvi Presvetog Trojstva blaženikove rodne župe u Krašiću, predvodi mons. Juraj Batelja, postulator Stepinčeve kauze, a svečanu službu Božju u 17 sati predslavi vojni biskup Juraj Jezerinac.
Od subote 2. do nedjelje 10. veljače devetnica je u 17 sati. Propovijedane mise uz župnika vlč. Dragutina Kučana svaku večer predvodi drugi propovjednik.

Pronađeno tijelo još jednog ubijenog hercegovačkog franjevca

Pomoću DNK analize među posmrtnim ostatcima pobijenih u masovnoj grobnici u Ljubuškom pronađeno tijelo fra Martina Sopte
Široki Brijeg, (IKA) - Ovih je dana pomoću DNK analize među posmrtnim ostacima pobijenih u masovnoj grobnici u Ljubuškom pronađeno tijelo fra Martina Sopte. Fra Janko Bubalo je u knjizi "Apokaliptični dani" zabilježio da je gotovo siguran da su fra Martina u noći 12./13 veljače 1945. strijeljali partizani zajedno sa skupinom Hrvata u Ljubuškom. Masovna grobnica u Ljubuškom gdje je pronađen fra Martin Sopta nalazi se na lokalitetu Tomića njiva. Kao i do svih drugih masovnih grobnica u komunističko doba do nje se dolazilo krišom. Nije se znalo tko je u njoj točno ubijen, samo se pretpostavljalo, ali se mjesto ljubomorno čuvalo od zatiranja. Padom komunizma mjesto gdje se pretpostavljalo da je masovna grobnica očišćeno je te je započelo odavanje počasti ubijenima. Zahvaljujući svjedočanstvima i dokumentima od 19. do 28. srpnja 2010. provedeno je iskapanje. Ukupno je otkopano 28 tijela. Uz dva tijela pronađeni su ostaci krunice i franjevačkog habita. DNK analiza je još u tijeku pa se hercegovački franjevci nadaju da će se otkriti identitet i drugoga ubijenog franjevca, ili možda još nekoliko njih, kao i ostalih ubijenih. Kad se dovrši DNK analiza, na Humcu će biti održana misa zadušnica za sve pobijene. Nakon nje fra Martinovo tijelo odnosno tijela pronađenih franjevaca bit će prevezena na Široki Brijeg i pokopana u grobnicu gdje već počivaju 22 hercegovačka franjevca koje su komunisti ubili. Tijela drugih identificiranih bit će predana obitelji i pokopana u obiteljskim grobnicama. Oni koji ne budu identificirani bit će pokopani u općinsku grobnicu pod brojem i oznakom gdje su pronađeni tako da će biti moguća i naknadna identifikacija.
Fra Martin rođen je 14. veljače 1891. na Dužicama. Franjevački habit obukao je na Humcu 6. kolovoza 1908. Za svećenika je zaređen 21. rujna 1913. u Sarajevu. Studij nastavlja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911. do 1917., te kasnije u Beogradu. Bio je profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu te na Franjevačkoj bogosloviji u Mostaru. Po naravi je bio filozof, imao je enciklopedijsko znanje. Rijetko je pisao. Poznat je samo njegov članak o Solovjevu iz mlađih dana. Veliki hrvatski filozof fra Kvirin Vasilj o njemu je napisao da je bio osoba visoke inteligencije i široka znanja, na kakva se nije namjerio ni na jednom od tri sveučilišta koja je pohađao. Franjevačkom jednostavnosti, osobnim siromaštvom i dobrom naravi ostavljao je snažan dojam na svoje učenike i okolinu. O fra Martinu, kao i o iskapanjima u Ljubuškom, šire se može naći na stranicama Vicepostulature pobijeni.info.

Patrijarh Rai priprema tekstove za Papin križni put

U rimskom Koloseumu kršćani će 29. ožujka biti pozvani na molitvu za svoju braću i sestre na Bliskom istoku
Vatikan, (IKA) - Maronitski patrijarh kardinal Bechara Butros Rai priprema tekstove koji će se čitati na postajama križnog puta s Papom na Veliki petak u rimskom Koloseumu. Benedikt XVI. htio je tom odlukom podsjetiti na svoj prošlogodišnji pohod Libanonu, kao i pozvati kršćane na molitvu za braću i sestre na Bliskom istoku, priopćeno je u ponedjeljak 28. siječnja iz Vatikana. Kršćani u toj regiji suočavaju se s problemima.
Meditativni tekstovi čitat će se 29. ožujka, tijekom Papina križnog puta kod Koloseuma. Pored te antikne kulise on i tisuće vjernika iz cijelog svijeta molit će uz 14 postaja muke Isusove. Patrijarh Rai (72), od 2011. patrijarh Maronitske Crkve koja je u jedinstvu s Rimom, u studenome protekle godine uvršten je u Kardinalski zbor.

Godišnji izvještaj Caritasa Zagrebačke nadbiskupije

U caritasovim kućama bio je smješten 201 korisnik
Zagreb, (IKA) – Caritas Zagrebačke nadbiskupije objavio je godišnji izvještaj o pruženim uslugama i aktivnostima u 2012. godini. U sklopu usluga socijalne skrbi kojim je Caritas osigurao smještaj, skrb i njegu različitim kategorijama korisnika, na dan 31. prosinca 2012. godine u caritasovim kućama bio je smješten 201 korisnik, od toga djece i odraslih osoba s tjelesnim i mentalnim oštećenjima u Brezovici 75 korisnika; djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, Savica-Šanci 17 korisnika, u Vugrovcu 23 korisnika, Dubcu 16 korisnika, te Trešnjevci 16 korisnika. Caritas je skrbio i o 3 maloljetne trudnice i majci s malom djecom, 17 žrtava obiteljskog nasilja (na tajnoj lokaciji), dok je u dnevnom boravku za osobe s invaliditetom u Brezovici bilo 13 korisnika, a u Kustošiji 11 korisnika.
U okviru karitativnih akcija i projekata kojima je Caritas odgovorio na potrebe obitelji i pojedinaca, Caritas je preko socijalne službe stručnu i savjetodavnu pomoć pružio 9020 obitelji, a radom obiteljskog savjetovališta obuhvaćena je 351 osoba.
Kroz skrb za beskućnike osiguran je 24-satni besplatni smještaj, prehrana i skrb za 67 beskućnika. Osiguran je i besplatan smještaj u kući u Vukomercu za 305 roditelja (2517 noćenja) čija su djeca na liječenju i terapijama u zagrebačkim bolnicama.
Karitativnom skrbi za starije, nemoćne i bolesne osobe u njihovoj kući obuhvaćeno je 70 stalnih i 30 povremenih korisnika te je kroz 3431 izlazak na teren odrađeno 9.130 radnih sati od čega su volonteri odradili 1747 sati te 915 izlazaka na teren.
Caritas je pružio jednokratnu novčanu pomoć 317 obitelji u ukupnom iznosu od 436.869,00 kn, dok je u naravi (hrana, odjeća, obuća, namještaj i sl.) podijeljeno pomoći obiteljima, pojedincima, župnim caritasima, srodnim ustanovama i udrugama u protuvrijednosti od 8.974.002,00 kn.
Socijalna košarica u suradnji s trgovačkim lancem Lidl Hrvatska obuhvatila je 1674 obitelj kojima je podijeljena pomoć u protuvrijednosti od 1.658.329,08 kn. U suradnji s Hrvatskim Caritasom i tvrtkom Spar Hrvatska organizirana je svakodnevna podjela kruha i peciva u protuvrijednosti od 1.033.432,83 kn. U više navrata 372 obitelji primile su pomoć u odjeći i obući. Također Caritas je obiteljima koje kod kuće imaju bolesnog člana posudio 177 bolesnički kreveta, 64 invalidska kolica, 36 pari štaka, 40 hodalica i jedna elektromotorna invalidska kolica.
U protekloj godini Caritas Zagrebačke nadbiskupije organizirao je više susreta, druženja i obilazaka za korisnike.
Caritas Zagrebačke nadbiskupije organizirao je i ciljane akcije. Tako je u akciji "Da se svjetlo ne ugasi" za obitelj Gregorin, čijem je sinu Dariju prijetila potpuna sljepoća, prikupljeno 46.538,62 kn.
"Srcem se najviše daje" i "Maslinova grančica nade" provedena je u 47 župa, a prikupljeno je 137.918,56 kuna za potrebe korisnika župnih i nadbiskupijskog caritasa. U okviru akcije "Sačuvaj, podijeli, razveseli" organizirano je prikupljeno i podijeljeno 13067 udžbenika i radnih bilježnica čime su 1674 obitelji uštedjele oko 653.350,00 kn. Akcija "Solidarnost bez granica" provedena je u suradnji s volonterima međunarodne organizacije IBO-Nederland koji su tijekom ljeta uredili četiri stana starijih i nemoćnih osoba na području grada Zagreba.
"Zajedno do krova" bio je naziv akcije za uređenje krovišta osmeročlane obitelji iz Zagreba tijekom koje je prikupljeno 74.000,00 kuna čime je u potpunosti zamijenjeno krovište, te izveden dio potrebnih građevinskih radova na kući i oko kuće. U suradnji s trgovačkim lancem Lidl Hrvatska provedena je akcija "Pomozimo zajedno - Pomagati je lako!". Od 15. studenoga do 14. prosinca prikupljeno je 6679 prehrambenih i higijenskih proizvoda za korisnike kuće u Vukomercu i socijalno ugrožene obitelji. Akcija "Kad činiš dobro, čini dvostruko dobro" imala je za cilj senzibilizirati javnost i prikupljati sredstva za potrebe korisnika koji nakon punoljetnosti napuštaju caritasove kuće. Akcija je provedena u povodu svetkovine Svih svetih, a od prodaje lampaša prikupljeno je 85.864,82 kn. U sedam osnovnih i srednjih škola u suradnji s vjeroučiteljima i ravnateljima provedena je akcija "Budi cool, udijeli slatkiš svoj!". Prikupljeno je 2414 slatkiša za djecu socijalno ugroženih obitelji. Akcija "Božićna želja – biti zdrav" u predbožićno vrijeme bila je usmjerena prema korisnicima kuće u Vukomercu, a prikupljeno je 160.535,00 kn. "Dobro srce za topli dom" naziv je akcije kojom je tijekom zime nabavljeno i podijeljeno 300 m3 drva za ogrjev za 60 obitelj (5 m3 po obitelji), a akcijom "Dobro se dobrim vraća" u koju je bilo uključeno 48 zagrebačkih poduzetnika i obrtnika preko Caritasa darovano je 4402 usluga za 258 socijalno ugroženih obitelji i 36 Caritasovih štićenika.
S ciljem promicanja karitativnog volonterskog rada tijekom godine održavani su redoviti kontakti sa župnicima, voditeljima i volonterima župnih caritasa. Organizirane su duhovne vježbe za volontere, dva edukacijska susreta za voditelje i volontere te godišnji susret svih volontera na kojem se okupilo 150 sudionika.
Na području Zagrebačke nadbiskupije aktivno je 108 župnih caritasa, a u njihov rad uključeno je 770 volontera koji različitim oblicima pomoći brinu za 3051 socijalno ugroženu obitelj.
Uz volontere župnih caritasa, u svim navedenim aktivnostima Caritasa Zagrebačke nadbiskupije tijekom 2012. godine bilo je angažirano i 246 volontera iz zemlje i inozemstva koji su caritasovim korisnicima darovali 17240 sati volonterskog rada čija je materijalna protuvrijednost 517.200,00 kuna.

Otvorenje hospicija u Rijeci

Ustanovu je osnovao Caritas nadbiskupije Rijeka, u suradnji s Gradom Rijeka i Primorsko-goranskom županijom
Rijeka, (IKA) - Ustanova za palijativnu skrb, Hospicij "Marija Kozulić" u Rijeci, 28. siječnja i službeno je započeo s radom. Ustanovu je osnovao Caritas nadbiskupije Rijeka, u suradnji s Gradom Rijeka i Primorsko-goranskom županijom. Na svečanosti otvorenja govorili su riječki nadbiskup Ivan Devčić, ministar zdravlja Rajko Ostojić, obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.
Nadbiskup je, zahvalivši svima koji su radili na pripremi uvjeta za početak rada hospicija, posebno ravnateljici s. Danijeli Orbanić te Kliničkom bolničkom centru u Rijeci na čelu s ravnateljem Hermanom Hallerom, podsjetio da je za otvaranje ovakve ustanove nužna suradnja crkvenih i civilnih vlasti. "Ovaj je hospicij plod suradnje mnogih ustanova i osoba različitih svjetonazora i profesija, ali svih ujedinjenih u želji da na najbolji mogući način pomognu bolesnicima u terminalnoj fazi bolesti i njihovoj rodbini te tako doprinesu humaniziranju smrti u našem društvu. Moram reći i zašto smo se, kao Nadbiskupija, odlučili za hospicij, darujući mu prostor i znatna financijska sredstva. Na to nam odgovor daje evanđeoska prispodoba o milosrdnom Samarijancu (Lk 10, 25-37) koju je Isus ispričao kako bi svoje slušatelje poučio što znači ljubiti svoga bližnjega kao samoga sebe, odnosno kako bi pokazao na koji se način postaje bližnjim drugome čovjeku. Nema sumnje da su svi koji su se uključili u stvaranje ovoga hospicija, to učinili s motivacijom 'biti bližnji nasmrt bolesnom čovjeku', ne proći pokraj njega nego se zaustaviti i pomoći njemu i njegovim najbližima. U skladu s time, 'biti bližnji čovjeku u zadnjim časovima njegova života' treba biti i misao vodilja našega hospicija, a to znači i svih koji će u njemu djelovati i o njemu skrbiti. Svima njima bit će puno lakše ako i sam hospicij bude imao svojih 'bližnjih', tj. onih koji će ga rado pomagati materijalno i u svakom drugom pogledu. Pozivam, stoga, sve građane da ovaj hospicij prihvate kao svoj, kako bi on mogao biti što bolje na usluzi onima kojima je namijenjen", rekao je nadbiskup Devčić prije blagoslova kojim je i službeno započeo rad hospicija.
Ministar Ostojić potvrdio je da će djelatnost riječkog hospicija biti financijski potpomognuta od strane Ministarstva, te da je razvijanje mreže ustanova za palijativnu skrb dugoročni plan ove Vlade kojim je predviđeno otvaranje pet regionalnih centara.
Potreba osnivanja hospicija za palijativnu skrb u Rijeci utvrđena je prije nekoliko godina, stoga su Riječka nadbiskupija, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka 1. srpnja 2011. godine sklopili Sporazum o suradnji koji definira međusobna prava i obveze glede osiguranja uvjeta za obavljanje djelatnosti palijativne skrbi u prostorima koje daje na raspolaganje Riječka nadbiskupija.
Prema postignutom dogovoru Riječka nadbiskupija dala je na raspolaganje te rekonstruirala i uredila prostor na adresi Tizianova 15, uloživši oko 8,5 milijuna kuna. PGŽ i Grad Rijeka pomogli su kod nabavka opreme s po milijun kuna. Preuređeni prostor dobio je uporabnu dozvolu u veljači 2012., a do polovice 2012. trajalo je opremanje.
Prostor za djelatnost Ustanove za palijativnu zdravstvenu skrb - hospicija "Marija Kozulić" ima 1.200 četvornih metara površine te u se njemu nalaze prostori za stacionar za palijativnu skrb kapaciteta 14 kreveta sa svim pratećim sadržajima, prostori za pokretne timove palijativne skrbi, gostinski prostor za obitelji štićenika, a također i dio za edukativnu djelatnost i volontere.
Nakon dobivanja svih potrebnih dozvola za početak rada, tijekom studenog i prosinca 2012. kompletiran je medicinski kadar i pomoćno osoblje. U Hospiciju će se zaposliti 16 osoba na puno radno vrijeme i 4 osobe na pola radnog vremena ili po potrebi. Veliki doprinos očekuje se i od volontera. Prve korisnike Hospicij će primiti već početkom veljače.

Laudato na svećeničkom tjednu

Na 53. teološko-pastoralnom tjednu, u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati, od 22. do 24. siječnja Laudato je predstavio hrvatski vjerski web portal Biti u vezi – Laudato.hr.

Taj je news portal prije više od godinu dana okupio poznate novinare i urednike iz katoličkih i javnih medija, svećenike, znanstvenike, umjetnike, glazbenike i pisce kako bi kršćanska duhovnost bila prisutnija u modernom svijetu. Novost je da se portal u jednom dijelu predstavlja na engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku.

Na Laudatovom štandu mogao se nabaviti i DVD „Luka 2,25 – Priča o sv. Šimunu“, u produkciji Laudata, koji je dobio nagradu Grada Zadra „Nasmiješeno sunce“ za popularizaciju vjerskog turizma. Četverojezičnim filmom otkrivamo što povezuje Bibliju i Hrvatsku – kako su se relikvije starca Šimuna Pravednika, koji je u naručju držao dijete Isusa, našle u Zadru i pridonijele stvaranju jednog od najvećih remek-djela crkvene umjetnosti.

Izvor: Laudato.hr

Otvorena izložba "Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu"

Izložba "Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu", u organizaciji galerije hrvatske sakralne umjetnosti „Laudato“, otvorena je u četvrtak, 24. siječnja 2013., u Gradskom muzeju Križevci, u sklopu 5. dana hrvatskih svetaca i blaženika. Autorica izložbe je akademska slikarica Maja Vidović.

Mlada slikarica osmislila je sveobuhvatni ciklus hrvatskih svetaca i blaženika koji su predstavljeni pojedinačno, na oltarnim slikama, u tehnici akrila na drvu.

U programu otvorenja sudjelovala je direktorica galerije hrvatske sakralne umjetnosti "Laudato" Ksenija Abramović, križevački gradonačelnik Branko Hrg, ravnatelj Gradskoga muzeja Križevci Zoran Homen, povjesničar umjetnosti i kustos Umjetničkog paviljona Zagreb Stanko Špoljarić te autorica Maja Vidović.

Izložbu je otvorio dr. o. Vinko Mamić, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica. Tom je prilikom istaknuo kako je upravo umjetnost jedno od sredstava nove evangelizacije te da se upravo o toj temi govorilo na Biskupskoj sinodi o novoj evangelizaciji u Vatikanu na kojoj je i sam imao priliku sudjelovati.

„Prekrasne oltarne slike hrvatskih svetaca i blaženika Maje Vidović, suvremenom čovjeku progovaraju o vjerskim uzorima i vrijednostima“, nadodao je o. Mamić.

Direktorica galerije hrvatske sakralne umjetnosti "Laudato" Ksenija Abramović izrazila je radost što „Laudato“ može predstaviti javnosti rad mlade akademske umjetnice Maje Vidović koja je „svoj dar i vještinu tako nadahnuto iskoristila da nam prikaže baš hrvatske svece i blaženike“.

„Dok smo se pripremali za izložbu razmišljali smo o tome što nam znače sveci. Mnogi su od njih hrabro svjedočili vjeru i postali mučenici. Svi su oni rasli u duhu i vjeri i tako stigli do uzorna života. Crkva nam ih daje kao odgovore na naša životna pitanja i nadahnjuje nas da se i mi uputimo prema svetosti“, istaknula je Ksenija Abramović poručivši: „Oltarne slike Maje Vidović potiču nas ne samo da uživamo u njihovoj ljepoti, nego i da svinemo koljena pred oltarom, u molitvi i zahvalnosti.“

Križevački gradonačelnik Branko Hrg okupljenima u Gradskom muzeju rekao je kako je ponosan i sretan zbog održavanja manifestacije 5. dana svetaca i blaženika te je zahvalio direktorici Abramović na postavljanju izložbe "Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu" u njiihovom gradu.

„Ova izložba je podsjetnik na radost i kršćanske vrijednosti. Ovdje dijelimo radost slavljenja onoga što je vječno“, naglasio je Hrg.

Okupljenima u Gradskom muzeju doborodošlicu je zaželio domaćin Zoran Homen koji je radostan zbog izložbe umjetnice Maje Vidović.

„Kroz pet godina postojanja manifestacije Dani hrvatskih svetaca i blaženika mnoštvo je umjetnika promišljalo i stvaralo na tu temu. Sretni smo što je i Maja Vidović ovoj temi pristupila na drugačiji način“, naglasio je Homen.

O umjetničkoj vrijednosti izložbe sa stručnoga je stajališta progovorio povjesničar umjetnosti i kustos Umjetničkog paviljona Zagreb Stanko Špoljarić koji je kazao kako su hrvatski sveci koje je prikazala Maja Vidović nastali iz „uvjerenja, s utkanošću saznanja o životu velikana vjere i moralnih vertikala vremena u kojem su hodali zemljom“.

„Uz likove svetaca – onih znanog izgleda, i onih portretno osmišljenih u mjeri vjerodostojne tipologije - prostor odiše edenskom ljepotom, bogatstvom florealnog, preobraženim simbolom najslikovitijeg u veličajnosti prirode. Uzdignuće je to od tla i svojevrsna identifikacija s nadnaravnim u svakom čovjeku, utkanim na poseban način kod svetaca“, ustvrdio je Špoljarić.

Prisutnima se kratko obratila i autorica izložbe Maja Vidović zahvalivši na mogućnosti izlaganja izložbe na temu hrvatskih svetaca i blaženika, što je bila i njezina velika želja.

Izložba se u križevačkom Gradskom muzeju može pogledati do 15. veljače, a potom će biti preseljena u u samostan i župu Bl. Augustina Kažotića, Ivanićgradska 71, Zagreb.

U duhovno-glazbenom programu nastupio je kvartet „Crisinus“ i dramski umjetnik Dubravko Sidor. Kroz program je vodila Tanja Baran.

Izvor: Laudato.hr

Tko se stvarno boji istine?

Dr. Judith Reisman kao da u našoj zemlji ne treba ništa reći. Vješti „čuvari“ demokracije i „slobode izražavanja“ već su si uzeli toliko slobode i pripisali joj stavove i mišljenja koje ona nikada nije niti napisala niti izgovorila. I u maniri umjetno stvorenog „ratnog stanja“ stavova u njoj trenutno vide državnog neprijatelja br. 1, a da pritom nisu bili dovoljno intelektualno pošteni (bez obzira što se smatraju „Glasom razuma“), pa uzeli u ruke njezine knjige, članke, pogledali snimke intervjua ili pročitali intervjue s njom u novinama ili na portalima. Zanos „razuma“ te čuvare sekularne Hrvatske odveo je tako daleko da su pokušali izvršiti pritisak i na predsjednike: Republike, Sabora i Vlade, uvjeravajući ih kako je potrebno da zaustave nastup u Saboru „američke pseudoznanstvenice poznate u svijetu po sustavnom zalaganju za kršenje ljudskih prava homoseksualaca i banaliziranje holokausta.“ Optužbe bez pokrića – i to prije bilo kakvog javnog nastupa dr. Reisman u Hrvatskoj.

Dr. Judith izravno i otvoreno!
A ona, na pitanje Večernjakovog novinara što možemo očekivati nakon uvođenja ovakvog spolnog odgoja u škole, izravno upozorava: „Očekujte svaku vrstu seksualnih zločina, impotencije, nasilja, seksualnog zlostavljanja djece, abortusa, razvoda, trgovanja djecom itd., i to do krajnjih granica.“ No, obvezujuće je uočiti i ovo: „Hrvatska ima najniži postotak seksualne disfunkcije u Europi i trebali biste znati zahvaljujući čemu. Većina europskih naroda, kao što znate, imala je vrlo liberalne vlade koje su prihvaćale Kinseyeve seksualne slobode godinama. Gdje su god uvedene takve 'slobode', ondje su i kriminal, brutalnost prema ženama i djeci zajedno sa ženskim 'rodnim pravima' radikalno u porastu. Uvidjet ćete da je ovaj model seksualnosti koji biste trebali usvojiti zastranio, dijaboličan i sramotan.“ U Hrvatskoj, zemlji gdje postoji sloboda mišljenja i izražavanja ovo nije zabranjeno reći. Samo – istina para uši. Ali od nje se ne može pobjeći! Kada je najavila svoj dolazak u Hrvatsku, još u pismu koje je uputila Karolini Vidović Krišto, napisala je: „Nadam se debati s potpunim pouzdanjem kakvo nastaje iz govora Istine.“ I dodala: „Napominjem da sam spremna izazvati svakoga, bilo gdje, na debatu o činjenicama, na dokazivanje mojih optužbi, eksponiranje posebnih seksoloških interesa, koji se očajnički prikrivaju od naroda. Nagovaram, pozivam ministra i autore Kinseyevskoga školskog programa na javnu raspravu u Zagrebu – temeljenu na dokazima! Doista, predviđam da će uporaba programa po Kinsey-u donijeti hrvatskoj mladeži grozote spolnih bolesti, abortusa i kriminala kakve su sada uobičajene među drugom europskom mladeži.“ Dr. Judith Reisman naša je gošća, a mi smo (kao) civilizirana zemlja spremni saslušati i njezino mišljenje.

Ima li razloga za paniku?
„Panika“ u nekim redovima pred dolaskom dr. Reisman u Hrvatskoj razlog je više da se pozorno prate njezini nastupi i govori. Moram priznati da više vjerujem ženi i majci koja je, prije nego što je postala znanstvenica, proživjela tragediju zlostavljanja vlastitoga djeteta, negoli onima koji za svoje „panične“ ispade i blaćenje osobe na neviđeno primaju honorar. Da, dr. Judith Reisman u otkrivanje pedofilskih skandala, razotkrivanje pornografske industrije i uopće seksualnih teorija by Albert Kinsey ušla je „silom prilika“, nakon što je njezina desetgodišnja kćer doživjela silovanje. I umjesto pomoći okoline, čula je samo konstataciju: „Judy, ona je možda to sama tražila. Jer djeca su seksualna bića od rođenja.“ A tu je tezu postavio dr. Kinsey. No, žena i mlada majka Judith nije se pomirila s ovom rečenicom. Ta potresna epizoda iz života bila je „okidač“ za njezin ulazak u znanstveni svijet u kojem je otkrila i utjecaj medija koji su uspješno relativizirali i sakrili opasnosti vlastite profesije i vezu seksualne revolucije s pedofilijom, pornografijom i farmaceutskom industrijom. Uoči dolaska dr. Reisman niti jedan znanstvenik nije nastupio u našoj javnosti da bi, znanstvenim aparatom pobio njezinu teoriju. Ali su se zato mediji opredjelili – i to već i prije njezinih nastupa. I, kad je nisu mogli „udariti“ na njezinom području, prebacili su se na izokretanje njezinih teza o holokaustu, tako da se dobije mix svega i svačega pomalo, bez vjernog prenošenja njezinih riječi. Želeći je pod svaku cijenu diskreditirati, izokrenuli su njezin odnos prema nacizmu i homoseksualnosti. Pripisali su joj izjednačavanje nacizma i homoseksualizma, a ona je samo – ne kao autorica, već kao recenzentica u knjizi „Ružičasta svastika“ otkrila zanimljive podatke. Teologinja mr. Anđela Jeličić primjećuje da su homoseksualci u Njemačkoj bili proganjani zato što Hitler i njegovi sljedbenici nisu mogli podnijeti da dio stanovništva „ne sudjeluje u obnovi arijanske rase.“ Zato su nacisti progonili homoseksualce! Dakle, ne zbog njihovoga seksualnog usmjerenja, već zbog toga što, po zakonu prirode, nisu rađali djecu. Jeličić dodaje: „Dr. Reisman smatra revizionizmom svaki pokušaj da se holokaust pretvori u isključivu povijesnu tragediju homoseksualaca, temeljem koje bi se opravdalo 'homofobiju' kao rasističko ponašanje.“
Slučajno?
Svaka sličnost je, naravno, slučajna, ali kako ne uočiti u životopisu dr. Željka Jovanovića, ministra znanosti, obrazovanja i sporta vezu s farmaceutskom industrijom? Podaci se vrlo jednostavno mogu provjeriti (www.vlada.hr): 1997.-2006. stručni suradnik, product manager te direktor vanbolničkog programa predstavništva F. Hoffmann – La Roche u Hrvatskoj, a u znanstvenom području: 2011. naslovni docent u znanstvenom području biomedicine i zdravstva, znanstveno polje medicinske znanosti, znanstvena grana farmakologija i toksikologija, 2005.-2011. vanjski suradnik na izbornom kolegiju "Marketing i lijekovi" Zavoda za farmakologiju Medicinskog fakulteta, Sveučilište u Rijeci, član Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju. Dobro, ima i još jedna slučajnost, a to je da je dr. Sanja Musa Milanović, premijerova supruga, jedna od autorica Kurikuluma zdravstvenog odgoja. To je, osobito državnoj televiziji, vrlo privlačna slučajnost kojoj na raspolaganje stavlja kamere i minute u središnjem Dnevniku.

Zašto određene udruge ne žele dr. Reisman?
Osim što imam dojam da su se svi oni koji su protiv dolaska dr. Reisman u Hrvatsku rastrčali kao rakova djeca ne bi li hrvatskoj javnosti dokazali da se radi o pseudoznanstvenici i borbenoj nasilnici koja će svojim govorom (i prije nego ga je izrekla) samo pomoći „klerički govor mržnje“ (a ona je Židovka), ozračje koje poprima „nasilna obilježja, odnosno izaziva nasilne posljedice“, čini mi se da je u savezništvu s određenim medijima pod svaku cijenu potrebno stvoriti zaborav pitanja koja bi se mogla postaviti vrlo logičnim slijedom događaja. A jedno od takvih je: tko se krije iza Građanske inicijative „Glas razuma – Pokret za sekularnu Hrvatsku“? Jedna mala šačica protivnika sposobna je stvoriti takvu prašinu, ali ne zbog dr. Reisman, već zbog sebe i sličnih udruga. Kako će, naime, opravdati vlastito djelovanje i „troškove“ svojih „aktivnosti“? Zašto mi se čini da neke udruge primaju honorare prema razini prašine koja se digne u medijima? I teško je zaboraviti one podatke o tome koliko sredstava pojedine građanske udruge primaju iz državnoga proračuna, i to udruge čiji su ciljevi apsolutno protivni vjerskim uvjerenjima, ali ih i vjernici Hrvatske financiraju, jer i vjernici su građani, pa prema tome obveznici državnoga proračuna. A iz proračuna se sredstva za udruge ne dijele prema svjetonazoru. Na stranicama Ureda za udruge Vlade RH vrlo lako se mogu provjeriti podaci koje je objavila Udruga za promicanje obiteljskih vrijednosti BAS, prema kojima u 6 godina oko 26 milijuna kuna ide na udruge koje su zainteresirane za svoj dio u spolnom odgoju, a svega 327 tisuća kuna u 6 godina dobila je Udruga GROZD (http://www.uzuvrh.hr/potpore.aspx?pageID=58). Pitam se zašto nikoga u Hrvatskoj ne zanima koje to aktivnosti plaćamo iz državnog proračuna, dakle iz našeg novca? Što, primjerice, radi Udruga Iskorak? Oni o sebi pišu: „Zbog društvenog neprihvaćanja i osude LGBT osobe često kriju svoju spolnu orijentaciju ili rodni identitet te zbog toga većina osoba ne poznaje niti jednu LGBT osobu. Na taj način većina osoba nema priliku razbiti usvojene predrasude prema LGBT pojedincima. Javne kampanje i vidljivost LGBT osoba u javnom prostoru u takvoj društvenoj situaciji ostaju jedini načini uklanjanja ukorjenjenih predrasuda prema LGBT osobama. Uz javne kampanje najvidljiviji javni događaji su LGBT povorke ponosa.“ U 6 godina za to su dobili više od 2 milijuna kuna. Ili, primjerice, KONTRA - lezbijska grupa koja promovira ljudska prava lezbijki i biseksualnih žena. Jedan od njihovih ciljeva je promjena zakona kojima bi se izjednačila prava lezbijki i ostalih seksualnih/rodnih manjina s pravima heteroseksualnih osoba. Za svoja nastojanja i aktivnosti (?) u 6 godina primili su iznos oko 317 tisuća kuća, približno kao i GROZD. Mnogi mediji stvarno su se „potrudili“ analizirati GROZD do korijena, dok su potpuno nezainteresirani za skupine koje primaju puno veće iznose za, javnosti prikrivene, aktivnosti. Ili ih ne smiju istraživati?
Dođite i uvjerite se!
Na kraju, preporučujem! Što dr. Judith Reisman misli, govori i piše? Najbolje je da se uvjerite sami ovih dana u Hrvatskoj. Jer, i s medijima je potrebno oprezno. Jedne dnevne novine pisat će o njoj kao jednoj od najjačih autoriteta u razotkrivanju negativnih efekata pornografije, dok će druge dnevne novine pisati o njoj kao američkoj pseudoznanstvenici. Ne zaboravite, posljedice Kinseyeve teorije proživjela je u patnji vlastite kćeri. Nije li i to razlog više za naše poštovanje i, barem, slušanje što nam može reći?

28.01.2013.
Autor: Tanja Popec

Izvor: Laudato.hr

Svećenikova djeca i fini mrtvi ljudi

Iako je u razgovoru za jedan portal dramski pisac i scenarist Mate Matišić izjavio kako ne želi da se njegovo pisanje svidi većini, ekranizacija njegovog teksta „Svećenikova djeca“ većini se, 16 godina od njegova nastanka, izgleda, sviđa. Ukoliko je kriterij uspješnosti statistički podatak (bez obzira na namjeru odlaska u kino i pojedinih razočarenja po odlasku iz njega. Reakcije gledatelja pokazuju da i toga ima). To je najbolje „otvaranje“ u kinima u mladoj nam državi po broju gledatelja hrvatskog filma koji obara rekorde gledanosti približavajući se brojci od 100.000. Nisam filmski kritičar, no jesam gledatelj. Ne osjećam se pozvanom docirati, ali izreći vlastito mišljenje tekovina je, kažu, suvremene civilizacije. Nije mi namjera biti (protestnim) glasom ikoje populacije, pa ni vjerničke. Mnogi nisu u pogonu produkcije i raspolaganju sredstvima kojima bi u filmu, a bit će i televizijska serija, pokazali lice i naličje. (Pre)ostaje uloga (nijemog) promatrača i gledatelja koji odavno ničim više nije začuđen. Jer, kako kaže redatelj tog filma Vinko Brešan, bitno je pomicati granice slobode. Toliko ih pomaknuti da komedija preraste u tragediju. Pa kaže i „tako se događa i u stvarnom životu“. U oba svijeta ljudima je teško shvatiti - sve je (ili, može biti) dozvoljeno, ali sve ne izgrađuje. Pogledala sam film u sklopu čije promocije Brešan u jednom razgovoru pita: „Zar je moguće da su kondom i masturbacija glavni problemi Hrvatske“. Ipak, redatelj je tome što ne bi trebalo biti glavnim društvenim problemom ili temom, a čini mi se da njegovo pitanje to sugerira, dao svoju značajnu stvaralačku energiju i snagu. I naša (materijalna) sredstva. Došlo je vrijeme da čovjek plaća i vlastito javno izrugivanje. U redu, neki će to nazvati propitivanje, preispitivanje.

(Potrebna) iznenadivost / (Nepoželjna) predvidljivost

Dijalozi u filmu koji su, neki kažu, smiješni, meni to nisu bili. (A, nisam otišla s predumišljajem 'Neću se smijati'. Tko se ne voli osmijehom opustiti). Doživjela sam ih previše predvidljivima, kao preslikanima iz (uličnih) razgovora stvarnog života. (To valjda u prilog onome da je 'umjetnost' odraz stvarnosti). Kad u svakodnevici iz usta nekog čovjeka čujete proste izraze poput onih u filmu, „sinonime“ za vođenje ljubavi i spolne organe, za tu osobu, najblaže, kažete da je nepristojna, vulgarna. Na daljnoj razini, kaže se i da je ta osoba neobrazovana, neodgojena. Netko i odmahne rukom smatrajući je irelevantnim sugovornikom. No, onaj od koga u svakodnevici u nedostatku primjerene argumentacije i pristojnog ophođenja nekad okrenete glavu, u kinu doživljava radikalni obrat – želju da ga se u takvom izdanju čuje, vidi, sasluša. Pa i plješće, odobrava. Smijeh u publici koje sam u dupkom punom kinu na premijeri u mom gradu bila dio, nije bio ujednačen po svima prisutnima. Uvijek se čulo istih par ljudi u zadnjim redovima, kombinacija nekog 'žvakanja' i glasnog smijeha (koji mi nije bio prirodan, ne znam jesam li previše zahtjevna). Kao da su ti pojedinci htjeli reći „Na ovoj projekciji, najglasniji u smijanju, bit ću ja!“. Ljudi oko mene nisu se instinktivno nasmijali. Mislim da je kriterij „pravog humora“ to – da smijeh instinktivno izađe iz čovjeka; u tom slučaju, kao da je potrebna riječ, „nekontrolirano“. To potvrđuje i Brešan kad kaže da je komedija najteži žanr, „jer mora balansirati između matematičke preciznosti i iracionalnog. A pritom morate još i iznenaditi gledatelja da biste dobili efekt smijeha. Nije lako raditi komedije, a kad je gledate, mora djelovati jako lako“. Slažem se. Meni je u njegovom filmu nedostajao upravo taj ključni faktor, iznenadivost, da bi monolog/dijalog/situacija, bili humoristični.

Jako lako nije lako

Izvrsnu glumu karakterizira lakoća, prirodnost interpretacije. Vještina je dovedena do savršenstva da nema naznake kako se glumac TRUDI (nešto) odglumiti. Ništa ne otkriva da glumac forsira pokrete, naglaske i geste. Tako bi trebalo biti i s humorom – ležeran, kao „usput“ izbačen, a intrigantan, dubok. Neki kažu, inteligentan. U filmu „Svećenikova djeca“ kao da mi je pred očima išao naslov: MORAMO biti smiješni. Dajte, (na)smijte se! Znamo što prolazi. Računamo na to. Inače, propao posao. Najbrži recept za to je, misle neki, koristiti žargonske pojmove koji opisuju (niske) strasti. Ljudi različito pristupaju tome što znači da nešto treba djelovati „jako lako“. Netko smatra da se iza toga krije iznimna sposobnost i izvanredni talent. I da to treba originalno „izbrusiti“. A nekome je „jako lako“ učiniti nešto zaista najlakše moguće, sveprisutno verbaliziranje po kratkom postupku. Uobičajenost površno kopirati. Da, humor treba biti matematički precizan. Ali ne sterilan, poput „bijelih scena“ u kojima se u filmu prikazuju klapa crnaca i Kineza, muškarčevo povlačenje koze ili puškaranje Albanaca u slučaju izvanbračno rođenog djeteta; jer su, valjda, Albanci zagovaratelji uredno življenog braka, djece u obitelji, formalno i na papiru.

Zašto ne naziv Apotekarova djeca ili Trafikantova djeca?

Film se i tako mogao zvati. Jer, otočki ljekarnik i prodavač u kiosku također su, uz svećenika, dio trija koji radi na podizanju nataliteta. Ljekarnik potaknut željom da Hrvate kao narod postojanjem ne nadjačaju drugi narodi, a trafikant je tim činom „oslobođen“ grijeha – jer ne prodaje kondome koji sprječavaju začeće, nego one koji, ga, nakon što su probušeni iglom i za šivaćim strojem, omogućuju. Iznenadila me količina generaliziranih sudova: „ratoborni čistunci“ Albanci, svećenik pedofil („stari“ župnik omiljen među pukom, no na kraju saznajemo da je imao nasilni odnos s djevojčicom u zboru čije trudno tijelo na kraju filma pluta u moru), biskup koji svećeniku s osmijehom tolerira spolni odnos s odraslim, samo neka nije nauštrb djece. Prozivanje površno dotaknute ispovijedne teme, zbog „pobrkanih lončića“ teološke istine i (zlurade) interpretacije (a obje u korist čovjeka), posebna je tema. Ističem: svaki čin stradanja djece od strane svećenika je za osudu i sankciju. Ipak, kako se nema potrebe filmom propitati stradanje djece od svih drugih subjekata, koji su to u većini, počevši od vlastite rodbine i obitelji, pa javnost time „p(r)otresti“. Negdje eto, kako ti se već prohtje, želiš biti zastupnik manjine, a negdje većine. Žao mi prizora rugalački intonirane duševne bolesnice koja u vlastito zadanoj pokori cijelo vrijeme klečeći hoda na koljenima, a zatrudnjela je za vrijeme liječenja u određenoj ustanovi. Njezino dijete, koje je ostavila pred župnom kućom, završava kod supružnika trafikanta i župne suradnice, uz malo peripetija, no ipak na zadovoljstvo obiju strana. A kad je konačno čisto progovorila da bi njoj takvoj dijete socijalna ustanova uzela, i nije baš zvučala ludo kako je tijekom filma prikazana.

Smijeh pa suze

Očekivala se javna „pobuna“ od strane (hijerarhije) Crkve spram tog filma. No ona je, dosad, osim izjave svećenika Adalberta Rebića, izostala. Rebić je neke homoseksualce isprovocirao pa su se pod geslom „Ljubi bližnjega svoga“, u znak protesta, okupili pred zagrebačkom katedralom. Da svoju ljubav poljupcima u javnosti, složno na jednom mjestu, manifestiraju heteroseksualni parovi (a oni su, usprkos pravima, itekako provocirani), kvalifikacije bi bile gdje im je kultura, prostitucija osjećaja, kako ih nije sram... U konačnici, čemu to? Kao što se nepristojnim doživljava vidjeti samo i jedan (heteroseksualni) par u iskazivanju intime na ikoji način, pred ikim, u javnosti. Homoseksualce je povrijedio stav Rebića, ne i karikaturno opisani gay odnos u filmu između člana HDZ-a i SDP-a. Umjetnosti sve praštaš. Mogli su reagirati i farmaceuti i Državno odvjetništvo, jer otočni apotekar, prikazan kao šovinist i rasist, zloupotrebljava svoju službu zamjenom vitamina i antibebi pilula. Ne znam ni kako je Mišo Kovač zadovoljan što je baš njegova pjesma „Malo mi jedan život s tobom“ izabrana za interpretaciju očajnika na vrhu stupa koji premišlja o vlastitoj presudi svom životu, nakon što je „diskrecijskim pravom“ u natalitetnom triju odlučeno da baš on bude otac djeteta, jer je pravi otac stranac za stalni bračni život na otoku nemoguća misija. To me dojmilo u filmu – priznanje moralne zakonitosti koja se, valjda, nije potkrala. Nepredviđene nuspojave, ono što su u namjeri htjeli prikazati komedijom, u realizaciji se pretvara u tragične situacije. Poruka, koje mogu biti posljedice nemoralnog postupanja, kad život krojiš (pardon, bušiš), na prevari i podvali. Ako se htio izrugati jedan čovjek – svećenik (njegova ideja), u konačnici, rezultatima, život se „ruga“ svima koji misle da će ga „nadmudriti“. Život tada boli. Uništen život silom odabranog „oca“, uspjela im je i marketinška prodaja strancima o ljekovitosti mora koje pomaže oplodnju, a čežnja za tim terapijskim učinkom, dugim boravkom u njemu, dovodi i do smrti turista željnog potomka. Je li cilj rađati po prevari i laži, „slobodnih“ ljubavnika, ne u slobodi i istini supružnika u ljubavi? “'Apstinencijom' od rađanja narod upozorava na to da mu život ne valja” kaže scenarist Matišić, smatrajući da je nerađanje „oružje“ ljudi u odgovoru na lopovluk, nemoral i nebrigu političkih i gospodarskih elita. Da, ne-rađanjem čovjek pokazuje da „nešto“ u njegovom životu ne valja. No to nije skučeno i manjkavo tržište roba, nego srce čovjeka. U europskim zemljama „čišće“ demokracije i stabilnijeg gospodarstva od našeg, ekonomski standard i uspješan BDP nije pratio i rast u stvaranju obitelji otvorenih životu. Ljudi se zatvore za stvaranje djece prirodnim putem, a onda ulažu sile da do toga dođu umjetnim načinom. I to masno plate.

Mjesec i vatromet

U kazalište je ovih dana izvedbu još jednog Matišićevog teksta, „Fine mrtve djevojke“ postavio Dalibor Matanić, redatelj istoimenog filma. Plakat za tu predstavu prikazuje bliskost dva kipa Gospe. Kad bi promicatelji takvog načina „reklame“ shvatili da Crkva nisu samo biskupi i svećenici (njih je najdraže napadati i prozivati), možda bi bili suosjećajniji spram uvjerenja svojih sugrađana, sunarodnjaka, susjeda, poznanika i prijatelja kršćana, čije uvjerenje takvom montažom izruguju. Neki su i uvrijeđeni, a neki misle da time govore najviše o sebi. U ime poštivanja jednih, ne poštuješ druge. „Braneći“ jedne, napadaš druge. Kako se ne narugaju ikojem „elementu“ religije s istoka, ako je svaka religija opijum naroda. Na dan dočeka Nove Godine bila sam pod nebom na kojem je sjao skoro puni mjesec. Ponoćni trenuci bili su praćeni brojnim i glasnim vatrometima. Tada sam doživjela ironiju i osjetila nemoć tolike snage šarenih i glasnih 'raketa' iz ruku ljudi željnih zabave i nekog „obilježavanja“. Mjesec je bio visoko, postojan. 'Samo' je šutio, sjajio i stajao na svom mjestu. Osvjetljavao i promatrao. A te „rakete“ – natjecale se u glasnosti, obliku i boji. Ali, nisu dohvatile visinu Mjeseca. I sve su bile kratkog vijeka. Gledaš Mjesec, pa vatromet, te šarene umjetne zvijezdice. Mjesec ispada ozbiljan, on je stvaran, a vatromet smiješan. U toj direktnoj usporedbi i odnosu snaga, vidiš kako je isprazna i nemoćna ljudska intervencija u pucnjima nekih raketica. Ljudi se kratkotrajno i isprazno zabavljaju. Da su svjesni kako su, tako umjetni a ambiciozni, smiješni – u usporedbi s prirodnim i postojećim tijelom u svemiru – Mjesecom. U zemaljskim nizinama, toliko raskalašenosti i pucnjeva u prazno. I najmanja i najmanje sjajna, ali postojana i prirodna, mirna nebeska zvijezda, jača je i moćnija od najšarenije zvijezdice prsnute iz ljudske pirotehničke naprave. Mjesec inače na simboličkoj razini doživljavam kao Gospin znak. Možda zbog onoga „Mjesec joj pod nogama“. Mjesec, nakon Sunca najveće tijelo u svemiru vidljivo okom, podsjeća me na najveće stvorenje nakon Bogočovjeka Isusa – Blaženu Djevicu Mariju. Mjesec kao Zemljin prirodni satelit prati našu planetu, pa mi ta stvarnost praćenja, smjerokaza, ide uz Nebesku Majku. Hvala Bogu za to iskustvo velikog, tihog a moćnog Mjeseca i malenih, glasnih a slabih vatrometa. Ono što se događa između tih tijela, u zraku, odlična je simbolika o odnosu između naravne istine o čovjeku, koja je moćna i postojana na najvećoj visini duha i najdubljoj razini ljudskog bića, i kojekakvih kratkotrajnih vatrometa na plakatima duginih boja i zagrljaja dviju žena, ili dvaju muškaraca.

Film se stvara javnim novcem!

Upitan koliko se hrvatski redatelji danas moraju truditi da privuku publiku u kina, Brešan kaže: „Uvijek su se morali truditi. To je na određeni način obveza redatelja, producenata, distributera, ljudi koji su radili film. Jer film je rađen javnim novcem. Nije dovoljno samo proizvesti film, treba ga i predstaviti, zaintrigirati javnost...“ (Novi list, 13. siječnja 2013.). Dakle, činjenica financiranja filma od strane poreznih obveznika važna je za razumijevanje i opravdanje u marketinškom smislu promocije filma. Vrijednosno, idejno, tematski, tu činjenicu ne treba opravdati ponudom drame, komedije ili tragedije koja bi predstavila svećenika koji je brojnu sirotu djecu diljem svijeta zbrinuo na razne plemenite načine. Postoje tolika svećenikova djeca koja su ponovno rođena njihovim stvarnim zalaganjem. Ta djeca nisu plod filmske fikcije, nego predložak za najizvrsniju ekranizaciju. Može i dokumentarnu, s kojom je Brešan počeo svoje stvaralaštvo i koje inače poštuje.

Don Boscova svećenikova djeca

Zamislimo scene filma o brojnoj spašenoj djeci od 19. st. po djelovanju oca mladeži, svetog Ivana Bosca. Zovu ga čudom sveopće nadarenosti i spretnosti. Ima elemenata za komediju, jer je 1832. g. osnovao „Društvo veseljaka“, koje je pomagalo dječake da veselo ispunjavaju školske i vjerske dužnosti. Ta je družina često išla u prirodu, a Ivan ih je zabavljao pjevanjem stihova i glazbe koju je sam sastavio, jahanjem na konju, hodanjem na zategnutom užetu. Razumio se u postolarstvo, stolariju, zlatarstvo, krojenje i šivanje. Kao pomoćnik u kavani naučio je praviti razna pića, praline i sladoled. Znao je graditi, zidati, uvezivati knjige, napraviti alat i igračke. Dnevno je pješačio osam kilometara da bi kod jednog svećenika učio latinski. Putem je učio latinske riječi i ponavljao gramatiku, a kod kuće je radio u staji i polju. Dok je čuvao krave čitao je knjige. Povremeno ga je zlostavljao i reagirao stariji polubrat Antonio koji nije volio knjige pa bi Ivana korio: „Što će nam latinski u kući? Tu je mjesto poslu i radu. Fini bi gospodičić htio učiti! Zar misliš da nam je do luksuza pa da umremo od gladi plaćajući za tvoje školovanje? Ne trebaju nam nikakvi doktori! Idi, kopaj i sijeci!“. Kasnije je Ivan za školovanje zarađivao služenjem na imanju. Imao je izvrsno pamćenje, latinske odlomke znao je napamet i prevodio ih od šale. Književno i glazbeno nadaren, svirao je violinu, glasovir, čembalo i orgulje. Sve je to bio utemeljitelj salezijanske družbe svećenika i redovnica - veliki Don Bosco. On je mrtve duše uskrisavao. Danas neki drugi ljudi od živih bića rade fine mrtve ljude. Ljude u obrani biološkog, naravnog, zdravorazumskog i moralnog temelja čovjeka nazivaju homofobima, mrziteljima drugoga i drugačijega. Eto kad pseudo pobijedi znanost. Željni biti odvjetnicima osoba koje su valjda ugrožene zato što im (još uvijek negdje) nije omogućen stvarni predložak za film naslova „Imam dvije mame“ (Ili, dva tate), ne prezaju od najpovršnijih i licemjernih etiketiranja ljudi koji ne čine ništa nego, kao i ti „branitelji manjina“, izriču stavove. Pa, sučelimo argumente.

O bogovima i ljudima

No, postoje filmovi u kojima se svećenicima iskazuje priznanje, poštivanje i suosjećanje. Film „O bogovima i ljudima“ dobitnik je Grand Prix-a na festivalu u Cannesu 2010. gdoine. Ta istinita priča dobila je i Nagradu ekumenskog žirija, nominaciju za Europsku filmsku nagradu u dvije kategorije i za nagradu BAFTA. U samostanu u planinama Magreba francuski monasi harmonično žive uz braću muslimane. Unatoč opasnosti terora i građanskog rata koji ih okružuje, svećenici odlučuju tu ostati, pod bilo koju cijenu. Eto poruke svima koji bivaju izrugivani od izgubljene čovječnosti – ostati uz iskonsko biće čovjeka, pod bilo koju cijenu. Baš zato što ti je stalo do (ostvarenja) čovjeka, (treba) ukazati na loše čine. Mjesec i Sunce trajno sjaju, visoko, duboko i istinski. Vatrometi se umjetno nabacuju, prolaze i gase. Između trajno i kratkotrajno, uvjerljivo i manipulativno, zapravo stradavaju drski fini ljudi u zabludi i oholi bogovi.

Autor: Ines Grbić

Izvor: Laudato.hr

Svakodnevna molitva krunice uživo iz Vatikana

„Trenutak s Marijom“ naziv je emisije kojom se iz Vatikana svakodnevno uživo prenosi molitva krunice ispred Bazilike sv. Petra.

Molitva se može pratiti svakoga dana od ponedjeljka do petka s početkom u 16 sati na vatikanskoj televiziji CTV i katoličkom portalu Aleteia. Ideja je nastala kao odgovor na Papin poziv vjernicima da u Godini vjere utječu Blaženoj Djevici svakodnevnom molitvom krunice.

„Cilj nam je približiti molitvu ljudima i omogućiti svima diljem svijeta da se približe srcu Crkve. To je jedan osobni trenutak, svakodnevni susret s Marijom te pozivamo ljude da nam pridruže u molitvi svakoga dana samo na pola sata“, istaknula je koordinatorica Carly Andrews.

Svakoga dana druga grupa vodi molitvu, pa i župe izvan Rima i pripadnici raznih katoličkih pokreta.

Izvor: CNA

Deseci tisuća ljudi u Washingtonu u "Hodu za život"

Pridružujem se svima koji sudjeluju u šetnji za život i molim za to da politički vođe zaštite nerođenu djecu i promiču kulturu života, napisao je na tweetu papa Benedikt XVI. dajući time potporu „Hodu za život“ koji je 25. siječnja održan u Washingtonu povodom 40. obljetnice presude Vrhovnog suda (slučaj Roe vs. Wade) kojom je u Sjedinjenim Državama legaliziran pobačaj. Tu je odluku ovih dana ponovno podupro predsjednik Barack Obama.

Procjenuje se da je u Sjedinjenim Državama od 1973. godine prekinuto 55 milijuna životâ, odnosno šestina sadašnjeg američkog stanovništva. Tim povodom kardinal Elio Sgreccia, bivši predsjednik Papinske akademije za život, je istaknuo da je po njegovu mišljenju to ponovno 'da' životu neizbježno, jer odgovara dvjema istinama. „Prva je istina o ljudskom biću; pobačaj, naime, znači ubijanje ljudskog bića, osobnosti s ljudskim dostojanstvom. Drugi je razlog sve više jasno sazrio na društveno-političkoj razini, a to je nedostatak djece, odnosno nedostatan broj rođenih koji izaziva gospodarsku krizu u svijetu. Demografska je zima takva da dugoročno prouzrokuje štete za gospodarski rast i njegovu stabilnost“, ukazao je kardinal.

Primijetio je da su se u Washingtonu okupili ljudi svih vjerâ, pa i osoba koje nemaju vjerske pripadnosti, kao da pitanje života ne poznaje granica. „Bila bi očita kontradikcija vidjeti da činimo mnogo kako bismo zaštitili cvijeće, biološku različitost trave i biljaka, a dopuštamo da budu nasilno ubijani ljudski životi“, napomenuo je kardinal Sgreccia ističući da je to apsurd koji se ne može podnositi.

Izvor: rv

Zagreb: Sastanak Odbora HBK za mlade

28.01.2013.

Zagreb, (IKA) - Redovni sastanak Odbora HBK za mlade, na kojem je sudjelovalo 25 povjerenika za mlade iz nad/biskupija i redovničkih zajednica, na čelu s predsjednikom Odbora, zagrebačkim pomoćnim biskupom Mijom Gorskim održan je 24. siječnja u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Razgovaralo se o Svjetskom danu mladih u Rio de Janeiru, katoličkoj malonogometnoj ligi, programu formacije animatora "Mladi za mlade", Uskrs festu 2013. i Taize susretu u Rimu.
U prosincu su završile prijave za Svjetski dan mladih. Iz Hrvatske su se Uredu HBK za mlade prijavile 53 osobe. Susret će se održati od 16. do 28. srpnja ove godine. Mladi će prije samog susreta u Riju pet dana sudjelovati u "Danima u misijama" i boraviti u nadbiskupiji Sao Paulo. Smještaj će biti po brazilskim obiteljima, a među mladima iz Hrvatske ondje će biti mladi iz drugih zemalja.
Ovogodišnji Uskrs fest 2013. održat će se u 7. travnja u KD Vatroslav Lisinski s početkom u 19 sati. Prijave traju do petka 25. siječnja. Probe za izvođače predviđene su 5. i 6. travnja. Dogovorena je izrada disciplinskog pravilnika za sudionike završnice katoličke malonogometne lige, a njegovo odobrenje bit će odlučeno na idućoj sjednici. Na novogodišnjem Taize susretu u Rimu sudjelovalo je oko dvije tisuće mladih iz Hrvatske. Sljedeća sjednica dogovorena je za 16. travnja.

Papin nedjeljni nagovor

Benedikt XVI. osvrnuo se na Svjetski dan gubavaca, Spomendan žrtava holokausta i Dan zauzimanja za mir u Svetoj zemlji
Vatikan, (IKA) - Objasnivši vjernicima okupljenima na Trgu Sv. Petra u Vatikanu odlomak današnjeg Evanđelja, u kojem Luka predstavlja Isusa koji poput svojih sugrađana odlazi subotom u hram, papa Benedikt XVI. osvrnuo se na tri važna spomendana, koje danas obilježava međunarodna zajednica. Tu je u prvom redu Svjetski dan gubavaca, što ga je prije 60 godina uveo Raoul Follereau. Sveti Otac izrazio je svoju blizinu svima koji još uvijek trpe u raznim krajevima od te strašne bolesti te potaknuo istražitelje, sanitarne djelatnike i volontere da po primjeru sv. Damijana de Veustera i sv. Marijane Cope, koji su dali svoje živote za oboljele od gube, pruže pomoć preko katoličkih organizacija i Udruge Prijatelja Raoula Follereua tim bolesnicima.
Danas međunarodna zajednica obilježava i Spomendan žrtava holokausta. Uspomena na tu strašnu tragediju, kojom su bili posebno pogođeni Židovi, trebala bi, prema Papinim riječima, biti trajna opomena svima kako se strahote prošlosti ne bi nikada više ponovili. Treba prevladati sve oblike mržnje i rasizma i promicati poštovanje i dostojanstvo ljudske osobe.
Kršćanske zajednice na današnju nedjelju obilježavaju Dan zauzimanja oko uspostave mira u Svetoj zemlji te je Sveti Otac zahvalio svima koji na razne načine i u raznim krajevima svijeta poduzimaju korake za mir na tom području. Neki su od njih bili nazočni na Trgu Svetog Petra te ih je posebno pozdravio.
Lukin pozdrav na početku današnjeg Evanđelja Teofilu, što grčki znači "Božji prijatelj" odnosi se na svakog vjernika, koji se otvara Bogu i želi upoznati Evanđelje, rekao je Papa. U drugom dijelu Luka nam predstavlja Isusa, koji snagom Duha Svetog odlazi kao i svaki drugi židovski vjernik subotom na molitvu u sinagogu kako bi čuo Božju riječ i preuzima Torah te čita i tumači Izaijin odlomak, u kojem prorok Izaija kaže za Mesiju: "Duh svemogućega Gospodina počiva na meni, jer me pomazao Gospodin i poslao me da donesem poniznima veselu vijest". Isus na kraju primjećuje kako se danas ispunilo Pismo, što su ga čuli. Sve nas to kao i ostali dijelovi Lukina evanđelja, prema Papinim riječima, vodi k Spasitelju te se tiče i nas, jer nam u prvom redu postavlja pitanje kako proživljavamo nedjelju, dan Gospodnji, dan odmora i obitelji i sudjelujemo li u euharistiji, hraneći se Kristovim tijelom i krvlju i njegovom riječju života. Luka nas isto tako upozorava na potrebu slušanja Riječi Božje. Prije nego li govorimo o Bogu i s Bogom, moramo ga slušati. Liturgija je, primijetio je Papa, najbolja škola za to slušanje Božje riječi.
Svaki je trenutak međutim dobar da se obratimo. Svaki dan može biti spasonosan, jer spasenje je povijest koja se nastavlja za Crkvu i za svakog pojedinca. To je kršćanski smisao za Oracijev "carpe diem", iskoristi dan. Iskoristi današnji dan, kada te Bog zove i dariva spasenje, zaključio je Papa svoj nedjeljni nagovor vjernicima okupljenim na vatikanskom trgu te ih pozvao da čitaju i razmišljaju o Evanđelju u kojem nam Isus govori i djeluje u situacijama koje su slične našima. Na Trgu su bili i djeca i mladi Rimske katoličke akcije, koje je Papa posebno pozdravio i pohvalio njihov pothvat "Povorku mira", primijetivši da bi stvaranje mira u sredinama u kojima žive, trebala biti njihova svakodnevna obveza. Dvojica od njih bili su uz Papu i na kraju pustili dvije bijele golubice kao simbol mira.

U emisiji „Budimo mladi“ u ponedjeljak, 28. siječnja, u 20.30 na HKR-u

25.01.2013.

- Može li se rad s mladima usporediti s upornošću hrvatskih rukometaša i koja je tajna u ogromnoj dnevnoj posjećenosti web adrese www.frama-posusje.com, otkriva fra Mario Knezović, duhovni asistent Frame Posušje.

- Upoznat ćemo se s poslanjem i karizmom Marijanske vinkovske mladeži u čemu će nam pomoći njihova voditeljica iz Rijeke sestra milosrdnica Veronika Popić.

- A na blagdan sv. Tome Akvinskog i uoči Dana posvećenog života o zvanjima i koliko su oni nešto normalno i svakodnevno razgovaramo s dominikankom Anom Begić, asistenticom na zagrebačkom KBF-u, i dominikancem Mirkom Vlkom, polaznikom poslijediplomskog studija na istome fakultetu.

ZDRAVSTVENI ODGOJ U ŠKOLAMA: DVA POGLEDA

JUDITH REISMAN U ZAGREBU!

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko katoličko sveučilište pozivaju Vas na
javnu tribinu

ZDRAVSTVENI ODGOJ U ŠKOLAMA: DVA POGLEDA
na kojoj će sudjelovati

dr. sc. Judith Gelernter Reisman, Liberty University School of Law, Virginia, SAD,
i
prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Javna tribina će se održati na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivana Lučića 3,
u srijedu 30. siječnja 2013. godine u 19 sati, dvorana 7.

Moderator javne tribine bit će prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina.
Predavanje će biti na engleskom jeziku sa simultanim prevođenjem."
http://www.ffzg.unizg.hr/files/zdravstveni-odgoj.pdf

Sveta Zemlja 2012 - župa sv. Petar - reportaža

Ovu reportažu prenosim u cijelosti jer je zanimljiva i naravno iz moje trenutne župe iz koje uskoro teška srca odlazim u Sesvetski Kraljevac.

Župa sv. Petra organizirala je osmodnevno hodočašće u Sv. Zemlju. Trajalo je od 16. do 23. listopada.
Grupa je bila povelika; sto i petnaest hodočasnika najviše iz naše Župe, ali bilo nas je iz svih dijelova Zagreba i Hrvatske. Do Izraela smo putovali zrakoplovom. Od zračne luke u Tel Avivu koristili smo cijelo vrijeme dva autobusa, a vodiči su nam bili prof. Nikola Hohnjec i prof. Božo Lujić, uz pratnju našeg župnika Josipa i bivšeg kapelana Tomislava Škendera.
Bilo bi previše nabrajati što smo sve posjetili i opisati što smo sve doživjeli. No, kratko ću istaknuti.
Iz Nazareta, gdje smo bili smejšteni tri noći i tri dana cijele dane smo posjećivali već nam po Bibliji poznata mjesta: Crkvu Navještenja, mjesto gdje je živjela Marija s obitelji pa Josipovu kuću (tu su sagrađene crkve), prelijepo brdo Tabor s kojeg je veliki vidokrug na Izraelsku dolinu, na Judeju Samariju...Bili smo na mjestu umnažanja kruha u mjestu Tabgha. U Genezaretskom jezeru osjetili grickanje ribica u vodi, plovili do sredine jezera gdje se Sv. Petar bojao hodati po vodi i ništa riba nije ulovio. Tu je Isus imenovao Petra Stijenom. Nedaleko je Brdo Blaženstva i Isusov grad Kafarnaum, Petrov dom i njegova crkva.
Prolazeći uz brdo Karmel sjećamo se života Sv. Ilije i posjećujemo veliki lučki grad Haifu i crkvu Stella Maris. Na putu prema Jeruzalemu vozili smo se kroz pravu pustinju pa uz rijeku Jordan, rijeku Isusovog krštenja. Svi smo željeli na sebi osjetiti vodu Jordana. Zaustavili smo se u Qumranu, poznatome po životu kumranskih redovnika. Na Mrtvom moru neki naši hodočasnici su se kupali. Vidjeli smo brdo kušnje i u prolazu stali u Jerihonu, u oazi te pustinje i najstarijem gradu na svijetu.
Opet tri noći i tri dana smo bili smješteni u luksuznom hotelu u Jeruzalemu iz kojeg smo cijele dane upoznavali čuvena mjesta; Lazarov grob i crkvu Sv. Lazara. Velika je gužva bila u Betlehemu u spilji Isusova rođenja. Tu je živio i djelovao sv. Jeronim. U blizini su pastirska polja.
Vidjeli smo mjesto rođnja sv. Ivana Krstitelja i blizinu susreta Marije i Elizabete.
Mnoga su nas mjesta razdragala. No, tu su i mjesta boli, tuge, patnje; Maslinska gora, Getsemanski vrt, mjesto krvavog znoja, Dvorana Posljednje večere.....prolazili smo putem križnog puta i došli do Golgote.
U Crkvi Isusova groba je vrlo velika gužva jer se svi Kršćani žele ovdje pokloniti i svi strpljivo čekaju.
Razgledavajući znamenitosti Starog, Novog Jeruzalema (a za sve to trebalo bi nam još koji dan) uz stalnu temperaturu između 30 i 40°C bili smo zasićeni i uzbuđeni.
Teško je nabrojiti sve crkve koje smo posjetili, uz svakododnevnu Sv. Misu i molitvu, a trebat će nam izvjesno vrijeme da nam se sve sabere, barem nama koji smo prvi put u Sv. Zemlji.
Neki će se opet vratiti «učvrstiti gradivo», a neki će se vratiti čitanju Biblije i Starom i Novom zavjetu i povjesti Kršćanstva.
Zahvaljujem svojoj Župi, cijenjenim voditeljima gosp. prof. Lujiću i prof. Hohnjecu kao i agenciji Piligrin na besprijekornoj organizaciji.
Janja Bakić

Izvor: http://www.sveti-petar.hr/?p=sveta-zemlja-2012

PREVARANTI HARAJU Čuvajte se lažnih ovrha!

U želji da zaštiti druge od prevaranata koju su 'nasanjkali' njezinu majku javila nam se čitateljica Tihana. Njezinu priču i upozorenje prenosimo u cjelosti.

'U današnje vrijeme mnogima poštar nosi nekakve koverte od odvjetnika i javnih bilježnika. Prevaranti su to iskoristili i kao pošiljatelja navode: Odvjetnički ured T. Perković (adrese nema) ispod stoji napomena o čemu se radi: OVRHA.

Za primitak poštar traži 75 kn (ili u slučaju moje mame i poštar je uzeo za sebe 5 kn, jer je tražio 80 kn, iako je na koverti poslije uočila da je naznačeno 75 kn).

Kukavičko jaje se nalazi unutra u kojem se veselo obraćaju primatelju da se ne radi o nikakvoj ovrsi, već o anketi koju organizira firma MEGAFORTUNA, Kranjčevićeva 3 A iz Zagreba.

Dodaju i broj telefona 097-776759 na koji se mogu primatelji 'ankete' javiti kako bi im bio vraćen novac. Naravno da se nitko ne javlja na taj broj telefona, kao i što ne postoji nikakva firma na navedenoj adresi, niti je registrirana firma tog naziva, kao što niti ne postoji u odvjetničkoj komori niti jedan odvjetnik Perković čije ime počinje sa slovom 'T'.

Moja je mama prijavila policiji ovu prijevaru kako bi zaštitila daljnje pokušaje prijevare i spriječila prevarante da na takav bezobrazan način dođu do pozamašne svote. Policija je potvrdila da se taj oblik prijevare pojavio jučer (srijeda, 23.01.) i da je bilo više poziva građana, ali samo mali broj je izvršio službenu prijavu.'

Izvor: Tportal

DONJA STUBICA, 02.02.2013. - DUHOVNA OBNOVA ZA MLADE - Jedan dan u Don Boscovom oratoriju

Sve vas lijepo pozivamo da dođete na duhovnu obnovu za mlade u Donju Stubicu 2. 2. 2013. Duhovna obnova počinje u 14 sati, a traje do navečer. Čekaju vas radionice kroz koje ćemo bolje upoznati lik, život i djelo svetog don Ivana Bosca, zaštitnika mladih i naše zajednice mladih. Nakon toga će biti kateheza, prilika za ispovijed i misa, a sve će završiti večerom (gulaš i kolači) i lijepim druženjem.
Katehezu i misu će voditi don Damir Stojić ili don Ivan Šibalić ili obojica.
Sve je besplatno, jedino morate doći!
Radujemo se svakome, dobrodošli!

Početak proljetnog dijela sezone 2012./13. KMNL-a „ Ivan Pavao II “

23.01.2013.

Početak proljetnog dijela sezone 2012./13. KMNL-a „ Ivan Pavao II “ iz Splita predviđena je za 4. Ožujka 2013. S Natjecanjem će započeti redovnim kolom II KMNL i zaostale utakmice I. KMNL. Redovno kolo I.KMNL počinje 11. Ožujka 2013.

Mogućnost zamijene dvojice igrača momčadi mogu napraviti 25.-28.veljače 2013. predajom dokumentacije u Uredu za mlade ! (sliku, kopiju osobne, ispunjeni obrazac te povrat iskaznice igrača koji se odjavljuje.)

Noć muzeja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva Vas u petak, 25. siječnja 2013., od 18 sati do 1 sat, na tradicionalnu manifestaciju Noć muzeja, koja se ove godine održava osmi put u više od stotine hrvatskih muzeja, galerija i ustanova u kulturi.

Zainteresirani posjetitelji moći će u predvorju Knjižnice pogledati izložbu knjižne građe vezanu uz rad Pavla Rittera Vitezovića u povodu 300. obljetnice njegove smrti, koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Od 20 sati likovni umjetnici Nevenka Arbanas i Igor Konjušak, profesori s Likovne akademije Sveučilišta u Zagrebu, uz pomoć trojice svojih studenata te djelatnika Knjigovežnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u predvorju Knjižnice izrađivat će art knjigu te se tako osvrnuti na vrijednost knjige u vizualnoj kulturi i povijesti umjetnosti.

Egipatski kršćani ne smiju se povlačiti

Novi koptski katolički patrijarh Ibrahim Isaac Sidrak upozorava da inozemni utjecaj negativno djeluje na promjene islama u Egiptu
Vatikan, (IKA/KAP) – Kršćani u Egiptu ne bi se zbog straha trebali povlačiti iz društva, mišljenje je novoga koptskoga katoličkog patrijarha Ibrahima Isaaca Sidraka. Izolirajući se izgubili bi svoju slobodu i otvorenost, rekao je patrijarh u intervjuu vatikanskoj agenciji Fides u subotu 19. siječnja. Egipat je zemlja u kojoj kršćani i danas mogu živjeti slobodno i u dobrim odnosima s muslimanima. Međutim, već neko vrijeme iz Saudijske Arabije i iz zaljevskih država na Nilu se osjećaju strujanja koja mijenjaju egipatski islam i suživot religija u zemlji. Tog trenda boje se ne samo kršćani, nego i muslimani, izjavio je novi poglavar Koptske Crkve ujedinjene s Rimom.
Patrijarh je izvijestio da su prije Božića neki islamski propovjednici pozivali svoje vjernike da ne čestitaju kršćanima. No, strahovi da muslimani više neće kršćanima čestitati Božić nisu se ostvarili. Naprotiv, muslimani su i više nego prethodnih godina za blagdane dolazili i čestitali kršćanima. Ipak, uočljiv je trend da se kršćani sve više povlače u svoje sredine i kao da stvaraju svoj paralelni svijet. Tako osnivaju vlastite sportske klubove, umjesto da nastoje kontaktirati s muslimanskim sunarodnjacima.
Sidrak ima velika očekivanja od novoga koptskog patrijarha Tawadrosa, poglavara najveće egipatske Crkve. "Njegove prve geste i otvorenost, njegov posjet i duhovni senzibilitet daju razloga za veliku nadu" i glede jedinstva kršćana, rekao je katolički patrijarh. On sam svojom glavnom zadaćom smatra prenošenje povjerenja i pouzdanja vlastitim vjernicima, ističe Sidrak. Ključna riječ mora biti "pomirenje".

Banja Luka: Biskup Komarica pohodio episkopa Jefrema

Banja Luka, (IKA/TABB) - U nedjelju 20. siječnja u tijeku Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana, banjolučki biskup Franjo Komarica nakon nedjeljne mise u banjolučkoj katedrali, u pratnji svoga tajnika vlč. Ante Vidovića, pohodio je banjolučkog episkopa Jefrema i sudjelovao u slavlju njegove Krsne slave, sv. Jovana Krstitelja i Preteče Isusova.
Zajedno s drugim uvaženim gostima biskup se kod banjolučkog vladike zadržao u dužem prijateljskom razgovoru i na domjenku.

Katolika je u Sloveniji 76,6%

Ljubljana, (IKA) – Prema podacima Slovenske biskupske konferencije, 76,6% stanovnika Slovenije u godini 2011. bili su katolici. Najviše katolika bilo je u Mariborskoj nadbiskupiji (84,8%), a najmanje u Koparskoj biskupiji (67,9%). Te je godine 15,1% katolika redovito sudjelovalo na nedjeljnim misama, i to najviše u Biskupiji Murska Sobota, a najmanje u Mariborskoj nadbiskupiji i Celjskoj biskupiji (11,3 odnosno 11,7%). Vjeronauk u župama je pohađalo 57,9% svih učenika osnovnih škola u Sloveniji.

"Vjera bez djela je poput stabla bez plodova"

Na blagdan sv. Vinka, 22. siječnja, u vinogradima Đakovačko-osječke nadbiskupije, u Trnavi nedaleko Đakova, održan je tradicionalni blagoslov vinograda i mladog vina. U nazočnosti mons. Stjepana Karalića, ekonoma Nadbiskupije i upravitelja "Misnih vina", većeg broja svećenika, mještana Trnave, djelatnika gospodarstva i ostalih gostiju, blagoslov je predvodio kancelar Nadbiskupskog ordinarijata mons. dr. Drago Tukara.

U kratkom nagovoru mons. Tukara naglasio je kako čovjek mora uložiti puno truda i napora želi li odgovoriti Bogu za sva dobra djela ljubavi prema čovjeku, a da se ovim blagoslovom učvršćuje kršćanski stav da je vjera bez djela poput stabla bez plodova. "Iako Bog bdije nad čovjekom, čovjek mora poduzimati sve da bi mu bilo dobro, mora od Boga moliti blagoslov", rekao je mons. Tukara te podsjetio: "Blagosloviti znači uživati plod svojih ruku. Ovim obredom želimo da ovi vinogradi govore o dobroti Božjoj, u vjeri očekujemo da svaki trs blago slovi o svome plodu i svome Stvoritelju, da priroda koja je nadohvat čovjekove ruke blago progovori ovim vinogradima bez vremenskih nepogoda, da uzvrati obiljem umjerene vlage, kiše i topline sunca. U ovoj godini molimo zaštitu Gospodina Boga, ali i trud i napor čovjekovih ruku."

Govoreći o potrebi čvrste vjere u Boga koji daruje i istinskog povjerenja čovjeka radnika koji te darove treba zahvalno primiti i pametno iskoristiti, mons. Tukara je naglasio: "Godinama se moli Božji blagoslov na ove vinograde, a to znači da su ovaj vinograd, njegovi upravitelji kroz povijest, stručni suradnici i radnici duboko ucijepljeni na istinski trs koji je Isus Krist i da dugi niz godina čovjek uživa plovove s ovog područja. Na svemu tome želimo zahvaliti i svjedočiti kako je i u vinogradu Bog na djelu. Molimo sa zahvalnošću za sve neposredno uključene u brigu oko vinograda te za one koji su kao prijatelji ili dobročinitelji doprinijeli dobrobiti čovjeka vjernika u našoj Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji."

Ravnatelj "Misnih vina" podsjetio je da je Đakovačka biskupija na ovom području prisutna od 13. stoljeća. "Biskupi za službu Božju trebali grožđe i vino te izabrali ovaj teren. Mi, koji danas uživamo blagodati, nastavljamo ono što nam je Gospodin dao, a naši biskupi tijekom povijesti njegovali. Jedina je razlika što danas u vinogradarstvu, pogotovo u vinarstvu, koristimo blagodati moderne tehnologije", istaknuo je mons. Karalić.

Izvor: IKA i laudato.hr

"Bombom" na splitsko Sjemenište

Ovo je samo objavila IKA.
Žalosno jer se naši dični mediji natječu tko će bolje ismijat KC.

Bomba je izazvala malu materijalnu štetu, pocrnjele zidove, ali istodobno i veliku nelagodu.

Split, (IKA) - Nepoznata osoba bacila je dimnu bombu kućne izrade u ponedjeljak 21. siječnja u 12.35 sati u predvorje Nadbiskupskog sjemeništa i Nadbiskupijske klasične gimnazije u Splitu. Bomba je izazvala malu materijalnu štetu, pocrnjele zidove, ali istodobno i veliku nelagodu. Nadzorne kamere otkrivaju kako je riječ o mlađoj osobi, kapuljačom prekrivena lica, koja baca bombu u predvorje zgrade, a istodobno pazi da je kamera ne snimi. Ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu dr. Mladen Parlov odmah je uputio priopćenje za javnost u kojemu je izrazio duboku žalost zbog tog bezumnog čina. Izrazio je nadu da dotična osoba nije ni znala što čini te koje su moguće posljedice takvog čina.

"No, javlja se pitanje o motivima toga čina. U proteklih desetak godina Splitsko je sjemenište postalo kulturno središte grada Splita i okolice. U sjemenišnim se dvoranama godišnje održi više od stotinu različitih kulturnih događanja (tribine, predavanja, predstavljanja knjiga, projekcije filmova itd.) koje organiziraju različite kulturne udruge i institucije grada Splita i okolice. Teško da bi to mogao biti razlog bacanja dimne bombe. Puno je vjerojatnije kako je bacanje bombe povezano s aktualnim medijskim polemikama na temu spolnog odgoja u osnovnim i srednjim školama, a što u pojedinim medijima prerasta u pravu kršćanofobiju i izljeve mržnje protiv Katoličke Crkve. S nelagodom se moramo upitati: što je sljedeće? Jesu li na redu prave bombe te ubijanja svećenika, redovnika i redovnica, kao što je to bilo poslije '45? Kome trebaju sve veće i dublje podjele u hrvatskom društvu? Kome smeta drugačije mišljenje i sloboda izražavanja", pita se dr. Parlov te apelira na sve urednike medija, tiskanih i elektroničkih, da ne objavljuju priloge koji potiču na mržnju i netoleranciju, bez obzira tko im je autor. Administratori pojedinih portala trebali bi skinuti svaki post koji u sebi nosi mržnju prema bilo kome. "Jedino svi zajedno, u odgovornosti prema vlastitim riječima i djelima, poštujući druge osobe i njihova uvjerenja, možemo izgraditi humanije, pravednije i bolje društvo. A valjda to svi želimo", zaključio je u priopćenju dr. Parlov.

Papa primio u audijenciju glavnog tajnika Centralnoga komiteta Vijetnamske komunističke partije

To je bio prvi susret glavnog tajnika Vijetnamske komunističke partije s Papom i drugim visokim dostojanstvenicima Državnoga tajništva
Vatikan, (IKA) - Papa Benedikt XVI. primio je 22. siječnja glavnoga tajnika Centralnoga komiteta Vijetnamske komunističke partije, Nguyena Phua Tronga, koji se potom zadržao u razgovoru s državnim tajnikom kardinalom Tarcisijem Bertoneom, te nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem, tajnikom za odnose s državama.
Prvi se put dogodilo da se glavni tajnik Vijetnamske komunističke partije susreo s Papom i drugim visokim dostojanstvenicima Državnoga tajništva, istaknuto je u priopćenju Državnoga tajništva. Tijekom srdačnih razgovora, kako se navodi u priopćenju, razmatrane su teme važne za Vijetnam i za Svetu Stolicu, te je izražena želja za skorim rješavanjem nekih neriješenih pitanja, te za jačanjem uspješne postojeće suradnje.
Dugi postupak približavanja Svete Stolice i Vijetnama, započet '90-ih godina prošloga stoljeća, nakon gotovo 20 godina diplomatske šutnje, svoj je preokret doživio u ožujku 1999. godine, kada je Tiskovni ured Svete Stolice izvijestio da je među temama koje u Hanoiju razmatraju vatikansko izaslanstvo i vijetnamske vlasti, također mogućnost ponovnoga uspostavljanja diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Vijetnama. U svibnju 2000. godine u Vatikanu je održan povijesni susret vijetnamskoga ministra vanjskih poslova i vatikanskoga tajnika za odnose s državama, a daljnji su koraci prema normalizaciji odnosa učinjeni u lipnju 2001. godine, slijedom još jednoga pohoda vatikanskoga izaslanstva Hanoiju. Jednaki su rezultati postignuti i godinu poslije, uz određeni napredak što se tiče života Katoličke Crkve u toj zemlji, te imenovanja biskupâ.
Do zaokreta u odnosima između Svete Stolice i Vijetnama, iako usred mnogo teškoća, došlo je 25. siječnja 2007. godine, slijedom povijesnoga prvog susreta između vijetnamskoga Premijera Nguyęna Tân Dunga i pape Benedikta XVI., održanoga u Vatikanu. U priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice istaknuto je da se, iako u okviru napretka prema normalizaciji bilateralnih odnosa i otvaranja većeg prostora za vjersku slobodu, razgovaralo o još uvijek otvorenim pitanjima, kako bi katolici mogli sve djelotvornije dati svoj pozitivni prinos za opće dobro zemlje, promicanje moralnih vrijednosti, posebno kod mladih, te za širenje kulture solidarnosti i karitativne pomoći najslabijim skupinama pučanstva.
Napredak u odnosima između Katoličke Crkve i vijetnamskih vlasti, kao i među dvjema državama, čini male, ali znakovite korake naprijed u prigodi svakoga putovanja vatikanskoga izaslanstva. Tako su 2008. godine vijetnamske vlasti vratile Katoličkoj Crkvi zgradu nuncijature, a iste godine, nakon 30 godina, ponovno je započeo radom Vijetnamski Caritas. Godine 2009. Crkva je u Vijetnamu proslavila 350. obljetnicu uspostavljanja prvih dviju biskupija, te 50. obljetnicu uspostavljanja katoličke hijerarhije. Iste godine, 2009., započinju susreti Zajedničke radne skupine vijetnamskih, i predstavnika Svete Stolice, koji se održavaju izmjenično u Vatikanu i u Hanoiju.

Italija: Devastirane stotine jaslica

Rim, (IKA) - Proteklih je tjedana u Italiji uništeno i vandalizirano na stotine jaslica; počinitelji su ponajviše adolescenti. Vijest je posebno istaknuo tjedni prilog 'Sette' talijanskoga dnevnika Corriere della Sera. Osvrnuvši se na ta zbivanja u razgovoru za Radio Vatikan ravnatelj Ureda za pastoral mladih Rimskoga vikarijata don Maurizio Mirilli rekao je da ga potvrđuju u njegovu uvjerenju o neodgojenosti, i to ne samo što se tiče odgoja za građansko poštovanje, i poštivanje pravila, nego je tu riječ o nepostojanju odgoja za vjerske vrijednosti.
Ti mladići često žive upravo bez odgoja, jer im možda ponajviše nedostaje otac, te nisu naučeni na obiteljsku toplinu, primijetio je potom vlč. Mirilli te dodao: A što su zapravo jaslice, ako ne ono što nam pruža tu obiteljsku toplinu, toplinu Boga koji nam postaje blizak, koji nam dolazi u susret, koji postaje dijete? Sve to, kod tih mladića, nije iskustvo koje proživljavaju.
Očeva je odsutnost i odsutnost svetosti, napomenuo je vlč. Mirilli. Kada nema oca koji te prati, očito ne postoji ni zamisao o svetomu u životu. Tako i vlastiti život ne smatraju svetim, i osjećaju se odbijeni od svoje obitelji kao djeca, kao mladi. Stoga, uništavajući kip Djeteta Isusa, izražavaju tu svoju nelagodu. Međutim, ne znaju – a trebali bi biti odgojeni u tom smislu – da su prihvaćeni, da postoji nebeski Otac koji ih prihvaća, koji se učinio djetetom upravo kako bi ih prihvatio. Možda oni to ne razumiju jer im to nitko ne tumači, rekao je vlč. Mirilli.

Biskup Škvorčević i ravnatelji katoličkih škola posjetili Srpsko-pravoslavnu gimnaziju

Metropolit Jovan i požeški biskup razgovarali o različitim pitanjima iz života dviju Crkava i društvenim zbivanjima u Hrvatskoj te o mogućnosti suradnje na promicanju zajedničkih vrednota
Zagreb, (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorčević posjetio je 22. siječnja Srpsku pravoslavnu općtu gimnaziju Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu zajedno s ravnateljem Katoličke gimnazije u Požegi Robertom Mokrim, ravnateljem Katoličke klasične gimnazije u Virovitici Ivicom Šohom te ravnateljem Katoličke osnovne škole u Požegi Ivicom Žuljevićem. Dočekao ih je ravnatelj Gimnazije protojerej stavrofor Slobodan Lalić te ih je poveo u razgledavanje novoizgrađene zgrade Gimnazije. Susreli su se s učenicima i profesorima, upoznali s funkcioniranjem Gimnazije i razgovarali o njezinu statusu.
Potom je u prostorima Gimnazije srpskopravoslavni metropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović primio požeškog biskupa i ravnatelje. Izrazio je zadovoljstvo zbog njihova posjeta Gimnaziji, podsjetio na ekumenska nastojanja u Zagrebu ranijih godina na kojima je sudjelovao biskup Škvorčević, spomenuo važnost crkvenih odgojno-obrazovnih ustanova, zahvalio za posjet i potaknuo suradnju školskih ustanova Požeške biskupije i Zagrebačko-ljubljanske mitropolije.
Biskup Škvorčević čestitao je metropolitu Jovanu za lijepu i funkcionalno izgrađenu zgradu Gimnazije i duhovnog centra. Rekao je da ga raduje što nakon gotovo 30 godina od pokretanja ekumenskih molitvenih susreta u Zagrebu o kojima je vodio razgovore s metropolitom Jovanom, sada u sklopu Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana može posjetiti Pravoslavnu opću gimnaziju i otvoriti novu ekumensku stranicu, suradnju medu školama dviju Crkava u Hrvatskoj. Spomenuo je kako najnoviji događaji kod nas na odgojno-obrazovnom polju potiču kršćane da se u demokratskim okolnostima našeg društva snažnije zajednički zauzimaju za poštivanje evanđeoskih vrijednosti i za pomoć mladim ljudima da se izgrađuju u cjelovite osobe i žive dostojanstvo na koje ih je pozvao Bog. Metropolit Jovan je i ovom prigodom izrazio potporu inicijativi Katoličke Crkve s obzirom na uvođenje zdravstvenog odgoja u javne škole. Metropolit i biskup zadržali su se nekoliko sati u razgovoru o različitim pitanjima iz života dviju Crkava i društvenim zbivanjima u Hrvatskoj te o mogućnosti suradnje na promicanju zajedničkih vrednota.

12. "Don Bosco fest" posvećen 100. obljetnici dolaska salezijanaca na hrvatsko tlo

Festival duhovne glazbe „Don Bosco fest“ održat će se u subotu, 26. siječnja, s početkom u 20 sati u crkvi Marije Pomoćnice na Knežiji.

Dvanaesto izdanje „Don Bosco festa“ u središte pozornosti stavlja 100. obljetnicu dolaska salezijanaca na hrvatsko tlo.

Nastupit će 13 izvođača. Gosti festivala su mladi iz zajednice „Božja Pobjeda“, a program vode Matej Sunara i Frane Dobrović.

Ulaz je slobodan.

Izvor: Laudato

Tužna prića

Na Facebookovoj stranici 'Mladi napustimo Hrvatsku' jedna je djevojka opisala kako je napustila Hrvatsku i otišla raditi na brod. Nakon toga se preselila u Ameriku. Poručuje da joj nije lako, ali da zna što radi i zašto je otišla.

Pismo mlade djevojke iz Hrvatske koja je u potrazi za poslom završila u Americi, objavljeno je na Facebookovoj stranici 'Mladi napustimo Hrvatsku', a njezinu priču prenosimo u cijelosti:

''Evo s obzirom da svakodnevno čitam vaše postove, odlučila sam napisati svoju priču. Nakon završenog magistarskog studija, odlučila sam naći pravi posao, nešto u čemu ću zaista uživati, ali, iskreno, nisam se previše nadala, pa sam odlučila pristati na sve u početku, dok ne nađem nešto pravo, znate već kako to ide. Nakon 6 mjeseci traženja posla, nakon 6 mjeseci razgovora i intervjua (vjerujte, svašta sam čula i vidjela i bila čak ponižavana), odlučila sam se na velik korak, otići raditi na kruzer! Nedugo nakon intervjua u Kopru, bila sam pozvana da radim na trećem najvećem kruzeru na svijetu, san mi se ostvario…

Vjerujte, nije lako napustiti svoj grad, roditelje i familiju i svoje prijatelje na 6 mjeseci, to nimalo nije lako i istina je kad kažu da je to kruh sa sedam kora! Na brodu sam upoznala svog dečka s kojim sam se odlučila na velik korak…

Htjela se vratiti u Hrvatsku, ali...

Nakon 6 predivnih mjeseci i mukotrpnog rada, vratila sam se kući punog srca sa željom da on dođe u Hrvatsku i tu nađe posao. Smatrala sam da nam trebaju osobe njegovog kalibra, osobe s 8 godina radnog iskustva na brodu, osobe koje perfektno pričaju 3 jezika, ali prevarila sam se…

Zato sam ja odlučila otići za njim, raditi u SAD! Evo, sad već 3 mjeseca živimo i radimo na Floridi. Ako me pitate što, bavimo se marketingom i vjerujte nije lako, ali barem znam za što radim. Stravično mi nedostaje moja obitelj, moji prijatelji, moja domovina i moj materinji jezik, ali svakodnevni razgovori s majkom i ocem na Skypeu završavaju s NE VRAĆAJ SE, ovdje ti je tuga i bijeda! Tužno ali istinito…

Zaista se nadam da će se neke stvari promijeniti, takva sam, pozitivna i kad se promijene bit ću prva koja će se vratiti kući…''

Izvor: T.J.|Danas.hr

Pametna pitanja za pametne glave - srijeda, 23. 01. 2013. u 11:00, HKR

U dvanaestoj natjecateljskoj emisiji ove školske godine natječu se ekipe OŠ Perušić iz Perušića i OŠ Vladimir Nazor iz Trenkova. Pozivamo vas na provjeru vašeg znanja uz pomoć naših pitanja i odgovora malih pametnih glava.
Urednica emisije je Snježana Kirinić Grubić.

Znakovi vremena - HKR, srijeda, 23.01.2013. u 17:30

Gost emisije: zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK. Govorimo o razlozima zašto se Crkva u javnosti očitovala o zdravstvenom odgoju? Kakav je odnos sa sadašnjom vlasti? Što katolicima znače vjerski simboli? Koliko je Crkva pomogla i kome odricanjem dijela financijskih sredstava iz državnog proračuna? Kako biskupi gledaju na vladinu odluku o izdvajanju voda i šuma iz javnih dobara naše zemlje?
Emisiju uređuje i vodi Tanja Popec.

Malonogometni turnir povodom proslave blagdana sv. Ivana Bosca

Hvaljen Isus i Marija!

Poštovani

pozivam vas na malonogometni turnir povodom proslave blagdana sv. Ivana Bosca. Turnir će se održati u subotu 26. siječnja od 9 do 13:15 sati u dvorani osnovne škole Bartola Kašića. Pravo nastupa imaju godišta od '99 i mlađi.

KONTAKT OSOBA: VINKO MIRKOVIĆ
Mail: vinko.mirkovic@gmail.com

športski pozdrav.

ZET-om besplatno u Noć muzeja

21.01.2013.

Tradicionalna kulturno - turistička manifestacija Noć muzeja, u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva, bit će u petak, 25. siječnja. Vrata svih muzeja bit će otvorena od 18 do 1 sat poslije ponoći, uz besplatan ulaz za posjetitelje.

ZET se uključuje u manifestaciju besplatnim prijevozom na izvanrednim linijama od 18 do 1 sat poslije ponoći.

Turistički tramvaj vozit će na muzejskoj liniji kružnom trasom Trg maršala Tita – Frankopanska – Trg bana Jelačića – Zrinjevac – Mihanovićeva – Vodnikova – Savska – Trg maršala Tita.

Tri minibusa vozit će svakih 15 minuta od Muzeja Mimara na Gornji grad, trasom Frankopanska - Mesnička - Matoševa - Jezuitski trg - Opatička - Ilirski trg - Opatička - Markov trg - Mesnička - Frankopanska - Muzej Mimara.

Autobus će voziti i na liniji od Trga Mažuranića do Muzeja suvremene umjetnosti i natrag.

Uspinjača ZET-a vozit će do 2 sata ujutro.

Prebukirani azili

Nakon pristupanja EU očekuje se značajan porast broja tražitelja azila jer će dolazak u Hrvatsku značiti dolazak u EU, a situacija je već i sada kritična.

Broj ljudi koji u Hrvatskoj traže azil i dalje nezaustavljivo raste. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle su godine azil zatražile 1 193 osobe što je oko 50 posto više nego godinu dana ranije. Najviše ljudi stiglo je iz Afganistana, nešto malo manje od jedne trećine ukupne brojke. Značajno se, pak, povećao broj ljudi iz Somalije koji su lani stigli u Hrvatsku u potrazi za sigurnijim životom. MUP-ovi podaci pokazuju da je lani azil zatražilo 295 osoba iz te afričke zemlje, dok ih je godinu dana ranije bilo svega 42.

Zbog povećanog broja tražitelja azila, državi je, očito, i potrebna i dobrodošla pomoć organizacija civilnog društva koje "uskaču" kada je sustav preopterećen. Tako je, uoči Božića, Centar za mirovne studije (CMS) na svojim stranicama objavio poziv građanima da "doniraju deke i slična pokrivala zbog nedostatka istih u prihvatilištima za tražitelje azila".

"Unazad godinu dana u Hrvatskoj se značajno povećao broj tražitelja azila, a zbog niskih temperatura postaje problem nedostatne opremljenosti s toplim pokrivalima", naveli su u pozivu. Donacijama u pomoć priskače i Hrvatski Crveni križ (HCK).
"I nedavno smo dali 200 deka, a posljednjih tjedana po sto komada jer je to potrošna roba. Građani mogu donirati sve osim hrane, znači odjeću, obuću, dječju odjeću, posteljinu, deke", kazala nam je Sanja Pupačić, voditeljica Službe za zaštitu migranata pri HCK-u.

I u Crvenom križu i u CMS-u potvrđuju da prihvatilište u Kutini ponekad zna biti prenapučeno, pa se tražitelji azila prebacuju na druge lokacije, primjerice u Valbandon ili u hotel Porin u zagrebačkom naselju Dugave. "Bilo je situacija kada su u Kutini premašeni kapaciteti, a to se događa jer se u posljednjih godinu, dvije jako povećao broj tražitelja azila", pojašnjava Tea Vidović iz CMS-a.

U civilnom društvu i UNHCR-u očekuju ipak da će država uskoro riješiti problem i to povećanjem kapaciteta unutar hotela Porin. "Prihvatilišta za tražitelje azila u Kutini i Zagrebu trenutno imaju prihvatne kapacitete za oko 500 osoba, a u 2013. godini MUP će osigurati smještaj za još 200 osoba u Zagrebu. Dakle, ukupno oko 700 osoba moći će biti smješteno na adekvatan način odjedanput", ističu u UNHCR-u. No, zamjeraju što prihvatni centri još nisu definirani kao trajni pa se zalažu "da Republika Hrvatska osigura lokaciju i smještajne kapacitete trajnog tipa". To će, očito, biti osobito važno nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji kada se očekuje novi značajan porast broja tražitelja azila.

Izvor: http://h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/prebukirani-azili

51 posto Britanaca protiv EU

Potpora za izlazak Velike Britanije iz Europske Unije nikada u posljednja tri desetljeća nije bila na višoj razini od današnje, pokazalo je ispitivanje EU raspoloženja među građanima Ujedinjenog Kraljevstva.

Potpora za izlazak Velike Britanije iz Europske Unije nikada u posljednja tri desetljeća nije bila na višoj razini od današnje, pokazalo je ispitivanje EU raspoloženja među građanima Ujedinjenog Kraljevstva koje je proveo Mail on Sunday.
Kada bi se među biračima Otoka danas održao referendum, čak 51 posto bi ih se izjasnilo za napuštanje europske obitelji 27 članica, kojima će iduće godine pristupiti Hrvatska. Samo 34 posto birača bi se izjasnilo za ostanak, pokazalo je istraživanje.Toga su očito svjesni i u Bruxellesu pa se spremaju na posebnu promotivnu kampanju kojom će sve EU skeptike nastojati uvjeriti u prednosti članstva u EU zajednici. Kampanja je usmjerena tomu da 2013. bude Godina europskih građana, potpomognula s 1,75 milijuna eura marketinškog budžeta kako bi se razbile predrasude o EU članstvu.

Ova kampanja već je naišla na oštricu kritika poput one Tima Akera iz anti-EU grupe pod nazivom Vadite Britaniju van!

"EU ne bi trebao trošiti teško zarađeni novac na nešto što oni nazivaju takozvanim prednostima članstva u Europoskoj Unijij. EU bi se trebala povući i pustiti Britance da odluče", poručio je Aker dok njegov kolega po EU - skepticizmu Nigel Farage pojašnjava kako je trošenje novca na samopromociju još jedan razlog zbog čega se treba održati referendum o britanskom članstvu u EU-u.

Izvor: http://h-alter.org/vijesti/europa-regija/51-posto-britanaca-napustilo-bi-eu#news_view

Britanske knjižnice šaptom padaju

U Velikoj Britaniji je prošle godine zatvoreno više od 200 javnih knjižnica, a ove godine situacija bi mogla biti još gora, prenosi Booksa.hr

U Velikoj Britaniji je prošle godine zatvoreno više od 200 javnih knjižnica, a ove godine situacija bi mogla biti još gora. U Newcastleu se sprema zatvaranje 10 od ukupno 18 mjesnih knjižnica. Lokalna vlast u Sheffieldu upozorila je da će, zbog vladinih rezova u proračunu, biti prisiljena zatvoriti 14 od 27 knjižnica; u londonskom kvartu Islingtonu moglo bi biti ugašeno svih 10 knjižnica.

Vijećnik iz Sheffielda Mazher Iqbal javno je pozvao građane da pomognu idejama i prijedlozima. Iqbal je usput i protestirao protiv vladine politike ogromnih rezova u budžetu pojedinih općina dok se najbogatijim općinama ne smanjuje proračun.

S druge strane, predsjednica vijeća Islingtona Catherine West opravdala je zatvaranje knjižnica na prilično bizaran način. Naime, West je napravila razliku između "stvari koje vijeće treba raditi po zakonu" (kao što su održavanje škola i bolnica) i "stvari koje radi svojevoljno" kao što su održavanje knjižnica, centara za djecu, klubova za mlade i burzi rada. Tako su otvorene knjižnice znak dobre volje vijeća. West zaključuje da će knjižnice u Islingtonu i ove godine ostati otvorene, premda iz njenog govora, gledanog u cijelosti, to i nije zvučalo tako.

Trenutno se pod prijetnjom zatvaranja nalazi 317 knjižnica. U 2013. godini1100 radnika u knjižnicama moglo bi dobiti otkaz, a proračun za knjižnice bit će smanjen za 22.5 milijuna funti.

Prosvjedi aktivista, književnika, građana i javnih ličnosti zasad nisu imali značajan utjecaj na rigidnu politiku države i lokalnih uprava.

Izvor: h-alter.org

Tribina: “Tužiteljstvo Protiv Ante Gotovine I Mladena Markača: Haški Tribunal Ozakonjuje Domovinski Rat I Operaciju Oluja”

Poštovani studenti i prijatelji,

pozivamo Vas na predavanje Luke Mišetića, bivšeg odvjetnika Ante Gotovine, pod naslovom “Tužiteljstvo protiv Ante Gotovine i Mladena Markača: Haški tribunal ozakonjuje Domovinski rat i operaciju Oluja”

Predavanje će se održati u ponedjeljak 21.1.2013. u sklopu studentskog naselja Stjepan Radić; u dvorani “Kino Forum” s početkom u 20:00 sati.

Veselimo se Vašem dolasku!

Srdačan pozdrav,

Centar za obnovu kulture
Trg Vladka Mačeka 5
10 000 Zagreb
www.cok.hr

Damir Stojic, SDB

Izvor: Esava.info

Ana Jelušić se nakon prekida karijere odselila iz Hrvatske

17.01.2013.

Moj novi život u Švicarskoj: Riječanka je progovorila o poslu u skijaškoj organizaciji, životu u stanu od 20-ak kvadrata te o prijateljstvu s Janicom Kostelić.

Bivša skijašica Ana Jelušić, koja je nakon prestanka skijanja karijeru našla u Švicarskoj u Međunarodnom olimpijskom odboru, blagdane i početak siječnja provela je u Hrvatskoj. U rodnoj se Rijeci odmarala, uživala u bakalaru i kolačima s obitelji te kavicama s prijateljicom Janicom Kostelić, a zatim se uputila u Zagreb gdje je odvezla probni spust prije ženske utrke na Snježnoj kraljici. Odmoru je brzo došao kraj i Ana je morala natrag u Švicarsku jer odnedavno je na novoj dužnosti kao koordinator za medije pri alpskim disciplinama za Međunarodnu skijašku organizaciju.
- Uglavnom ću biti kontakt medijima i ekipama i brinuti se da na terenu sve štima - opisala nam je Ana svoje novo radno mjesto na kojem se odlično snašla. Kako je zbog zdravlja prestala sa skijanjem, ovakav joj posao omogućuje da i dalje ostane što bliže sportu koji toliko voli.
Kaže kako je upoznala mnogo zanimljivih kolega, jer, ipak ih je u Olimpijskom odboru oko 350.

Izvor: 24 sata

'Ostala sam bez blizanki, a sad se brinem o djeci diljem svijeta'

Irina Lucidi ni danas ne zna gdje su njezine blizanke. Njihov otac ih je oteo 2011. Kasnije je pronađen mrtav. U oproštajnom pismu je napisao da curice nisu patile.

Irina Lucidi (46) koja je ostala bez svojih blizanki Alessije i Livije danas pomaže djeci u cijelom svijetu, piše Corriere della Sera. Sestrice stare šest godina, podsjetimo, oteo je u siječnju 2011. u švicarskom kantonu Vaduzu njihov otac Matthias Schepp (44). Kasnije se u Italiji bacio pod vlak. Istražitelji su pronašli oproštajno pismo u kojem je napisao kako "blizanke počivaju u miru i nisu patile".
Policija je djevojčice tražila u nekoliko europskih zemalja no dosad ih nije našla. Pretpostavlja se da je otac s njima otišao na Korziku i tamo ih ubio.
Putuje svijetom i pomaže drugima
Njihova majka Irina danas putuje svijetom. Pomagala je djeci u Indiji, u Indoneziji, učila ih je engleski, uz pomoć svoje fondacije traži nestale...
Zahvaljujući fondaciji pronađena je i nestala djevojčica koja bila oteta.
U Jakarti sam prvi puta vidjela da djeca u školu idu bosa'
- U Aziji mi je bilo jako lijepo, a posebno su me razveselili osmjesi djece koju sam srela na putovanju. U Jakarti sam spavala u kući jedne obitelji. U školi sam djecu učila engleski, slijedili su me na ulici, išli su sa mnom u muzej. Htjeli su naučiti i razumjeti. Tada sam prvi put u životu vidjela djecu koja u školu dolaze bosa. Ponekad bih se sjetila Matthiasa i pomislila sam koliko sam bedasta. Kad bih vidjela tu djecu kako se smiju i koliko su vesela, a zapravo nemaju ništa, a ja imam sve i sve to odbacujem bez ikakvog motiva, trebam biti sretna - kaže Irina.

Iz Hrvatskih željeznica poručuju:

16.01.2013.

Sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet. Međutim, zbog velikih količina snijega željeznički promet teče s poteškoćama te se bilježe određena kašnjenja putničkih vlakova.

Na relacijama na kojima su otkazani lokalni putnički vlakovi, brzi i IC-vlakovi voze kao putnički, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta. U daljinskom prijevozu zbog toga bilježimo veća kašnjenja, i to do 60 minuta. U gradsko-prigradskom prijevozu grada Zagreba vlakovi kasne između 10 i 30 minuta.

Otkazani su sljedeći vlakovi:
8005 Harmica (4.42) - Dugo Selo (5.55)
8010 Dugo Selo (6.23) – Savski Marof (7.27)
8011 Zagreb GK (6.22) – Dugo Selo (6.51)
8015 Savski Marof (6.20) – Zagreb Glavni kolodvor (6.54)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb Glavni kolodvor (7.41)
8016 Dugo Selo (7.25) – Zagreb Glavni kolodvor (7.54)
8025 Savski Marof (7.36) – Zagreb GK (8.10)
8044 Zagreb GK (14.30) – Zaprešić (14.54)
8056 Dugo Selo (15.37) - Zaprešić (16.33)
8057 Zagreb GK (15.01) - Dugo Selo (15.28)
8061 Zaprešić (15.06) - Dugo Selo (16.03)
8062 Dugo Selo (16.26) - Zaprešić (17.27)
8068 Dugo Selo (17.57) – Harmica (19.10)
8071 Zaprešić (16.41) - Dugo Selo (17.38)
8076 Dugo Selo (19.30) – Harmica (20.43)
8077 Zaprešić (17.42) - Dugo Selo (18.34)
8082 Dugo Selo (20.52) – Harmica (22.07)
8087 Harmica (19.20) - Dugo Selo (20.34)
8093 Harmica (20.58) – Zagreb GK (21.38)
8099 Harmica (22.17) – Zagreb GK (22.57)

4057 Moravice (8.00) – Zagreb Glavni kolodvor (10.47)
4110 Karlovac (3.52) – Duga Resa (4.03)
4101 Duga Resa (4.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.25)
4110 Karlovac (3.52) – Duga Resa (4.03)
4111 Duga Resa (7.23) – Karlovac (7.34)
4112 Karlovac (5.18) – Duga Resa (5.29)
4200 Karlovac (5.27) – Moravice (7.43)
4601 Rijeka (6.00) – Moravice (7.54)
4602 Ogulin (6.30) – Rijeka (9.09)
4100 Zagreb Glavni kolodvor (11.45) - Duga Resa (12.57)
4056 Zagreb Glavni kolodvor (14.41) - Ogulin (16.48)
4102 Zagreb Glavni kolodvor (16.28) - Duga Resa (17.41)
4605 Rijeka (15.30) – Moravice (17.24)
4060 Zagreb Glavni kolodvor (17.20) - Ogulin (19.34)
4064 Zagreb Glavni kolodvor (21.27) - Ogulin (23.32)
4104 Zagreb Glavni kolodvor (19.50) - Duga Resa (21.03)
4107 Duga Resa (19.20) – Zagreb Glavni kolodvor (20.32)
4113 Duga Resa (21.35) – Karlovac (21.46)
4606 Ogulin (19.45) – Rijeka (22.15)

5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5103 Zagreb Glavni kolodvor (5.35) – Volinja (8.58)
5104 Sisak Caprag (8.20) – Zagreb Glavni kolodvor (9.32)
5300 Volinja (11.07) - Sisak (13.25)
5003 Zagreb GK (10.43) – Novska (13.50)
5110 Sisak Caprag (14.58) – Zagreb Glavni kolodvor (16.13)
5111 Zagreb Glavni kolodvor (14.36) - Sisak Caprag (15.48)
5112 Sisak Caprag (16.12) – Zagreb Glavni kolodvor (17.29)
5200 Novska (14.03) - Sunja (15.12)
5201 Sunja (15.31) - Novska (16.42)
5117 Zagreb Glavni kolodvor (17.43) – Sunja (19.33)
5118 Sisak Caprag (19.18) – Zagreb Glavni kolodvor (20.31)
5121 Zagreb Glavni kolodvor (19.44) - Sisak Caprag (21.00)
5122 Sunja (20.52) - Zagreb Glavni kolodvor (22.23)
5202 Novska (18.16) - Sunja (19.25)
5203 Sunja (20.42) - Novska (21.53)

2100 Novska (3.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.20)
2101 Zagreb Glavni kolodvor (5.05) – Novska (7.12)
2010 Slavonski Brod (4.46) – Zagreb GK (8.32)
2013 Zagreb Glavni kolodvor (9.40) – Vinkovci (15.11)
2014 Vinkovci (9.43) – Zagreb GK (15.16)
2502 Vinkovci (5.01) – Slavonski Brod (6.18)
2520 Slavonski Brod (9.43) – Novska (11.06)
2521 Novska (7.35) – Slavonski Brod (9.06)
2106 Novska (11.14) - Zagreb GK (13.32)
2015 Novska (14.15) – Vinkovci (17.19)
2016 Vinkovci (11.00) - Novska (13.26)
2017 Zagreb GK ( 14.24) - Vinkovci (19.28)
2020 Vinkovci (14.41) - Novska (17.07) Napomena: vlak vozi od Novske (17.18) - Zagreb GK (19.31)
2555 Vinkovci (15.38) - Tovarnik (16.09)
2021 Zagreb Glavni kolodvor (17.35) – Vinkovci (23.19)
2024 Vinkovci (19.42) - Novska (22.07) Napomena: vlak vozi od Novske (22.18) - Zagreb GK (00.34)
2107 Zagreb Glavni kolodvor (19.50) – Novska (22.04)
2554 Tovarnik (16.30) – Vinkovci (17.02)

2209 Zagreb Glavni kolodvor (16.40) – Koprivnica (18.23)

Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća te ih molimo za razumijevanje.

Za sve ostale informacije o željezničkome putničkom prijevozu molimo vas da nazovete 060 333 444.

Iz ZET-a poručuju:

Zbog zimskih su uvjeta u gradu, osobito u brdskim predjelima, a do završetka čišćenja kolnika od snijega i leda prevremeno

OBUSTAVLJENE AUTOBUSNE LINIJE
142 (Vrapčanska aleja - Jačkovina)
135 ( Črnomerec - Graberje)
101 (Britanski trg - Gornje Prekrižje)
139 (Reljkovićeva - Jelenovac - Reljkovićeva)
201 (Kaptol -Kvaternikov trg)
106 (Kaptol - Krematorij)
226 (Kaptol - Svetice)
150 (Garaža Tuškanac - Gornji grad)
128 (Črnomerec – Lukšići)
102 (Britanski trg – Mihaljevac)
177 (Črnomerec – Poljanica – Gornja Bistra)
238 (Kaptol – Kozjak)
228 (Svetice – Rebro)
207 (Srebrnjak – Rim – Srebrnjak)
233 (Mihaljevac – Markuševec)

SKRAĆENE AUTOBUSNE LINIJE
137 (Črnomerec - Perjavica -Borčec) do Ulice Padine Gornje
130 (Črnomerec - Borčec) do Ulice Dubravice
126 (Črnomerec - Gornja Kustošija - Krvarić) do Gornje Kustošije
127 (Črnomerec - Mikulići) do Vaupotićeve ulice
131 (Črnomerec - Bizek) do Cementare
124 (Črnomerec - Gornji Stenjevec) do Karažnika
160 (Savski most – Lipnica) do „Dva volana“
205 (Dubrava – Markuševec – Bidrovec) do Markuševca
224 (Dubec – Novoselec) do „starog okretišta Novoselec"

Povremeno dolazi do kratkotrajnih zatvaranja prometnica, a time i stajanja tramvajskih linija zbog neodgodivog uklanjanja snijega s krovova zgrada.

Iz ZET-a nam poručuju:

Zbog uklanjanja snijega s krovova u Jurišićevoj i prometne nesreće u Ilici kod Gundulićeve ulice tramvajske linije čije trase prolaze središnjim gradskim trgom prometuju preusmjereno Mihanovićevom ulicom preko Glavnog kolodvora na svoje redovite trase.

Zbog zimskih uvjeta na cestama privremeno su:

OBUSTAVLJENE AUTOBUSNE LINIJE
142 (Vrapčanska aleja - Jačkovina)
135 ( Črnomerec - Graberje)
101 (Britanski trg - Gornje Prekrižje)
139 (Reljkovićeva - Jelenovac - Reljkovićeva)
201 (Kaptol -Kvaternikov trg)

SKRAĆENE AUTOBUSNE LINIJE
137 (Črnomerec - Perjavica -Borčec) do Ulice Padine Gornje
130 (Črnomerec - Borčec) do Ulice Dubravice
126 (Črnomerec - Gornja Kustošija - Krvarić) do Gornje Kustošije

Vlakovi stali jer je HŽ otpustio ljude koji su čistili skretnice ?

U čišćenju skretnica ne pomažu »krstarice«, odnosno lokomotive s ralicom, već ih je potrebno čistiti ručno. A radne snage za taj posao nema, jer je većina otpuštena. Naime, upravo su skretničari, čistači skretnica uz manevriste, tranzitere i telegrafiste predstavljali većinu viška radne snage na HŽ Infrastrukturi
ZAGREB Iako bi željeznički promet u trenutnim vremenskim okolnostima trebao biti najpostojaniji, i on se odvija otežano. Do 15 sati u utorak otkazano je 69 vlakova, a prema podacima HŽ Putničkog prijevoza u zagrebačkom gradsko-prigradskom prijevozu vlakovi su kasnili prosječno 15 minuta, dok se u daljinskom prijevozu bilježe kašnjenja do 60 minuta.
Razlozi kašnjena brzih i IC vlakova je u tome što na svim lokacijama na kojima ne voze lokalni putnički vlakovi preuzimaju njihovu ulogu, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta.
Količina snijega koja je proteklih dana napadala, prema tvrdnjama željezničara, ne bi trebala biti problem vlakovima, a činjenica da se značajan broj putničkih linija otkazuje posljedica je neorganizacije. Pritom se kao najveći problem ističu skretnice, koje je nemoguće prebacitaviti kada se »napune« snijegom.
U njihovom čišćenju ne pomažu »krstarice«, odnosno lokomotive s ralicom, već ih je potrebno čistiti ručno. A radne snage za taj posao nema, jer je većina otpuštena. Naime, upravo su skretničari, čistači skretnica uz manevriste, tranzitere i telegrafiste predstavljali većinu viška radne snage na HŽ Infrastrukturi.
Otpuštanje tih radnika sada ne bi bilo problematično da je domaća infrastruktura na puno višoj razini, pa da se primjerice uložilo u grijanje skretnica (koje je, ako i postoji, loše) što bi u konačnici omogućilo njihovo neometano »prebacivanje«.
Iako se može činiti da je problem skretnica banalan, nije tako. Većina pruga u Hrvatskoj jednokolosiječna je, što znači da skretnice moraju biti čiste kako bi se osigurao neometan prolaz vlakova.
Drugi problem je starost voznog parka i česti kvarovi lokomotiva i motornih vlakova. Najvećim problemom zadnjih dana pokazali su se prigradski vlakovi takozvani Mađari, čijim motorima snijeg, odnosno vlaga ne čine dobro pa ispadaju iz pogona.
Elektrolokomotive, a većina ih je u razdvajanju vuče pripala putničkom prijevozu, također, zbog kvarova ispadaju iz prometa.
A kada se sve zbroji, vlakovi se otkazuju, a putnici čekaju.
Preneseno sa novi-list.hr

Stanje u prometu 16. siječnja 2013. u 7.00 sati Hrvatske željeznice

Sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet. Međutim, zbog velikih količina snijega željeznički promet teče s poteškoćama te se bilježe određena kašnjenja putničkih vlakova.

Na relacijama na kojima su otkazani lokalni putnički vlakovi, brzi i IC-vlakovi voze kao putnički, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta. U daljinskom prijevozu zbog toga bilježimo veća kašnjenja, i to do 60 minuta. U gradsko-prigradskom prijevozu vlakovi kasne u prosjeku 10 minuta.

Otkazani su sljedeći vlakovi:
8005 Harmica (4.42) - Dugo Selo (5.55)
8010 Dugo Selo (6.23) – Savski Marof (7.27)
8011 Zagreb GK (6.22) – Dugo Selo (6.51)
8015 Savski Marof (6.20) – Zagreb Glavni kolodvor (6.54)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb Glavni kolodvor (7.41)
8011 Zagreb Glavni kolodvor (6.22) – Dugo Selo (6.51)
8016 Dugo Selo (7.25) – Zagreb Glavni kolodvor (7.54)
8025 Savski Marof (7.36) – Zagreb GK (8.10)
8031 Savski Marof (8.50) – Dugo Selo (9.54)

4057 Moravice (8.00) – Zagreb Glavni kolodvor (10.47)
4110 Karlovac (3.52) – Duga Resa (4.03)
4101 Duga Resa (4.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.25)
4110 Karlovac (3.52) – Duga Resa (4.03)
4111 Duga Resa (7.23) – Karlovac (7.34)
4112 Karlovac (5.18) – Duga Resa (5.29)
4200 Karlovac (5.27) – Moravice (7.43)
4601 Rijeka (6.00) – Moravice (7.54)
4602 Ogulin (6.30) – Rijeka (9.09)

5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5103 Zagreb Glavni kolodvor (5.35) – Volinja (8.58)
5104 Sisak Caprag (8.20) – Zagreb Glavni kolodvor (9.32)

2100 Novska (3.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.20)
2101 Zagreb Glavni kolodvor (5.05) – Novska (7.12)
2010 Slavonski Brod (4.46) – Zagreb GK (8.32)
2013 Zagreb Glavni kolodvor (9.40) – Vinkovci (15.11)
2014 Vinkovci (9.43) – Zagreb GK (15.16)
2502 Vinkovci (5.01) – Slavonski Brod (6.18)
2520 Slavonski Brod (9.43) – Novska (11.06)
2521 Novska (7.35) – Slavonski Brod (9.06)

Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća te ih molimo za razumijevanje.
Za sve ostale informacije o željezničkome putničkom prijevozu molimo vas da nazovete 060 333 444.

Stanje u prometu 15. siječnja 2013. u 15.00 sati, Hrvatske željeznice

15.01.2013.

Sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet. Međutim, zbog velikih količina snijega željeznički promet teče s poteškoćama te se bilježe manja kašnjenja putničkih vlakova.
Sve dežurne ekipe su na terenu, čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežurne su i sve radionice za popravak vučnih vozila kako bi se svi kvarovi koji nastaju zbog snijega i niskih temperatura otklonili što prije.

Otkazani su sljedeći vlakovi:

8015 Savski Marof (6.20) – Zagreb Glavni kolodvor (6.54)
8008 Zagreb Glavni kolodvor (6.23) – Savski Marof (6.55)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb Glavni kolodvor (7.41)
8011 Zagreb Glavni kolodvor (6.22) – Dugo Selo (6.51)
8016 Dugo Selo (7.25) – Zagreb Glavni kolodvor (7.54)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb GK (7.41)
8025 Savski Marof (7.36) – Zagreb GK (8.10)
8028 Zagreb GK (10.40) – Savski Marof (11.13)
8030 Zagreb GK (11.20) – Savski Marof (11.52
8031 Savski Marof (8.50) – Dugo Selo (9.54)
8040 Dugo Selo (13.20) – Savski Marof (14.27)
8045 Savski Marof (12.02) – Zagreb GK (12.34)
8036 Dugo Selo (12.07) - Harmica (13.20)
8039 Zagreb GK (11.28) - Dugo Selo (11.55)
8043 Harmica (11.38) - Dugo Selo (12.51)
8044 Zagreb GK (14.30) - Zaprešić (14.54)
8052 Dugo Selo (15.03) - Zagreb GK (15.32)
8053 Harmica (13.29) - Dugo Selo (14.43)
8056 Dugo Selo (15.37) - Zaprešić (16.33)
8057 Zagreb GK (15.01) - Dugo Selo (15.28)
8059 Savski Marof (14.40) – Dugo Selo (15.54)
8060 Dugo Selo (16.12) - Harmica (17.26)
8061 Zaprešić (15.06) - Dugo Selo (16.03)
8062 Dugo Selo (16.26) - Zaprešić (17.27)
8068 Dugo Selo (17.57) - Harmica (19.10)
8071 Zaprešić (16.41) - Dugo Selo (17.38)


4110 Karlovac (3.52) – Duga Resa (4.03)
4200 Karlovac (5.27) – Moravice (7.43)
4111 Duga Resa (7.23) – Karlovac (7.34)
4112 Karlovac (5.18) – Duga Resa (5.29)
4101 Duga Resa (4.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.25)
4103 Duga Resa (5.52) – Zagreb Glavni kolodvor (7.08)
4100 Zagreb Glavni kolodvor (11.45) – Duga Resa (12.57)
4050 Zagreb Glavni kolodvor (6.39) – Ogulin (6.03)
4602 Ogulin (6.30) – Rijeka (09.09)
4601 Rijeka (6.00) – Moravice (7.54)
4057 Moravice (8.00) - Zagreb Glavni kolodvor (10.47)
4056 Zagreb Glavni kolodvor (14.41) - Ogulin (16.48)
4059 Ogulin (10.30) - Zagreb Glavni kolodvor (12.40)
4060 Zagreb Glavni kolodvor (17.20) - Ogulin (19.34)
4102 Zagreb Glavni kolodvor (16.28) - Duga Resa (17.41)
4105 Duga Resa (15.08) - Zagreb Glavni kolodvor (16.21)
4605 Rijeka (15.30) - Moravice (17.24)

5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5103 Zagreb Glavni kolodvor (5.35) – Volinja (8.58)
5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5104 Sisak Caprag (8.20) – Zagreb Glavni kolodvor (9.32)
5300 Volinja (11.07) – Sisak (13.25)
5003 Zagreb Glavni kolodvor (10.43) – Novska (13.50)
5101 Zagreb GK (4.32) – Sisak Caprag (5.48)
5102 Volinja (4.16) – Zg Gk (6.18)
5110 Sisak Caprag (14.58) - Zagreb GK (16.13)
5111 Zagreb Glavni kolodvor (14.36) - Sisak Caprag (15.48)
5112 Sisak Caprag (16.12) - Zagreb GK (17.29)
5115 Zagreb Glavni kolodvor (16.46) - Sisak Caprag (17.56)
5200 Novska (14.03) - Sunja (15.12)
5201 Sunja (15.31) - Novska (16.42)

2100 Novska (3.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.20)
2101 Zagreb Glavni kolodvor (5.05) – Novska (7.12)
2106 Novska (11.14) - Zagreb GK (13.32)
2010 Vinkovci (3.48) – Novska (6.10)
2013 Zagreb Glavni kolodvor (9.40) – Vinkovci (15.11)
2015 Zagreb Glavni kolodvor (13.37) – Vinkovci (17.19)
2016 Vinkovci (11.00) - Zagreb GK (16.36)
2017 Zagreb GK (14.24) - Vinkovci (19.28)
2021 Zagreb GK (17.35) - Vinkovci (23.19)
2554 Tovarnik (16.30) - Vinkovci (17.02)
2555 Vinkovci (15.38) - Tovarnik (16.09)

2209 Zagreb GK (16.40) - Koprivnica (18.23)

Umjesto vlaka broj 3505 na relaciji Golubovec – Varaždin vozio je autobus.

Na relacijama na kojima su otkazani lokalni putnički vlakovi, brzi i IC-vlakovi voze kao putnički, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta. U daljinskom prijevozu zbog toga bilježimo veća kašnjenja, i to do 60 minuta. U gradsko-prigradskom prijevozu vlakovi kasne u prosjeku 15 minuta.

Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća te ih molimo za razumijevanje.

Za sve ostale informacije o željezničkome putničkom prijevozu molimo vas da nazovete 060 333 444.

Iz ZET-a nam poručuju:

Sve tramvajske i autobusne linije prometuju svojim redovnim trasama uz moguća odstupanja od voznog reda uzrokovanog trenutnim stanjem na prometnicama i tramvajskoj pruzi.

Agencija za odgoj i obrazovanje "pritišće" ravnatelje zbog ZO-a

Potaknuti reakcijom roditelja i Crkve, Agencija za odgoj i obrazovanje uputila je pismo ravnateljima škola u kojima ih poziva i obvezuje da roditeljima distribuiraju letak pod nazivom „Istina o zdravstvenom odgoju“ s dodatnim pojašnjenjima na najčešće postavljana pitanja u javnosti.

Koliko je Agencija odlučila zalupiti vrata obrazovnih ustanova roditeljima i neistomišljenicima govori i njihovo upozorenje ravnateljima da u odgojno-obrazovnim ustanovama nije primjereno organizirati skupove i tribine te da u školama onemoguće udrugama, organizacijama i skupinama ljudi da organiziraju tribine za ili protiv zdravstvenog odgoja. Paradoksalno,ističu da škole nisu mjesta za promoviranje ili nametanja bilo čijih stavova i ideologija.

Također, iz Agencije poručuju da ih ne zanimaju i da im se ne dostavljaju bilo kakve pisane izjave roditelja, u kojima roditelji izjavljuju da njihova djeca neće pohađati sate zdravstvenog odgoja ili u kojima roditelji izražavaju neslaganje sa Kurikulumom zdravstvenog odgoja.

Roditeljima poručuju da će izostanak djeteta sa zdravstvenog odgoja tretirati kao neopravdan sat.

I, šećer na kraju, upozorenje ravnateljima: Agencija smatra neprimjerenim što kod nekih ravnatelja postoji nepovjerenje u ciljeve koje promovira Kurikulum zdravstvenog odgoja. Prenosimo citat: „Skrećemo pozornost svim ravnateljicama i ravnateljima da je provedba Kurikuluma zdravstvenog odgoja obvezna i da se u slučaju onemogućavanja njegove provedbe radi o kršenju propisa kojih se ravnatelji moraju pridržavati.“ Je li to prijetnja otkazom ili suspenzijom?

A, sad koji su 'famozni' odgovori Agencije na pitanja zabrinutih roditelja. Donosimo dijelove:

Koliko se uči o seksualnosti na zdravstvenom odgoju?

U okviru Zdravstvenog odgoja cjelina Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje odnosi se na petinu sadržaja u osnovnoj školi i trećinu u srednjoj školi što ukazuje na veću zastupljenost sadržaja vezanih za zdravlje, prevenciju nasilničkog ponašanja i prevenciju ovisnosti u cijelom programu...

Zašto bi djeca imala spolni odgoj u školama? Nije li to nešto što treba ostaviti obiteljima?

Obitelj ima važnu, uglavnom i ključnu ulogu u oblikovanju stavova i vrijednosti. Međutim, država ima obvezu osigurati obrazovanje za svu djecu te provoditi aktivnosti sprečavanja nasilja i javnozdravstvenih problema. Ovdje valja uzeti u obzir i činjenicu da mnogi roditelji na razgovaraju sa svojom djecom o spolnosti...

Po tome se može zaključiti da je država ocijenila kako roditelji ne odgajaju dobro svoju djecu, pa ona preuzima stvar u svoje ruke. Znači, ne radi se o nametanju stavova i ideologije?!

Za kraj ostavljamo svima da se i sami uvjere o čemu se radi: Letak o 'Istini', Pitanja i odgovori o ZO, Pismo ravnateljima.

Izvor: Laudato

Čistačica (20) ukrala vlak: Zabila se njime u prvi kat kuće

Čistačica (20) u utorak rano ujutro na još nepoznat način uspjela je pokrenuti vlak te se njime zabila u trokatnicu u predgrađu Stockholma, javljaju švedski mediji.
U vlak nije bilo putnika, a djevojka je dva sata bila zarobljena u olupini dok nisu stigli spasioci i izvukli je van. S teškim ozljedama je helikopterom prebačena u sveučilišnu bolnicu Karolinska. Kako piše portal Expressen, u stambenoj kući je u trenutku nesreće spavalo petero stanara iz tri obitelji.
Lokomotiva vlaka zaustavila se u kuhinji na prvom katu, a šteta je velika.
- Nevjerojatna sreća je da nitko iz kuće nije ozlijeđen. Šef spasilačke ekipe odmah je naredio evakuaciju zgrade iz sigurnosnih razloga – kazao je glasnogovornik policije Ulf Lindgren.
Šefovi prijevoznika SL-a isprva nisu mogli objasniti zašto je vlak čitavo vrijeme bio u pogonu ni kako je uspio probiti barijeru i nastaviti još 25 metara prije nego se zaustavio u kući. Vjeruju kako je vlak išao mnogo brže nego uobičajeno, a neki sumnjaju da je djevojka zapravo kondukterka.
Ubrzo se oglasila partnerska tvrtka SL-a te je njihov glasnogovornik rekao kako je vlak ukraden.
- Djevojka je čistačica. Nekako je uspjela ući u vlak i ukrasti ga. Istražujemo kako se sve dogodilo – rekao je glasnogovornik tvrtke Arriva za Aftonbladet.

Izvor: 24sata.hr

Stanje u prometu 15. siječnja 2013. u 13.00 sati, Hrvatske željeznice

Sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet. Međutim, zbog velikih količina snijega željeznički promet teče s poteškoćama te se bilježe manja kašnjenja putničkih vlakova.
Sve dežurne ekipe su na terenu, čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežurne su i sve radionice za popravak vučnih vozila kako bi se svi kvarovi koji nastaju zbog snijega i niskih temperatura otklonili što prije.

Otkazani su sljedeći vlakovi:

8015 Savski Marof (6.20) – Zagreb Glavni kolodvor (6.54)
8008 Zagreb Glavni kolodvor (6.23) – Savski Marof (6.55)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb Glavni kolodvor (7.41)
8011 Zagreb Glavni kolodvor (6.22) – Dugo Selo (6.51)
8016 Dugo Selo (7.25) – Zagreb Glavni kolodvor (7.54)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb GK (7.41)
8025 Savski Marof (7.36) – Zagreb GK (8.10)
8028 Zagreb GK (10.40) – Savski Marof (11.13)
8030 Zagreb GK (11.20) – Savski Marof (11.52
8031 Savski Marof (8.50) – Dugo Selo (9.54)
8040 Dugo Selo (13.20) – Savski Marof (14.27)
8045 Savski Marof (12.02) – Zagreb GK (12.34)
8036 Dugo Selo (12.07) - Harmica (13.20)
8039 Zagreb GK (11.28) - Dugo Selo (11.55)
8043 Harmica (11.38) - Dugo Selo (12.51)
8044 Zagreb GK (14.30) - Zaprešić (14.54)
8052 Dugo Selo (15.03) - Zagreb GK (15.32)
8053 Harmica (13.29) - Dugo Selo (14.43)

4110 Karlovac (3.52) – Duga Resa (4.03)
4200 Karlovac (5.27) – Moravice (7.43)
4111 Duga Resa (7.23) – Karlovac (7.34)
4112 Karlovac (5.18) – Duga Resa (5.29)
4101 Duga Resa (4.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.25)
4103 Duga Resa (5.52) – Zagreb Glavni kolodvor (7.08)
4100 Zagreb Glavni kolodvor (11.45) – Duga Resa (12.57)
4050 Zagreb Glavni kolodvor (6.39) – Ogulin (6.03)
4602 Ogulin (6.30) – Rijeka (09.09)
4601 Rijeka (6.00) – Moravice (7.54)
4057 Moravice (8.00) - Zagreb Glavni kolodvor (10.47)
4056 Zagreb Glavni kolodvor (14.41) - Ogulin (16.48)
4059 Ogulin (10.30) - Zagreb Glavni kolodvor (12.40)

5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5103 Zagreb Glavni kolodvor (5.35) – Volinja (8.58)
5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5104 Sisak Caprag (8.20) – Zagreb Glavni kolodvor (9.32)
5300 Volinja (11.07) – Sisak (13.25)
5003 Zagreb Glavni kolodvor (10.43) – Novska (13.50)
5101 Zagreb GK (4.32) – Sisak Caprag (5.48)
5102 Volinja (4.16) – Zg Gk (6.18)
5110 Sisak Caprag (14.58) - Zagreb GK (16.13)
2100 Novska (3.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.20)
2101 Zagreb Glavni kolodvor (5.05) – Novska (7.12)
2010 Vinkovci (3.48) – Novska (6.10)
2106 Novska (11.14) - Zagreb GK (13.32)
2013 Zagreb Glavni kolodvor (9.40) – Vinkovci (15.11)
2015 Zagreb Glavni kolodvor (13.37) – Vinkovci (17.19)
2016 Vinkovci (11.00) - Zagreb GK (16.36)

Umjesto vlaka broj 3505 na relaciji Golubovec – Varaždin vozio je autobus.

Na relacijama na kojima su otkazani lokalni putnički vlakovi, brzi i IC-vlakovi voze kao putnički, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta. U daljinskom prijevozu zbog toga bilježimo veća kašnjenja, i to do 60 minuta. U gradsko-prigradskom prijevozu vlakovi kasne u prosjeku 15 minuta.

Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća te ih molimo za razumijevanje.

Za sve ostale informacije o željezničkome putničkom prijevozu molimo vas da nazovete 060 333 444.

Iz ZET-a nam poručuju:

U prekidu je tramvajski promet prema Savišću, tramvaji linija 2, 3 i 13 voze do Heinzelove.

Zbog zimskih uvjeta na cestama privremeno su:

OBUSTAVLJENE AUTOBUSNE LINIJE:
135 (Črnomerec - Graberje)
128 (Črnomerec - Lukšić)
142 (Vrapčanska aleja - Jačkovina)

SKRAĆENE AUTOBUSNE LINIJE:
139 (Reljkovićeva - Jelenovac - Reljkovićeva) do Kosirnikove ulice
126 (Črnomerec - Gornja Kustošija - Krvarić) do Gornje Kustošije
137 (Črnomerec - Perjavica) do Ulice Gornje Padine
106 (Kaptol - Mirogoj - Krematorij) do Mirogoja

Gdje je sloboda medija.

Oko milijun francuza ovu je nedjelju prosvjedovalo protiv toga da homoseksualni parovi posvajaju djecu...

Stanje u prometu 15. siječnja 2013. u 11.00 sati, Hrvatske željeznice

Sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet. Međutim, zbog velikih količina snijega željeznički promet teče s poteškoćama te se bilježe manja kašnjenja putničkih vlakova.
Sve dežurne ekipe su na terenu, čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežurne su i sve radionice za popravak vučnih vozila kako bi se svi kvarovi koji nastaju zbog snijega i niskih temperatura otklonili što prije.

Otkazani su sljedeći vlakovi:

8015 Savski Marof (6.20) – Zagreb Glavni kolodvor (6.54)
8008 Zagreb Glavni kolodvor (6.23) – Savski Marof (6.55)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb Glavni kolodvor (7.41)
8011 Zagreb Glavni kolodvor (6.22) – Dugo Selo (6.51)
8016 Dugo Selo (7.25) – Zagreb Glavni kolodvor (7.54)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb GK (7.41)
8025 Savski Marof (7.36) – Zagreb GK (8.10)
8028 Zagreb GK (10.40) – Savski Marof (11.13)
8031 Savski Marof (8.50) – Dugo Selo (9.54)
8040 Dugo Selo (13.20) – Zagreb GK (13.50)
4110 Karlovac (3.52) – Duga Resa (4.03)
4200 Karlovac (5.27) – Moravice (7.43)
4111 Duga Resa (7.23) – Karlovac (7.34)
4112 Karlovac (5.18) – Duga Resa (5.29)
4101 Duga Resa (4.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.25)
4103 Duga Resa (5.52) – Zagreb Glavni kolodvor (7.08)
4100 Zagreb Glavni kolodvor (11.45) – Duga Resa (12.57)
4050 Zagreb Glavni kolodvor (6.39) – Ogulin (6.03)
4602 Ogulin (6.30) – Rijeka (09.09)
4601 Rijeka (6.00) – Moravice (7.54); vlak 703 vozi kao putnički do Moravica
5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5103 Zagreb Glavni kolodvor (5.35) – Volinja (8.58)
5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5104 Sisak Caprag (8.20) – Zagreb Glavni kolodvor (9.32)
5300 Volinja (11.07) – Sisak (13.25)
5003 Zagreb Glavni kolodvor (10.43) – Novska (13.50)
5101 Zagreb GK (4.32) – Sisak Caprag (5.48)
5102 Volinja (4.16) – Zg Gk (6.18)
2100 Novska (3.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.20)
2101 Zagreb Glavni kolodvor (5.05) – Novska (7.12)
2013 Zagreb Glavni kolodvor (9.40) – Vinkovci (15.11)

Vlak broj 2010 vozi na relaciji Vinkovci – Novska, no otkazan je od Novske prema Zagreb Glavnom kolodvoru, gdje putnike preuzima vlak broj 540 koji iz Novske do Zagreb Glavnog kolodvora vozi kao putnički.

Umjesto vlaka broj 3505 na relaciji Golubovec – Varaždin vozi autobus.

Na relacijama na kojima su otkazani lokalni putnički vlakovi, brzi i IC-vlakovi voze kao putnički, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta. U daljinskom prijevozu zbog toga bilježimo veća kašnjenja, i to do 60 minuta. U gradsko-prigradskom prijevozu vlakovi kasne u prosjeku 15 minuta.

Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća te ih molimo za razumijevanje.

Za sve ostale informacije o željezničkome putničkom prijevozu molimo vas da nazovete 060 333 444.

ZAVRŠENA OPĆA SPECIJALIZACIJA ANIMATORA DUBROVAČKE, KOTORSKE, KRČKE I ŠIBENSKE BISKUPIJE

Od 4. do 11. siječnja 2013. godine u domu Marija Majka Crkve na Plitvicama održala se Opća specijalizacija animatora Dubrovačke, Šibenske, Kotorske i Krčke biskupije u organizaciji Ureda HBK za mlade, Povjerenstava za pastoral mladih navedenih biskupija i Salezijanske obitelji.

Sudjelovalo je 50-tak mladih. Program je obuhvaćao raznovrstane sadržaje na kojima su animatori učili kako u svojim župama pokrenuti i voditi radionice i grupe kao što su; rekreativno-sportska, karitativna, kreativna, ekološka, dramska, liturgijska, plesna molitveno-biblijska, dječji zbor, zbor mladih, novinarsko-informatička, prvopričesnici, krizmanici i ministranti. Sudionici su također savladali komunikacijske vještine i stilove vođenja animatora, te znanja, kvalitete i sposobnosti u načinu rada s mladima koje kao animator mora imati.
Govorilo se i o projektu „ 72 sata bez kompromisa“ koji provode mladi iz Centra Ivan Pavao II. u Vrhbosanskoj biskupiji.
Cijeli program vodili su animatori instruktori Ureda HBK za mlade uz duhovno vodstvo povjerenika za mlade don Marina Lučića, vlč. Gabrijela Jagarinca, te vlč. Saše Ilijića.

Izuzetno nam je drago što nas je 9. siječnja posjetio Ladislav Ilčić, predsjednik udruge „Glas roditelja za djecu“ te dopredsjednik udruge „Teen star“ koji je mladima progovorio o spolnosti i sada aktualnom zdravstvenom odgoju. Na početku tog predavanja, mladi su u malim grupama raspravljali kako bi se postavili/ što bi rekli u određenim životnim situacijama koje mogu zateći u svojoj okolini. Kasnije se razgovaralo o svakoj navedenoj situaciji te je uslijedilo predavanje u kojem nam je g. Ladislav rekao ponešto o spolnosti te kasnije o zdravstvenom odgoju. Zainteresiranost sudionika za navedene teme bila je vidljiva i u brojnim pitanjima koja su kasnije uslijedila.

Sudionici Opće specijalizacije su nakon ovih ispunjenih tjedan dana, u kojima su osnaženi brojnim znanjima i iskustvima animatora instruktora kao i predavača gosta Ladislava Ilčića, spremni za djelovanje u svojim župskim zajednicama i biskupijama te im u tome želimo obilje Božjeg blagoslova! Specijalizacija je završena u petak sa svetom Misom nakon koje je održana svečana podjela certifikata.

Treniranje u hladnim uvjetima - trčanje

Nakon malo toplijeg i sunčanog siječnja koji nam je pružio idealne uvjete za treniranje u cijeloj Hrvatskoj, danas smo dobili pred vratima pola metra visok podsjetnik da je kraj zime još daleko. Pogledamo li statistike, veljača je najhladniji mjesec u godini. Budući da se u ovo doba godine planiraju proljetne utrke i uplaćuju startnine, nije vrijeme da se zabušava s treninzima i gubi kontinuitet više nego što je potrebno, pogotovo kada se priprema neki ranoproljetni maraton. Treninge je potrebno prilagoditi uvjetima, ali sigurno zima, snijeg i hladnoća ne smiju biti izgovor za višednevno ljenčarenje.

OPĆENITO

Kada temperatura kože ili krvi padne ispod 37°C (±1°C uobičajene dnevne fluktuacije temperature) centar za termoregulaciju u hipotalamusu aktivira mehanizme koji spriječavaju bespotrebne gubitke topline i povećavaju proizvodnju topline u tijelu i to slijedećim redom:

periferna vazokonstrikcija – javlja se kao rezultat simpatičke stimulacije glatkih mišića koji okružuju arteriole u koži zbog čega se oni kontrahiraju i tako stežu arteriole te smanjuju protok krvi prema površini tijela i time smanjuju gubitak topline
termogeneza bez drhtanja – simpatički nervni sistem ubrzava metabolizam da proizvodi više topline
drhtanje – to su brze nevoljne kontrakcije i relaksacije skeletnih mišića kojima se povećava stvaranje topline
Potkožno masno tkivo je izvrstan izolator pa je debljina potkožnog masnog tkiva dobar indikator nečije tolerancije na hladnoću. Termička vodljivost masti je niska tako da mast spriječava protok topline iz dubokih tkiva do površine tijela.

Na gubitak topline utječe i omjer površine i mase tijela. Visoki i teški ljudi taj omjer imaju mali i oni su manje skloni hipotermiji, dok djeca imaju veliku površinu u odnosu na masu pa teže čuvaju toplinu.

Hladni zrak koji ulazi u usta i dušnik brzo se grije, čak i kada je temperatura zraka -25°C. Pri toj temperaturi, ako smo u mirovanju i dišemo na nos, zrak se ugrije na 15°C u trenutku kada je prešao 5cm nosnog kanala, a na njegovom završetku je već 20°C i tako ne predstavlja nikakvu opasnost za grlo, dušnik ni pluća (u kojima doseže 30°C). Pri vježbanju, često dišemo na usta, pa treniranje pri vrlo niskim temperaturama, -12°C i niže, može uzrokovati prehladu dišnih organa.

FIZIOLOŠKE REAKCIJE NA VJEŽBANJE U HLADNIM UVJETIMA

Hlađenjem, mišić se kontrahira manjom silom. Nervni sistem reagira na hlađenje mišića tako što mijenja uobičajeni način regrutacije mišićnih vlakana i mišić ima smanjenu efikasnost. Brzina skraćivanja vlakana i snaga značajno se smanjuju. Na sreću, veliki duboki mišići rijetko kad su izloženi jako niskim temperaturama jer su zaštićeni već spomenutim mehanizmima.

Na dužinskim treninzima povećana je mobilizacija i oksidacija slobodnih masnih kiselina. Izlaganjem hladnoći, značajno se povećava izlučivanje epinefrina i norepinefrina, ali razina slobodnih masnih kiselina puno je niža nego za vrijeme dužinskih treninga u toplim uvjetima.

Naime, izlaganje hladnoći pokreće vazokonstrikciju krvnih sudova koji opskrbljuju i kožu, ali i potkožno masno tkivo, a to je glavno skladište lipida iz kojih se mobiliziraju slobodne masne kiseline i zato se njihova razina ne podiže kako bismo očekivali s obzirom na razinu katekolamina.

Glukoza u krvi igra važnu ulogu u toleranciji na hladnoću i izdržljivost. Hipoglikemija spriječava drhtanje i tako može bitno sniziti rektalnu temperaturu. Razina glukoze u krvi dobro se može održavati i u hladnim uvjetima, a mišićni glikogen brže se troši u hladnoj vodi nego u normalnim uvjetima.

Bez obzira kojim sportom izdržljivosti se bavili, morate biti dobro pripremljeni za treninge u hladnim uvjetima i biti svjesni dva najvažnija potencijalna problema, a to su dehidracija i hipotermija.

Dehidracija

I u hladnim uvjetima možemo zbog dehidracije pasti u izvedbi. Zbog periferne vazokonstrikcije krvni tlak raste, uključujući i onaj u bubrezima, pa je na hladnoći i učestalija potreba za mokrenjem. Značajan dio tekućine gubi se u respiratornim putevima gdje se udahnuti hladan i suh zrak grije i vlaži. Zrak koji izdišemo je zasićen vodom. I naravno, vježbanjem se neprekidno znojimo. Mnogi sportaši u zimskim mjesecima ne unose dovoljno tekućine i ne pridaju dovoljno pažnje hidrataciji. Osjećaj žeđi je puno manji, na treninzima se teže opskrbiti prikladnom tekućinom, pogotovo kada su temperature toliko niske da se tekućina u bidonima zaledi, ili svjesno izbjegavaju piti kako ne bi trebali raditi piš-pauze i skidati slojeve odjeće.

Hipotermija

Kada temperatura tijela padne ispod 34,5°C, hipotalamus počinje gubiti sposobnost regulacije temperature a ispod 29,5°C ona potpuno nestaje. Znakovi koji upućuju na blagu hipotermiju su drhtanje, crvenilo u licu, ubrzano disanje i povišeni puls. Hipotermija je često popračena dehidracijom i iscrpljenošću pa osoba vrlo lako može postati letargična, slaba, dezorijentirana, ratoborna, a ako se ne tretira i temperatura i dalje pada, osoba se prestaje tresti, postaje pospana i može čak pasti u komu.

Kod dužinskih treninga, treba biti oprezan. Na početku treninga, sportaš vježba pri intenzitetu dovoljnom da održava tjelesnu temperaturu, međutim, kasnije, prema kraju treninga kada se zalihe energije iscrpljuju, javlja se umor i intenzitet pada – proizvodnja topline se smanjuje i dolazi do hipotermije zbog čega je i osjećaj umora još veći i sposobnost održavanja topline sve manja.
Tako se može dovesti u vrlo opasnu situaciju.

UMJESTO ZAKLJUČKA – NEKOLIKO PRAKTIČNIH SAVJETA

Prikladno se obucite. Izbor odjeće i obuće jako je velik (goretex, windstop, dri fit,..). Pri manjim minusima, obično je dovoljna dri fit majica ili baselayer i lagani šuškavac ili prsluk. Još koji minus dole i ubacite jos jednu majicu bez rukava ili s kratkim rukavima. Pazite da se ne obučete pretoplo jer ćete se pretjerano znojiti, a onda počinjete gubiti previše topline isparavanjem znoja.
Pošto zimi često nećete moći izbjeći pauze za mokrenje, imajte u vidu kod biranja odjeće da to obavite što brže da se ne hladite predugo. To posebno vrijedi za bicikliste jer vole bicke na tregere!
Pratite vremensku prognozu, slušajte upozorenja, gledajte radarske snimke naoblake. Pored temperature, bitna je i brzina vjetra jer vjetar povečava gubitak topline konvekcijom. Uvijek je bolje prvu polovicu trčati u vjetar, a na povratku niz.
Nemojte ići gladni na trening. Prije treninga dužine pojedite kvalitetan doručak bogat ugljikohidratima.
Na treninge dužine nosite pojas s bidonom i nadoknađujte vodu i energiju. Uvijek imajte sa sobom 1-2 gela, bez obzira da li ih planirate popiti.
Dužinu trčite u planiranom tempu. Rađe krenite lagano pa ubrzavajte u drugom dijelu treninga. Nemojte “puknut” 10km od doma na -5°C, mokri, podhlađeni, gladni!
Nemojte se strogo držati trening plana, vremenske prilike koji puta traže malo improvizacije. Dionice na zaleđenoj cesti npr. mogle bi vam donijeti više štete nego koristi i nisu baš nužan trening u zimskim mjesecima.
Po snijegu, rađe trčite po neutabanom snijegu nego po tvrdim kvrgavim zaleđenim utabanim stazicama. Nemojte se opterećivati tempom. Ako je potrebno, ubacujte hodačke pauze. Na pola metra svježe napadanog snijega, puls neće padati.
Poslije treninga, treba se odmah otuširati i presvući, nadoknaditi izgubljenu energiju i tekućinu.
Ako vam je prenaporno stalno trenirati na hladnoći, trčati po snijegu, zamijenite neke trkačke treninge plivanjem, aquajoggingom, vježbanjem u dvorani ili fitnessu, vožnjom bicikla na valjcima ili trenažeru, planinarenjem.

Izvor: Trčanje.hr

Iz ZET-a nam poručuju

Uspostavljen tramvajski promet kroz Novi Zagreb! Evo i koje su linije trenutno u prekidu:
U prekidu je tramvajski promet prema Savišću, tramvaji linija 2, 3 i 13 voze do Heinzelove.
Autobusna linija 139 Reljkovićeva – Jelenovac – Reljkovićeva prometuje skraćeno do Kosirnikove ulice.

Slavko Linić podržao subvencioniran zračni prijevoz Dubrovčanima do Zagreba

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo je odluku o subvencioniranju zračnog prijevoza na liniji Dubrovnik – Zagreb i obratno za građane Dubrovnika, priopćili su iz Grada Dubrovnika. Ministar financija Slavko Linić dao je zeleno svjetlo za subvencionirane aviokarte za Dubrovčane.

Tom odlukom utvrđuje se iznos subvencije u iznosu od 125 kuna za zrakoplovne karte Dubrovnik – Zagreb u jednom smjeru, a 250 kuna za povratnu kartu, rezerviraju se proračunska sredstva u iznosu od pet milijuna kuna i utvrđuje lista prvenstva pri odobravanju subvencije.

“S obzirom da se tehnička provedba odluke i način isplate subvencije trebaju uskladiti s poreznim propisima, za što čekamo mišljenje nadležnih ministarstava, molimo Vas da sve odreske boarding karata za letove od 1. siječnja 2013. čuvate kako bi mogli ostvariti pravo na subvenciju. Kada se uvjeti ostvarenja subvencije donesu obavijestit ćemo javnost”, stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.

Ministar financija Slavko Linić podržao je “uspostavu zračnog mosta” Dubrovnik – Zagreb i rekao kako će Ministarstvo u najkraćem roku donijeti pravni akt kojim će se subvencije osloboditi plaćanja poreza pa će Grad Dubrovnik moći svojim građanima isplaćivati 125 kn odnosno 250 kn po povratnoj karti, objavljeno je iz dubrovačke gradske uprave.

“Prvenstveni interes Dubrovčana su povoljnije karte povratnih letova na liniji Dubrovnik – Zagreb i obratno, a namjera gradske uprave je subvencionirati te letove”, rekao je nedavno dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić

Kakvo nas vrijeme očekuje? Pa ovo je samo početak.

Srijeda: snijega će biti tu i tamo ali ništa ozbiljnije, u noći na četvrtak će doći do nagle promjene vremena.

Četvrtak: očekuje se snijeg diljem unutrašnjosti, snijega će ponajprije biti u nizinama, Gorskom Kotaru lici ali i Slavoniji. Na Jadranu će prevladavati kiša.

Petak: snijeg se ponovno očekuje u nizinama, Gorskom Kotaru, Lici, Slavoniji no manje količine moguće su i na sjevernom Jadranu te u Dalmatinskoj Zagori.

Subota (Oprez!!!): očekuje se vrhunac ove ciklone, snijeg je moguć u cijeloj Hrvatskoj pa čak i na jadranskoj obali kao i na pojedinim otocima. Što se tiče snijega u npr. Splitu, Zadru, Dubrovniku i sl. o tome ipak ovisi bura jer se očekuje snijeg nošen vjetrom. To znači da će u slučaju jake na udare i olujne bure i tu biti snijega.

Nedjelja (Oprez!!!): očekuje se repriza subote, no uz malo više snijega.

Stanje u prometu 15. siječnja 2013. u 8.30 sati Hrvatske željeznice

Sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet. Međutim, zbog velikih količina snijega željeznički promet teče s poteškoćama te se bilježe manja kašnjenja putničkih vlakova.
Sve dežurne ekipe su na terenu, čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežurne su i sve radionice za popravak vučnih vozila kako bi se svi kvarovi koji nastaju zbog snijega i niskih temperatura otklonili što prije.

Otkazani su sljedeći vlakovi:

8015 Savski Marof (6.20) – Zagreb Glavni kolodvor (6.54)
8008 Zagreb Glavni kolodvor (6.23) – Savski Marof (6.55)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb Glavni kolodvor (7.41)
8011 Zagreb Glavni kolodvor (6.22) – Dugo Selo (6.51)
8016 Dugo Selo (7.25) – Zagreb Glavni kolodvor (7.54)
8021 Savski Marof (7.06) – Zagreb GK (7.41)
8025 Savski Marof (7.36) – Zagreb GK (8.10)
8028 Zagreb GK (10.40) – Savski Marof (11.13)
8031 Savski Marof (8.50) – Dugo Selo (9.54)
8040 Dugo Selo (13.20) – Zagreb GK (13.50)
4110 Karlovac (3.52) – Duga Resa (4.03)
4200 Karlovac (5.27) – Moravice (7.43)
4111 Duga Resa (7.23) – Karlovac (7.34)
4112 Karlovac (5.18) – Duga Resa (5.29)
4101 Duga Resa (4.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.25)
4103 Duga Resa (5.52) – Zagreb Glavni kolodvor (7.08)
4100 Zagreb Glavni kolodvor (11.45) – Duga Resa (12.57)
4050 Zagreb Glavni kolodvor (6.39) – Ogulin (6.03)
4602 Ogulin (6.30) – Rijeka (09.09)
4601 Rijeka (6.00) – Moravice (7.54); vlak 703 vozi kao putnički do Moravica
5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5103 Zagreb Glavni kolodvor (5.35) – Volinja (8.58)
5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5104 Sisak Caprag (8.20) – Zagreb Glavni kolodvor (9.32)
5300 Volinja (11.07) – Sisak (13.25)
5003 Zagreb Glavni kolodvor (10.43) – Novska (13.50)
5101 Zagreb GK (4.32) – Sisak Caprag (5.48)
5102 Volinja (4.16) – Zg Gk (6.18)
2100 Novska (3.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.20)
2101 Zagreb Glavni kolodvor (5.05) – Novska (7.12)
2013 Zagreb Glavni kolodvor (9.40) – Vinkovci (15.11)

Vlak broj 2010 vozi na relaciji Vinkovci – Novska, no otkazan je od Novske prema Zagreb Glavnom kolodvoru, gdje će putnike preuzeti vlak broj 540 koji će iz Novske do Zagreb Glavnog kolodvora voziti kao putnički.

Umjesto vlaka broj 3505 na relaciji Golubovec – Varaždin vozi autobus.

Na relacijama na kojima su otkazani lokalni putnički vlakovi, brzi i IC-vlakovi voze kao putnički, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta. U daljinskom prijevozu zbog toga bilježimo veća kašnjenja, primjerice na relaciji Rijeka – Zagreb Glavni kolodvor te na relaciji Čakovec – Zagreb Glavni kolodvor. U gradsko-prigradskom prijevozu vlakovi kasne između 5 i 30 minuta.

Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća te ih molimo za razumijevanje.
Za sve ostale informacije o željezničkome putničkom prijevozu molimo vas da nazovete 060 333 444.

Iz ZET-a nam poručuju:

U prekidu je tramvajski promet prema Savišću, tramvaji linija 2, 3 i 13 voze do Heinzelove.

U prekidu je i tramvajski promet Avenijom Dubrovnik u smjeru Zapruđa, dok u smjeru Savskog mosta tramvajske linije prometuju redovito. Tamo su interventne ekipe ZET-a pa bi promet uskoro trebao biti uspostavljen.

Zimska služba i druge resorne službe ZET-a očistili su oko 50 km neočišćenih trasa s preko 0,5 m snijega.

Sve autobusne linije ostvarile su svoje prve polaske.

Od 5.45 sati skraćena je autobusna linija 135 Črnomerec Graberje do „starog okretišta“.

Od 6.30 obustavljena je autobusna linija 139 Reljkovićeva – Jelenovac – Reljkovićeva
U prekidu je i autobusna linija 142 - Vrapčanska aleja - Jačkovina - Vrapčanska aleja

Autobusi otkazani, vlakovi ne voze, kašnjenja svugdje...

14.01.2013.

Obilan snijeg koji nesprestano pada već satima prouzročio je probleme i u autobusnom i željezničkom prometu. Autobusi kasne, neke su linije i otkazane. Kašnjenja ima i u željezničkom prometu. Iako su sve pruge otvorene, neke su linije otkazane.

Zbog obilnih snježnih padalina otkazano je nekoliko autobusnih linija koje prometuju iz Zagreba i to u smjeru Rijeke, Zadra i Dubrovnika, doznaje se u Autobusnom kolodvoru Zagreb (AKZ).

Prometuje većina linija, a iz Zagreba prema Rijeci, Zadru i Dubrovniku otkazano je njih pet-šest, dok autobusi iz pravca Rijeke, Kvarnera i Gorskog kotara u dolasku kasne oko dva sata, a jednako tako i linije koje dolaze iz Dalmacije, doznaje se u AKZ-u.

Unatoč vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima sve pruge otvorene su za promet, no zbog velikih količina snijega na nekim relacijama ima problema u željezničkom prometu koji uzrokuju kašnjenja putničkih vlakova, izvijestile su Hrvatske željeznice (HŽ).

HŽ ističe da su sve dežurne ekipe na terenu, čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežurne su i sve radionice za popravak vučnih vozila, kako bi se svi kvarovi koji nastaju zbog snijega i niskih temperatura otklonili što prije.

U zagrebačkome gradsko-prigradskom prijevozu otkazane su četiri garniture vlaka, a ostali vlakovi voze uz velike poteškoće i kasne između 5 i 30 minuta. Na vinkovačkome, koprivničkome i varaždinskome području vlakovi voze otežano i s kašnjenjima.

U lokalnom i međugradskom prijevozu otkazani su vlakovi na relacijama Novska - Zagreb Glavni kolodvor, Zagreb Glavni kolodvor - Ogulin, Ogulin - Zagreb Glavni kolodvor, Sisak Caprag - Zagreb Glavni kolodvor (putnike preuzima vlak iz Sunje za Zagreb Glavni kolodvor), Karlovac - Bubnjarci, Duga Resa – Zagreb Glavni kolodvor, Zagreb Glavni kolodvor - Duga Resa te Ogulin – Moravice.

Brzi i IC-vlakovi vozit će kao putnički, odnosno zaustavljat će se na svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta.

HŽ navodi i da će između Sunje i Novske te obratno od 12.40 do 22.00 sata putnike prevoziti autobusi.

Željeznički promet zbog velikih količina snijega teče otežano u Gorskome kotaru, a veća kašnjenja bilježe se između Ogulina i Rijeke te obratno.

HŽ se zbog poteškoća u prometu ispričava svim putnicima i moli ih za razumijevanje.

Izvor: Tportal

Milan Bandić poručuje:

Danas u 19,00 sati, u bazi Zimske službe, Žitnjak bb, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić sazvao je sjednicu Glavnog i Operativnog stožera Zimske službe, kojoj će prisustvovati i predstavnici svih mjerodavnih ureda i službi u gradu.
Gradonačelnik poručuje sugrađanima:
Drage Zagrepčanke i Zagrepčani, poštovani sugrađani,
S obzirom na obilan snijeg koji od jučer pada gotovo bez prestanka molim vas i pozivam da se u okviru svojih mogućnosti, ali i u skladu s obavezama koje proizlaze iz Odluke o komunalnom redu, uključite u stvaranje što boljih uvjeta na gradskim prometnicama.
Na temelju Odluke o komunalnom redu Grad je obavezan ukloniti snijeg i led sa svih javnih površina što se upravo i čini prema prioritetima rada nadležnih službi, a prvenstveno Zimske službe.
Jednako tako, prema Odluci o komunalnom redu i građani su dužni ukloniti snijeg i led na pločnicima uz svoje zgrade, baš kao i korisnici poslovnih prostora, kioska, prodavaonica…
Prema prognozama, padaline mogu trajati i sljedećih dana, pa se moramo na to pripremiti i tome prilagoditi. Naoružajmo se strpljenjem i dobrom voljom, svojim primjerom pokažimo solidarnost i brigu za slabije. Pomognimo drugima, susjedima koji su možda bolesni ili nemoćni.

Stanje u prometu 14. siječnja u 16.30, Hrvatske željeznice

Unatoč vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima u većem dijelu zemlje sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet, no zbog velikih količina snijega na nekim relacijama ima problema u željezničkom prometu koji uzrokuju kašnjenja putničkih vlakova.

Sve dežurne ekipe su na terenu, čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežurne su i sve radionice za popravak vučnih vozila, kako bi se svi kvarovi koji nastaju zbog snijega i niskih temperatura otklonili što prije.

U zagrebačkome gradsko-prigradskom prijevozu promet se odvija uz velike poteškoće. Dio vlakova je otkazan, a kašnjenja su između 5 i 30 minuta.

Vlakovi na vinkovačkome, koprivničkome i varaždinskome području voze otežano i s kašnjenjima.

U lokalnom i međugradskom prijevozu otkazani su sljedeći vlakovi:
- broj 2106 na relaciji Novska - Zagreb Glavni kolodvor
- Broj 2103 Zagreb Glavni kolodvor - Novska
- broj 4052 Zagreb Glavni kolodvor – Ogulin
- broj 4061 Ogulin - Zagreb Glavni kolodvor
- broj 4054 Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka - putnike preuzima vlak broj 700
- broj 5108 Sisak Caprag - Zagreb Glavni kolodvor - putnike preuzima vlak broj 5110 iz Sunje za Zagreb Glavni kolodvor
- brojevi 5111/5112 na relaciji Sisak Caprag - Zagreb Glavni kolodvor i obratno – putnike preuzimaju vlakovi 761 i 5118
- brojevi 4408 i 4411 na relaciji Karlovac - Bubnjarci
- broj 4105 na relaciji Duga Resa – Zagreb Glavni kolodvor
- broj 4100 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor - Duga Resa
- broj 4502 na relaciji Ogulin – Moravice.
- broj 2017 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Vinkovci – na toj relaciji vozi vlak 541 kao putnički
- broj 981 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Koprivnica, umjesto njega prometuje vlak 2207.

Brzi i IC-vlakovi vozit će kao putnički, odnosno zaustavljat će se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta.

Između Sunje i Novske te obratno od 12.40 do 22.00 sata putnike će prevoziti autobusi.

I u Gorskome kotaru zbog velikih količina snijega promet teče otežano, a veća kašnjenja bilježe se između Ogulina i Rijeke te obratno.

Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća te ih molimo za razumijevanje.

Za sve ostale informacije o željezničkome putničkom prijevozu molimo vas da nazovete 060 333 444.

Iz ZET-a nam poručuju:

Zbog neprohodnosti koridora i kvarova tramvaja prekinut je tramvajski promet na dionici od Dubrave do Dupca, od Jaruna do Prečkog, Avenijom Dubrovnik, Držićevom do Ulice grada Vukovara, trasom Ribnjak, Medveščak, Ksaver, Ulicom grada Vukovara do Savišća.

KATOLIČKA MALONOGOMETNA LIGA "SV. TRIPUN"

Dobrota, 14. siječnja 2013. g. (Radio Dux) - Jučer je u dobrotskoj crkvi sv. Mateja obavljena prijava i izvlačenje parova za Katoličku malonogometnu ligu "Sveti Trupun". U novoj sezoni sudjeluje pet momčadi i to: "Sv. Ana" Đurići, "Sv. Petar" Bogdašići, "Sv. Antun" Lepetane, "Sv. Matej" Dobrota i "Sv. Ivan" Kavač. Ove godine igra se po dvokružnom sustavu "svatko sa svakim", prema Bergerovim tablicama, nakon čega je pobjednik onaj s najviše osvojenih bodova. Supervizor lige je don Ante Dragobratović, a u Upravnom odboru KMNL "Sv. Tripun" su: don Siniša Jozić, Ilija Janović, Mirza Krcić i don Dejan Turza. Tijekom sezone povjerenik za mlade Kotorske biskupije fra Filip Karadža održat će jedan duhovni susret za sve sudionike lige. Pobjednik će u lipnju ove godine u Varaždinu (još nije potvrđeno) predstavljati Kotorsku biskupiju na nacionalnoj završnici KMNL Crkve u Hrvata.

Izvučeni parovi I. kola su: "Sv. Ivan" Kavač - "Sv. Petar" Bogdašići; "Sv. Matej" Dobrota - "Sv. Antun" Lepetane, slobodna je momčad "Sv. Ana" Đurići. Mjesto i termin susreta bit će naknadno objavljeni.

Organizatori napominju: Potrebno doći 30 minuta prije početka utakmice, termini utakmice se strogo poštuju, nedolazak ekipe registrira se porazom od 0:3 i prvom opomenom(dvije opomene znače diskvalificiranje).

Totalni prometni kolaps: Autobusi ne voze, u prekidu više tramvajskih linija

Otežano se vozi zagrebačkom obilaznicom od čvora Lučko prema čvoru Jankomir zbog prometne nesreće, javlja HAK.
Tramvajski promet zatvoren je Horvaćanskom ulicom pa za Prečko ne voze tramvajske linije 5 i 17. Kod Gundulićeve se pokvario tramvaj broj 13 pa je i tu došlo do zastoja, doznajemo od dežurnog prometnika ZET-a. Na okretištu Zapruđe u smjeru grada tramvaj je iskočio iz tračnica, a obustavljena je i tramvajska linija 15 (Mihaljevac- Dolje).
Iako ga je bilo već jučer, veća količina snijega pala je tek danas. S obzirom da je radni dan, a k tome i početak drugog pologodišta, snijeg najviše problema zadaje u prometu.

Zbog teške prometne nesreće za sav je promet zatvorena stara karlovačka cesta na dionici Lučko-Remetinec u mjestu Blato. Radi se o sudaru dva ZET-ova autobusa.

Promet teče otežano u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, izvijestio je HAK. Zimski su uvjeti proglašeni na većini državnih i županijskih cesta, uključujući staru cestu kroz Gorski kotar (D3) i državnu cestu D1. U Istri, Dalmaciji i mjestimice u Slavoniji pada kiša pa je zbog niskih temperatura moguća i poledica.
Iz HAK-a upozoravaju vozače da na put ne kreću bez zimske opreme te prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama. Zbog zimskih uvjeta, zabrana je prometa za teretna vozila preko graničnih prijelaza: Bregana, Rupa i Pasjak (na izlasku). U prekidu su katamaranske linije na riječkom i splitskom području, te trajektna linija Drvenik-Sućuraj.
Za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama zabrana je na autocestama, državnim i županijskim cestama u većem dijelu unutrašnjosti, pa trenutačno nema slobodnog pravca u smjeru Dalmacije, Istre i Slavonije.
Promet otežan u Zagrebu, neke linije obustavljene
U Zagrebu je, čini se, situacija zasad nešto bolja od prošlog prometnog kolapsa, no iz ZET-a javljaju da su neke linije obustavljene, a da tramvajski promet teče sporije.

Što se Taxi službi tiče, njih je jako teško dobiti.

U sjeverozapadnim predjelima i Gorskome kotaru tijekom prijepodneva ponegdje može pasti još 15-20 cm snijega. U Lici mjestimice kiša koja se smrzava na tlu. U Dalmaciji olujni udari juga.
Najviše novog snijega napadalo je u Zagrebu i Karlovcu. Zagreb mjeri 40 centimetara novog snijega, a na Sljemenu ga je još nešto više - 45. U Karlovcu je napadao 41 centimetar novog snijega.

Sve željezničke pruge na području Hrvatske otvorene su za promet, no velike količine snijega na nekim linijama uzrokuju kašnjenja putničkih vlakova, izvijestio je HŽ o stanju u prometu u 8 sati.
Vlakovi na osječkome, vinkovačkome, koprivničkome i varaždinskome području voze otežano i s malim kašnjenjima. Tako iz Koprivnice vlak za Zagreb Glavni kolodvor kasni 10 minuta, iz Vinkovaca za Zagreb Glavni kolodvor do 20 minuta, a na relaciji Novska - Zagreb Glavni kolodvor pet minuta.

Zbog kvara signalno-sigurnosnog uređaja uzrokovanog velikim snježnim padalinama vlak broj 5101 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor - Sisak kasnio je 60 minuta, a dolazak vlaka broj 5103 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor - Volinja očekuje se sa zakašnjenjem od 95 minuta.

Vlakovi kroz Liku zbog velikih količina snijega voze uz velike poteškoće, pa je noćni vlak iz Splita u Zagreb stigao sa zakašnjenjem od 60 minuta, a u dolasku u Split noćni vlak iz Zagreba kasni oko 160 minuta.
I u Gorskome kotaru noćas su napadale vrlo velike količine snijega. Unatoč tomu vlakovi iz Rijeke u dolasku u Zagreb kasne između 10 i 20 minuta.

U zagrebačkome gradsko-prigradskom prijevozu četiri garniture vlaka su otkazane, a ostali vlakovi voze uz velike poteškoće i kasne između 5 i 30 minuta.
U zagrebačkoj zračnoj luci doznaje se da za sada snježne padaline nisu uzrokovale teškoće u prometu zrakoplova. Minimalnih kašnjenja je bilo, ali ona nisu bila zbog vremenskih uvjeta, rečeno je u zračnoj luci. (S.V./Hina)

Izvor: Dnevnik.hr

Snijeg obara stoljetne rekorde u Zagrebu

Podaci o snijegu bilježe se na Griču od davne 1895. godine. U tom dugom razdoblju samo je deset puta u jednom danu palo više od 25 cm snijega. Jutros je tamo zabilježeno 37 centimetara snijega, a vjeruje se da će, zbog intenziteta oborina, danas možda pasti i stoljetni rekord u visini snježnog pokrivača u 24 sata.

Snijeg, koji je u Zagrebu počeo padati još u nedjelju ujutro, ne staje. Štoviše, iz sata u sat intenzitet oborina se pojačava, pa će se jutrošnja debljina bijelog pokrivača znatno 'podebljati' do kraja dana.

Prometni kolaps: Puno linija skraćeno i obustavljeno

Naime, najveća količina snijega u 7 sati ujutro zabilježena je na zagrebačkom aerodromu - čak 40 centimetara, koliko je na ovoj postaji zabilježeno i 9. prosinca prošle godine, za zadnjeg naleta zime na Zagreb.

Tri centimetra manje registrirala je postaja Maksimir (37 centimetara), dok jutrošnja visina snježnog pokrivača na Griču iznosi 34 centimetra, prenosi Meteo-info.hr.

Zagreb: Sudar autobusa za 'dobro jutro'

Podaci o snijegu bilježe se na Griču od davne 1895. godine. U tom dugom razdoblju od 118 godina samo je deset puta u jednom danu palo više od 25 cm snijega, ne računajući količinu iz prosinca prošle godine, kada je na postaji Grič izmjereno čak 45 centimetara snijega.

S obzirom da snijeg u Zagrebu nesmiljeno pada, ponedjeljak bi mogao ostati upamćen kao dan kada je na Griču palo najviše snijega u 24 sata računajući posljednjih 118 godina.

Autor: RTL

Kaos u prometu zbog snijega i bure

Zbog snježnog nevremena i bure autobusi iz Dalmacije, Istre i Kvarnera u Zagreb kasne oko dva sata, a linije iz kontinentalnog dijela u kašnjenju su od pola sata do 45 minuta, najviše sa sisačkog područja, doznaje se na zagrebačkome Autobusnom kolodvoru. Slična situacija je i u željezničkom prometu, gdje su najveća kašnjenja vlakova koji voze preko Like, potvrdila je Martina Lovrić iz HŽ-a. Promet teče otežano u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Po informacijama od 9, 30 sati, za sada nema otkazanih autobusnih linija s polaskom iz Zagreba.

U zagrebačkoj zračnoj luci doznaje se da za sada snježne padaline nisu uzrokovale teškoće u prometu zrakoplova. Minimalnih kašnjenja je bilo, ali ona nisu bila zbog vremenskih uvjeta, rečeno je u zračnoj luci. U Zagrebu je do 9 sati palo oko 35 centimetara snijega, a na području zračne luke 40 centimetara.

Zbog bure, dionica autoceste A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice otvorena je samo za osobna vozila. Ostala vozila, osim kamiona s prikolicama i tegljača s poluprikolicama, voze obilazno starom cestom kroz Gorski kotar (D3) uz obaveznu zimsku opremu.

Po podacima HAK-a, za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama zabrana je na svim autocestama, državnim i županijskim cestama u većem dijelu unutrašnjosti, u smjeru Dalmacije, Istre i Slavonije.

Zbog snijega, promet teče otežano u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zimski su uvjeti proglašeni na većini autocesta, državnih i županijskih cesta, uključujući staru cestu kroz Gorski kotar (D3) i državnu cestu D1.

U Istri, Dalmaciji i mjestimice u Slavoniji pada kiša. Zbog niskih temperatura moguća je i poledica. Upozorava se vozače da na put ne kreću bez zimske opreme te prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Zbog zimskih uvjeta, zabrana je prometa za teretna vozila preko graničnih prijelaza Bregana, Rupa i Pasjak (na izlasku).

U prekidu su katamaranske linije na riječkom i splitskom području, te trajektna linija Drvenik-Sućuraj.
Vlakovi kasne
Vlakovi na osječkome, vinkovačkome, koprivničkome i varaždinskome području voze otežano i s malim kašnjenjima. Tako iz Koprivnice vlak za Zagreb Glavni kolodvor kasni 10 minuta, iz Vinkovaca za Zagreb Glavni kolodvor do 20 minuta, a na relaciji Novska – Zagreb Glavni kolodvor pet minuta.

Zbog kvara signalno-sigurnosnog uređaja uzrokovanog velikim snježnim padalinama vlak broj 5101 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Sisak kasnio je 60 minuta, a dolazak vlaka broj 5103 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Volinja očekuje se sa zakašnjenjem od 95 minuta.
Unatoč vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima u većem dijelu zemlje, sve željezniče pruge na području Hrvatske otvorene su za promet, no velike količine snijega na nekim linijama uzrokuju kašnjenja putničkih vlakova, izvijestio je HŽ o stanju u prometu u 8 sati.

Vlakovi kroz Liku zbog velikih količina snijega voze uz velike poteškoće, pa je noćni vlak iz Splita u Zagreb stigao sa zakašnjenjem od 60 minuta, a u dolasku u Split noćni vlak iz Zagreba kasni oko 160 minuta.

I u Gorskome kotaru noćas su napadale vrlo velike količine snijega. Unatoč tomu vlakovi iz Rijeke u dolasku u Zagreb kasne između 10 i 20 minuta.

U zagrebačkome gradsko-prigradskom prijevozu četiri garniture vlaka su otkazane, a ostali vlakovi voze uz velike poteškoće i kasne između 5 i 30 minuta.

U Karlovcu više od 40 cm snijega - glavne ceste prohodne

Nešto više od 40 centimetara snijega u Karlovcu jutros stvara probleme u prometu, no sve su glavne gradske prometnice ipak prohodne.

Zimska služba Čistoće već je jučer u 18 sati prešla na treći stupanj pripravnosti, što podrazumijeva uklanjanje snijega s prometnica svim raspoloživim strojevima i ralicama. Prema informaciji policije, sve su glavne gradske prometnice ipak prohodne, kao i svi glavni cestovni pravci na području Policijske uprave karlovačke.

Zbog proglašenih zimskih uvjeta sve su državne ceste i autocesta A1 i A6 zatvorene za kamione s prikolicom i tegljače, te za kamione iznad 7,5 tona nosivosti, no ta se zabrana zbog četrdeset i više centimetara napadalog snijega odnosi i na sve županijske i lokalne ceste, te za ceste u Karlovcu, priopćili su jutros centri 112 i 192.

Prema podacima iz Zimske službe Hrvatskih cesta, karlovačke PU i zimske službe karlovačke tvrtke Čistoća sve su raspoložive snage na terenu i čiste prema prioritetima.

Čistoća je još jučer ujutro bila uvela drugi stupanj pripravnosti te je posipala prometnice u svim zonama s osam kamiona, te ozbiljnijih problema u prometu nije bilo.

Sada je u pogonu pet kamiona s ralicom, pet unimoga s ralicom, devet kombinirki s ralicama i traktora s ralicom.

Izvor: Tportal

Sljeme zatvoreno zbog previše snijega

Zbog olujnog vremena i ekstremnih snježnih padavina skijalište Sljeme neće raditi. Također, otkazane su i današnje utrke natjecanja Zagrebačkog skijaškog saveza.

Prema posljednjim informacija, zatvorena je i sljemenska cesta. Iz Zagrebačkog holdinga priopćili su da strojevi uređuju skijaške staze te da se snježni topovi premještaju na Zeleni i Plavi spust koji će biti zasnježivani kada to niže temperature omoguće.

Očekuju da će nakon obilnih snježnih padalina sve staze skijališta Sljeme biti otvorene.

Izvor: Tportal

U Zagrebu moguće proglašenje elementarne nepogode

Predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović danas je kazao kako su sve ekipe zimske službe na terenu i u datim uvjetima čine sve kako bi prometnice što bolje očistili, no ako snijeg i dalje bude padao istim intenzitetom spomenuo je i mogućnost proglašenja elementarne nepogode.

Zasad izgleda kao da radimo Sizifov posao, a radit ćemo i dalje', kazao je Čović u izjavi novinarima na Trgu bana Jelačića, nakon što je sa Zimskom službom i direktorima Holdingovih podružnica: ZET-a, Zagrebačkih cesta, Čistoće, Zagrebparkinga i drugih obišao grad i vidio sve neuralgične točke gdje se promet odvija usporeno i otežano.

Podsjetio je da su se sinoć dobro pripremili za padaline i da su posao odradili izvanredno dobro jer su ulice bile očišćene.

'Sada, uvidom na terenu, vidimo dosta problema, promet se odvija otežano, a glavni uzrok je taj što snijeg neprekidno pada cijelo jutro', kazao je Čović.

Naveo je da je svih 210 ekipa zimske službe na terenu. 'Naše ekipe su na terenu i rade, međutim, sve njihove rezultate snijeg poništi praktički kroz sat-dva', kazao je Čović naglasivši kako će tijekom noći učiniti sve da Zagreb ima sve prometnice prohodne, kao što je to bilo i noćas i jutros.

'Vidjeli smo da kamioni 'Čistoće' odvoze smeće, da je određen broj zastoja na linijama prema periferiji i na brdskim predjelima, no da ostali autobusi voze i da ima zastoja u tramvajskom prometu', naveo je Čović.

Ocijenio je kako je, po svemu sudeći, današnji snijeg veći i viši nego onaj prije nepunih mjesec dana te dodao da je jutros službeno bilo 37 centimetara snijega, a da je dopodne palo preko 25 centimetara novog snijega.

Čović je najavio da će popodne ponovno imati sastanak stožera Zimske službe, a moguće je da će doći do i proglašenja elementarne nepogode, ako padaline ne prestanu. Prema informacijama iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ) za očekivati je da će se i narednih dana nastaviti takvo stanje.

Ako pak padaline prestanu, zajamčio je da će sve ceste opet biti 'crne i prohodne'. 'Jamčimo da će, ako snijeg prestane padati, sve ceste biti 'zacrnjene' kao jutros', kazao je.

Napomenuo je da je u njihovoj ingerenciji čišćenje preko 2,5 tisuće kilometara cesta. '210 ekipa ima zaduženje čistiti od 10 do 15 kilometara. Mijenjaju se posade, ali su vozila stalno u pogonu', kazao je Čović i zamolio građana za razumijevanje jer ne mogu biti u svakom trenutku na svakom mjestu te da čiste glavne prometnice po određenom prioritetu, a potom i prometnice drugog i trećeg ranga.

'Jako je važno da vozači uvaže te okolnosti, da pažljivo voze i drže razmak', kazao je i pozvao sugrađane daju svoj doprinos čišćenjem pred svojim ulazima i nogostupima kako bi zajednički prebrodili tu situaciju.

Izvor: Tportal

5. dani hrvatskih svetaca i blaženika

U Križevcima će od 24. do 27. siječnja 2013. biti održani 5. dani hrvatskih svetaca i blaženika. Pretprogramom i misnim slavljem ove će godine biti tematizirani: službenica Božja Marica Stanković, sluga Božji fra Leo Petrović i 65 subraće, sluga Božji Ante Antić te sv. Marko Križevčanin, a kulturni dio programa sastojat će se od prigodne izložbe, okruglog stola, projekcije dokumentarnog filma te radionica za djecu na temu hrvatskih svetaca i blaženika.

Manifestacija će započeti u četvrtak 24. siječnja u 18 sati u križevačkoj župnoj crkvi sv. Ane. Kako je taj dan posvećen službenici Božjoj Marici Stanković, tako će molitveni, književni i glazbeni program njoj u čast izvesti članice svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja koji je službenica Božja utemeljila. Duhovna grupa „Službenica Božja Marica Stanković“ pri Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu glazbeno će obogatiti misno slavlje koje će u 18:30 sati predvoditi postulator kauze službenice Marice Stanković dr. Vinko Mamić.

Nakon mise u Gradskoj galeriji bit će održan program pod nazivom „Hrvatski sveci i blaženici - u našem narodu“ u sklopu kojeg će biti otvorena izložba oltarnih slika hrvatskih svetaca i blaženika u tehnici akrila na drvu akademske slikarice Maje Vidović.

U programu otvorenja će uz domaćine križevačkog gradonačelnika Branka Hrga, koprivničko-križevačkog župana Darka Korena i ravnatelja Gradskoga muzeja u Križevcima Zorana Homena, sudjelovati i direktorica Galerije hrvatske sakralne umjetnosti „Laudato“ iz Zagreba Ksenija Abramović, koja i organizira izložbu, povjesničar umjetnosti i kustos Umjetničkog paviljona Zagreb Stanko Špoljarić te autorica Maja Vidović. U duhovno-glazbenom programu nastupit će kvartet „Crisinus“ i dramski umjetnik Dubravko Sidor. Kroz program će voditi Tanja Baran.

Drugi dan manifestacije, petak 25. siječnja, bit će u čast slugu Božjih fra Lea Petrovića i 65 subraće. Pretprogram za mučenike bit će u 18 sati u crkvi sv. Ane u izvedbi Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“. Nakon toga će misno slavlje predvoditi vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ fra Miljenko Stojić.

U 20 sati u Hrvatskom domu u središtu grada bit će održan okrugli stol „Budući hrvatski blaženici“ na kojem će sudjelovati postulatori ili promicatelji slugu i službenica Božjih. S. Veronika Popić predstavit će Žarku Ivasić, fra Ivan Bradarić Placida Cortesea, preč. Pavao Medač Anu Mariju Marović, dr. Anton Bozanić Antuna Mahnića i fra Miljenko Stojić Lea Petrovića i 65 subraće. Moderator okruglog stola bit će mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila, a u glazbenom će programu sudjelovati vokalni ansambl „Dobri Pastir“ iz zagrebačkoga Brestja.

Trećeg dana, u subotu 26. siječnja, program će biti posvećen sluzi Božjem Anti Antiću. Misno slavlje u crkvi sv. Ane će u 18.30 sati predvoditi vicepostulator kauze dr. fra Josip Šimić.

Toga dana u jutarnjim i popodnevnim satima svoj obol hrvatskim svecima i blaženicima dat će djeca koja će se, pristigla iz različitih hrvatskih krajeva, okupiti u 10 sati u Hrvatskom domu gdje će najvećim hrvatskim duhovnim velikanima u čast stvarati literarni, novinarski, dramski, likovni, glazbeni i plesni program. Sve ono što će na radionicama stvarati tijekom jutra i prijepodneva pokazat će na javnoj izvedbi u velikoj dvorani Hrvatskoga doma od 15 sati. Glazbeni gost bit će kantautor popularne duhovne glazbe vlč. Ljubo Vuković, a pokrovitelj radionica je Dječji mjesečnik „Mak“.

Zadnjega dana manifestacije, u nedjelju 27. siječnja, program će biti posvećen trećem hrvatskom svecu – Marku Križevčaninu. Misno slavlje u 10 sati predvodit će bjelovarsko-križevački biskup mons. dr. Vjekoslav Huzjak. Nakon mise u 11 sati bit će održana premijera dokumentarnog filma HTV-a „Marko Križevčanin – u obrani vjere“. Sudjelovat će urednik Religijskog programa HTV-a Mario Raguž, redatelj filma Neven Mihael Dianežević i autor filma Niko Kostanić.

5. dane hrvatskih svetaca i blaženika - pod pokroviteljstvom Bjelovarsko-križevačke biskupije te uz potporu Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, Grada Križevaca, Koprivničko-križevačke županije i HAK-a – Auto-moto kluba Križevci - u zajedništvu organiziraju: Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ te križevačke župe sv. Ane i BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina. Suorganizatori su: Galerija hrvatske sakralne umjetnosti „Laudato“ iz Zagreba, Dječji mjesečnik „Mali koncil – MAK“, Gradski muzej Križevci, Pučko otvoreno učilište Križevci, Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci, Glazbena škola Alberta Štrige Križevci i Turistička zajednica Križevci.

Dodatne informacije možete doznati i na brojevima mobitela: 091/6640 850, 098/204 182.

Izvor: IKA

"Solidarnost među sportašima važnija je od pobjede"

Španjolski trkač Ivan Fernandez Anaya iznenadio je mnoge kada je drugom trkaču dopustio da pobijedi u utrci. Naime, tijekom Burlada Crossa u gradu Navarri, dotad vodeći u utrci Kenijac Abel Mutai zastao je pomislivši da je prošao cilj, no Anaya, koji je dotad bio drugi pokazao mu je da je završnica još nekoliko metara ispred njega te mu dopustio da ipak pobijedi.

„Do cilja je bilo još 150 metara, a on je ispred mene bio 20 metara, tada sam vidio da je stao misleći da je došao do cilja. Okrenuo se, no nije razumio što mu ljudi dovikuju na španjolskom. Sustigao sam ga i pokazao mu da trči još“, ispričao je Anaya.

„Svi mi naporno treniramo da bi postigli najbolje što možemo, no ja smatram da su osobnost i sportska solidarnost iznad pobjeđivanja i svega drugoga. U ovom slučaju ja sam pobijedio jer mi je srce reklo da je Mutai pobjednik utrke“, rekao je Anaya.

Kenijac Abel Mutai inače je osvajač olimpijske medalje s Igara u Londonu prošle godine.

U razgovoru za katoličku televiziju EWTN, Anaya je rekao da nije praktičan vjernik, ali da živi prema vrijednostima koje mu je usadila obitelj. Dosad je predstavljao Španjolsku u brojnim cross-country i dugim utrkama diljem svijeta.

Izvor: EWTN

ÖBB uvele novi sustav za prognozu vremena

Zima je jedna od najzahtjevnijih sezone za željezničke operatere. Snijeg, led i oluje mogu utjecati na funkcioniranje željezničkog prometa.Da bi bili spremni za teške vremenske uvjete, austrijske savezne željeznice ÖBB uvele su Vremensku prognozu za uzbunjivanje, pod nazivom infra:Wetter (infrastruktura:vrijeme). Uz ovaj sustav lokalni zaposlenici u mjestu mogu planirati svoje resurse više dana unaprijed. “Najvažnija stvar je jasna i izričita direktiva za zaposlenike, tako da oni znaju što učiniti kada je u sustavu prognoze vremena predviđeno 10 cm novog snijega.”, objašnjava Stefan Eisenbach, meteorolog u privatnoj meteorološkoj službi UBIMET i Projekt menadžer za informacije ÖBB vremenskog sustava na UBIMET.Na ÖBB-u , sve meteorološki ovisne operativne odluke temelje se na unutarnjem vremenskom sustavu infrastrukture.
Upozorenja o vremenu
Austrijski vremenski sustav ne uključuje samo na zahtjev vremenske prognoze za cijelu željezničku mrežu, već na zahtjev daje vremenska upozorenja i informacije za pojedine željezničke operatere.
Vremenske prognoze su distribuirane svakodnevno putem e-maila ili faksom do odgovornih zaposlenika. Važna vremenske upozorenja šalju se izravno i trenutačno putem SMS poruke na mobilne telefone zaposlenika.
Poseban slučaj su prognoze velikih oluja i poplava. Kad su predviđeni jaki vjetrovi ili poplave, austrijski željezničari zatvaraju kritične pruge i unaprijed informiraju putnike o alternativnim rutama ili autobusnim linijama. “Na početku je odgovornim osobama bilo prilično teško za vjerovati vremenskoj prognozi, ali čim su vidjeli kako dobro predviđa vremenske uvjete bili su zadovoljni, spasila ih je od mnogo problema i mogućih troškova.” , kaže gospodin Eisenbach.
Više na www.szz.hr

Izvor: vlakovi.com

Zgusnuti raspored Svetoga Oca za 2013. godinu

Papa Benedikt XVI. u novu je godinu zakoračio s planovima koji predviđaju zgusnut radni program. U osmoj godini svog pontifikata Benedikt XVI. će 16. travnja navršiti 86 godina života, ali još neće odustati od putovanja.

Premda još nije službeno potvrđeno iz Vatikana, vrlo vjerojatno će Papa na ljeto otputovati u Brazil na Svjetski dan mladih. Predviđa se da će svoje sudjelovanje ograničiti na glavne događaje susreta, ali moguć je i susret s političarima i s profesorima, slično kao u Madridu 2011.

Planira li Papa još koje putovanje u inozemstvo tijekom 2013. može se samo nagađati, ali to bi onda zasigurno bio pohod nekoj od zemalja u Europi, misle osobe bliske Vatikanu. Spominje se Slovačka u povodu 1150. obljetnice sv. Ćirila i Metoda, ali i putovanje u Irsku koje je prošle godine otkazano. Moguće je i putovanje u Ukrajinu.

Također se očekuje i nova enciklika na temu vjere, a Kathpress navodi da bi mogla biti objavljena u uskrsnom vremenu.

Vatikanisti smatraju u Godini vjere i obljetnice Drugog vatikanskog sabora realnom i beatifikaciju koncilskog pape Pavla VI. i kanonizaciju pape Ivana Pavla II.

Izvor: IKA i laudato.hr

Hrvati katolici u Australiji proslavili 21. obljetnicu međunarodnog priznanja RH

Na blagdan Krštenja Gospodinova, 13. siječnja, Hrvati katolici Zapadne Australije u Perthu proslavili su misom zahvalnicom 21. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. I ove godine Hrvati katolici već tradicionalno su se okupili u svojoj prvostolnoj crkvi (katedrali) sv. Marije kako bi proslavili ovaj povijesni dan vezan za Republiku Hrvatsku.

Misno slavlje je predslavio stožerni vojni kapelan iz Bosne i Hercegovine don Josip Grubišić u koncelebraciji sa vlč. Nikolom Čabrajom, hrvatskim svećenikom u Zapadnoj Australiji. Sudjelovao je velik broj vjernika među kojima i djelatnici hrvatskog konzularnog predstavništva u Perthu.

Tijekom Euharistijskog slavlja liturgijsko pjevanje animirali su: Zbor sv. Ane, VIS Mladi „Sv, Ana“ i poznati pjevač u Perthu gospodin Vjeran Duplančić. Hrvatska folklorna grupa „Zagreb“ odjevena u hrvatske narodne nošnje dodatno je ukrasila lijepo slavlje.

Izvor: kta

Kiša, snijeg i oluje potrajat će do vikenda, a možda i duže

Pretežno oblačno vrijeme nastavit će se u srijedu i četvrtak, a značajnijih promjena neće biti ni u petak kada će snijeg i susnježica padati u gorju i u nizinama.

Oblačno, a na Jadranu i olujno nevrijeme, koje prate obilne padaline zadržat će se do vikenda, a možda i duže.

Ponedjeljak
U ponedjeljak cijelu zemlju očekuje oblačno vrijeme praćeno kišom na Jadranu, te snijeg i susnježica u gorju i kontinentalnim predjelima. Snijeg bi sredinom dana mogao prijeći u kišu, a bez padalina će tijekom dana biti Slavonija u kojoj bi slaba kiša mogla pasti navečer. Dalmaciju očekuju grmljavinski pljuskovi s mjestimice obilnijom kišom, a unutrašnjost slab do umjeren sjeverni i istočni vjetar. U drugom dijelu dana zapuhat će jugoistočnjak, a na Jadranu jako i olujno jugo koje će na otvorenom moru imati orkanske udare.
Temperature zraka u unutrašnjosti će se kretati između -2 i 2 stupnja, a na Jadranu od 12 do 16 stupnjeva Celzijevih, javlja DHMZ.
Utorak
U utorak će u unutrašnjosti biti umjereno do znatno oblačno, a u noći i ujutro će u zapadnim i gorskim predjelima još mjestimice biti snijega. U Slavoniji i južnoj Lici padat će kiša. Poslijepodne negdje su moguća sunčana razdoblja i prestanak padalina. Jadran očekuje promjenjivo oblačno vrijeme. Mjestimice će padati kiša, a ponegdje i jači pljuskovi praćeni grmljavinom. U unutrašnjosti će puhati slab,a na Jadranu umjeren vjetar, u noći jak južni i jugozapadni. Temperature će se u zapadnim i gorskim predjelima kretati između -3 i 2 stupnjeva, u Slavoniji i na sjevernom Jadranu od 3 do 8, te u Dalmaciji između 10 i 15 stupnjeva Celzijevih.
Oblačno i snijeg do kraja tjedna
Pretežno oblačno vrijeme nastavit će se i u srijedu te u četvrtak, a značajnijih promjena neće biti ni u petak kada će snijeg i susnježica padati u gorskim i nizinskim krajevima.

Izvor: 24 sata.

U Zagrebu palo 40 cm snijega: Dio ZET-ovih autobusa ne vozi

Privremeno je obustavljeno 19 linija, dok ih 13 vozi skraćeno, a ne vozi ni tramvaj broj 15 od Mihaljevca do Dolja. Djelatnike Zimske službe posjetio je Milan Bandić.

Snijeg je diljem zemlje padao cijelu noć, a iz Državnog hidrometeorološkog zavoda upozoravaju da u sjeverozapadnim predjelima i Gorskome kotaru u ponedjeljak tijekom prijepodneva može pasti još 15 do 20 centimetara snijega. U Lici mjestimice pada kiša koja se smrzava na tlu, dok Dalmaciju očekuju olujni udari juga.
Jutros su u velikom dijelu Hrvatske temperature bile ispod nule, a najniža je izmjerena na Sljemenu gdje je bilo minus šest stupnjeva Celzijevih. Najtopliji je bio Zadar gdje je u šest sati izmjereno čak 15 stupnjeva, a samo dva stupnja manje bilo je u Splitu i Šibeniku.
U Zagrebu na Griču napadalo je novih 26 centimetara snijega, a u Maksimiru 37. Najviše novog snijega napadalo je u Karlovcu, 41 centimetar.
Tijekom dana u kopnenom području bit će oblačno, u sjeverozapadnim predjelima i Gorskome kotaru povremeno sa snijegom, dok će drugdje uglavnom padati kiša. Sredinom dana i poslijepodne snijeg će u dijelu sjeverozapadnog kraja prijeći u kišu koja se može smrzavati na tlu.
Jadran očekuje promjenjivo oblačno vrijeme s kišom, koja ponegdje može biti obilnija, praćena grmljavinom.
Vjetar će biti slab, u Slavoniji umjeren jugoistočni, a na Jadranu će puhati većinom umjereno i jako jugo i južni vjetar. Sjeverni dio ujutro očekuje mjestimice jaka bura. Temperature će biti na zapadu unutrašnjosti od -2 do 2, na sjevernom Jadranu i istočnoj Slavoniji od 6 do 10, te u Dalmaciji od 13 do 16 stupnjeva Celzijevih.
Zimski uvjeti na cestama
Padaline otežavaju promet diljem zemlje.
Zbog teške prometne nesreće za sav je promet bila zatvorena stara karlovačka cesta na dionici Lučko-Remetinec u mjestu Blato, a otvorena je za promet u 11 sati obavijestili su iz HAK-a. Na autocesti iz smjera varaždina prema Zagrebu vozač (33) sletio je automobilom s ceste kod Brezničkog Huma. Automobil je završio na krovu. U nesreći nije bilo ozlijeđenih.
Dionica autoceste A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice je zbog bure otvorena samo za osobna vozila. Ostala vozila, osim kamiona s prikolicama i tegljača s poluprikolicama, voze obilazno starom cestom kroz Gorski kotar (D3) uz obaveznu zimsku opremu.
Za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti prema Hrvatskom primorju i Istri te Dalmaciji i obrnuto nema slobodnog pravca.
Promet je zbog snijega otežan u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a na većini državnih i županijskih cesta proglašeni su zimski uvjeti.
U Istri i Dalmaciji, te mjestimice Slavoniji pada kiša pa je zbog niskih temperatura moguća i poledica.
Iz HAK-a upozoravaju vozače da na put ne kreću bez zimske opreme te da brzinu i način vožnje prilagode uvjetima na cesti. Detaljnije informacije o stanju na cestama možete vidjeti OVDJE.
Bandić: Zimska služba ne smije zakazati
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u nedjelju navečer je posjetio Zimsku službu na Žitnjaku i poručio da je riječ o najboljoj zimskoj službi u Europi.
Naglasio je da je tijekom velikog snijega u prosincu zimska služba ipak zakazala, a to se, tvrdi, ovaj put ne smije ponoviti. Operativni stožer Zimske službe sastajat će se, ovisno o vremenskim uvjetima, svaki dan, a učetvrtak ili petak kada padaline prestanu gradonačelnik će počastiti radnike koji su u tri smjene na terenu 24 sata dnevno.
Na terenu su i građani
Osim djelatnika Zimske službe na terenu su od ranog jutra i brojni građana koji pokušavaju očistiti prilaze zgradama i kućama, kao i osloboditi snijegom zatrpane automobile.
Zračni promet bez poteškoća, busevi za Zagreb kasne
Zračni promet odvija se bez većih poteškoća, a za sitna kašnjenja nisu krivi vremenski uvjeti. Autobusi koji voze prema Zagrebu zbog uvjeta na cestama kasne. Nevrijeme i bura uzrok su dvosatnih kašnjenja autobusa koji prema Zagrebu putuju iz Dalmacije, Istre i Kvarnera. Linije iz kontinentalnog dijela zemlje kasne od pola sata do 45 minuta. Za sada nije otkazan nijedan bus koji polazi iz Zagreba.
Neke autobusne linije ZET-a zaustavljene
Zbog zimskih uvjeta na cestama privremeno je obustavljeno 19 autobusnih linija, dok je skraćeno njih 13. Detaljni popis obustavljenih i skraćenih linija možete vidjeti OVDJE.
Tramvajski promet teče otežano, a obustavljena je linija broj 15 od Mihaljevca do Dolja.
Tijekom noći brojni djelatnici zimske službe bili su na terenu kako bi osigurali što bolje uvjete na cestama, ali zbog snijega koji neprestano pada promet je otežan.
Pod snijegom se urušio balon na teniskom terenu
Veliku količinu snijega koji je tijekom noći pao na karlovačkom području nije izdržao balon na teniskim terenima uz Sportsku dvoranu Mladost.
U Karlovcu je snježni pokrivač visok 43 centimetra, s tim da je novog snijega napadao 41 centimetar.
Vlakovi voze, ali kasne
Sve željezničke pruge u Hrvatskoj otvorene su za promet unatoč nepovoljnim uvjetima na cestama, ali zbog velikih količina snijega putnički vlakovi kasne, izvijestili su iz HŽ-a. Na terenu su sve dežurne ekipe koje čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežuraju i radionice za popravak vučnih vozila kako bi se kvarovi do kojih dođe što prije otklonili.
Otežano i s malim kašnjenima voze vlakovi na osječkome, vinkovačkome, koprivničkome i varaždinskome području. Koliko i koji vlakovi kasne možete pročitati OVDJE.
Zbog snijega nema nastave u Osnovnoj školi Štrigova
U Osnovnoj školi Štrigova u Međimurskoj županiji danas nema nastave jer djeca zbog neočišćenih prometnica ne mogu do škole.
- Školski autobusi ne voze, pa smo odgodili nastavu. U godišnjem planu imamo predviđene slobodne dane za takve izvanredne situacije, no nismo mislili da će to biti odmah prvi dan nakon praznika - kaže ravnatelj Stanislav Rebernik. Štrigova je u briježnom dijelu Međimurja, pa je snijeg donio velike probleme u prometu. Na nastavu danas tako ne ide 230 učenika u matičnoj školi i tri područne škole u Železnoj Gori, Prekopi i Stanetincu.

Iz SKAC-a Zagreb, poručuju:

-- ODGODA VJERONAUKA DANAS --

Zbog vremenskih prilika danas se otkazuje redoviti vjeronaučni susret. S obzirom da treba početi treći ciklus tema ipak bi željeli da što više ljudi sudjeluje u prvom novogodišnjem susretu koji se stoga prebacuje na idući ponedjeljak 21.1.

Danas će u SKAC klubu biti druženje uz čaj (od 20 sati nadalje) na koji su pozvani svi koji žele i mogu doći.

Stanje u prometu 14. siječnja u 14.00 sati Hrvatske željeznice

Unatoč vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima u većem dijelu zemlje sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet, no zbog velikih količina snijega na nekim relacijama ima problema u željezničkom prometu koji uzrokuju kašnjenja putničkih vlakova.
Sve dežurne ekipe su na terenu, čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežurne su i sve radionice za popravak vučnih vozila, kako bi se svi kvarovi koji nastaju zbog snijega i niskih temperatura otklonili što prije.

U zagrebačkome gradsko-prigradskom prijevozu četiri garniture vlaka su otkazane, a ostali vlakovi voze uz velike poteškoće i kasne između 5 i 30 minuta.
Vlakovi na vinkovačkome, koprivničkome i varaždinskome području voze otežano i s kašnjenjima.
U lokalnom i međugradskom prijevozu otkazani su sljedeći vlakovi:
- broj 2106 na relaciji Novska - Zagreb Glavni kolodvor
- broj 4052 Zagreb Glavni kolodvor - Ogulin
- broj 4061 Ogulin - Zagreb Glavni kolodvor
- broj 5108 Sisak Caprag - Zagreb Glavni kolodvor - putnike preuzima vlak broj 5110 iz Sunje za Zagreb Glavni kolodvor
- brojevi 4408 i 4411 na relaciji Karlovac - Bubnjarci
- broj 4105 na relaciji Duga Resa – Zagreb Glavni kolodvor
- broj 4100 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor - Duga Resa
- broj 4502 na relaciji Ogulin – Moravice.

Brzi i IC-vlakovi vozit će kao putnički, odnosno zaustavljat će se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta.

Između Sunje i Novske te obratno od 12.40 do 22.00 sata putnike će prevoziti autobusi.

I u Gorskome kotaru zbog velikih količina snijega promet teče otežano, a veća kašnjenja bilježe se između Ogulina i Rijeke te obratno.

Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća te ih molimo za razumijevanje.

Za sve ostale informacije o željezničkome putničkom prijevozu molimo vas da nazovete 060 333 444 ili 01/3782-583.

Iz HAKA javljaju

Otežano se vozi zagrebačkom obilaznicom od čvora Lučko prema čvoru Jankomir zbog prometne nesreće.

Za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama zabrana je na autocestama, državnim i županijskim cestama u većem dijelu unutrašnjosti, pa trenutačno nema slobodnog pravca u smjeru Dalmacije, Istre i Slavonije.

Zbog snijega, otežano se vozi u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zbog niskih temperatura moguća je i poledica pa su obavezni lanci za sva vozila na području Plitvica i Korenice.
Upozoravamo vozače da na put ne kreću bez zimske opreme te prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama!

Zimski uvjeti su proglašeni na dionicama autocesta (zabrana prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, dok je za ostala vozila obavezna zimska oprema):
- A1 Zagreb/Lučko -Gospić,
- A2 Zagreb-Macelj (duž cijele autoceste),
- A3 Bregana-Lipovac između čvorova Bregana i Križ,
- A4 Zagreb-Goričan,
- A7 GP Rupa-čvor Diračje,
- A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i čvora Bosiljevo.

Zimski uvjeti i na većini državnih te županijskih cesta u:
Lici:
D1 Karlovac- Drežničko Selište-Korenica-Udbina-Gračac,
D23 Kapela-Žuta Lokva-Senj (kao i na svim lokalnim i županijskim cestama u zaleđu Senja),
D25 Korenica-Lički Osik-Gospić,
D42 Josipdol-Poljanak,
D50 Žuta Lokva-Gospić,
D52 Špilnik-Korenica,
D217 Grabovac-GP Ličko Petrovo Selo,
D504 Ličko Petrovo Selo-Prijeboj,
D506 Dobroselo-Mazin,
D522 Udbina-Gornja Ploča i
ŽC 5201 Selište-Prijeboj,
obavezni su lanci za sva vozila na području Plitvica i Korenice.

u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju:
D3 stara cesta kroz Gorski kotar:Zdihovo-Stubica-Delnice-Gornje Jelenje-čvor Konj-Čavle-Rijeka,
D8 Matulji-Rupa-GP Pasjak,
D32 Prezid-Delnice-Mrkopalj,
D42 Stubica- Ogulinski Hreljin,
D203 Brod na Kupi-Delnice,
D305 Parg-Čabar,
D501Gornje Jelenje- Oštrovica-Meja,
ŽC 5032 Crni Lug-Gornje Jelenje,
ŽC 5034 Vrbovsko-Ravna Gora-Kupjak,
ŽC 5062 Fužine-Lukovo,
ŽC 5068 Hreljin-Zlobin-Fužine te na ostalim županijskim i lokalnim cestama na području Delnica, Vrbovskog i Čabra. Obavezna je upotreba zimske opreme na svim državnim, županijskim i lokalnim cestama na području općine Klana, zaleđu općine Matulja, Opatije i Lovranske Drage te u zaleđu Novog Vinodolskog, kao i na dionici brze ceste B8 tunel Učka-Matulji.

Na cestama u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj:
D1 GP Macelj-Žeinci- čvor Zaprešić- čvor Lučko- Jastrebarsko-Čeglje- Karlovac- Grabovac- G. Vaganac,
D2 GP Dubrava Križovljanska-Ludbreg-Kloštar Podravski,
D3 GP Goričan-Varaždin-Dubovec-Lužan-čvor Popovec i Karlovac- Duga Resa- Bosanci-Zdihovo,
D6 Jurovski Brod- Karlovac- Brezova Glava- Vojnić- Vojišnica-Glina-GP sa BiH,
D20 Štefanec-čvor Čakovec-Donja Dubrava-Đelekovec-Drnje,
D23 Duga Resa-Josipdol-Kapela,
D24 Lug Zabočki- Zlatar Bistrica- Pece-Novi Marof-Varaždinske Toplice-Ludbreg,
D26 Haganj-Sv.Ivan Žabno-Markovac Križevački,
D28 čvor Sveta Helena-Haganj,
D29 Novi Golubovec- Tugonica-Zlatar Bistrica- Laz,
D30 čvor Buzin-Velika Gorica-Ogulinec-Ogulinec-Žažina-Petrinja-GP H. Kostajnica i na dionici između križanja prema mjestima Hrastovica i Jošavica,
D31 Velika Gorica-Pokupsko,
D35 Gojanec-Lepoglava-Švaljkovec,
D36 Karlovac-Šišljavić i Pokupsko-Žažina-Petrinja-čvor Popovača,
D37 Sisak-Petrinja-Glina,
D41 GP Gola-Koprivnica-Križevci-Veliki Raven-čvor Vrbovec,
D42 Ljubošina- čvor Ogulin- Jospidol- Poljanak- Drežničko Selište,
D43 Đurđevac-Rakitnica i Dapci-čvor Ivanić Grad,
D205 GP Razvor- Kumrovec- Klanjec-Gubaševo,
D209 GP Mursko Središće-Strahoninec,
D225 Harmica-čvor Zaprešić,
D307 Gubaševo- Oroslavje- G. Stubica- Marija Bistrica,
D310 Jastrebarsko-čvor Jastrebarsko i na cestama Zagrebačkoj županiji (područje Goričice, Ivanić Grad) i Krapinsko- zagorskoj županiji ( područje Zaboka i Zlatar Bistrice).

Jak vjetar puše na dionici autoceste A1 između čvorova Dugopolje i Bisko, vozi se uz ograničenje brzine.
Zatvorene su ceste zbog radova:
- D1 od trgovačkog centra West Gate do Pojatnog, između raskrižja za Veliko Trgovišće i Stubičku Slatinu te između čvorova Trakošćan i Đurmanec,
- D20 Sveti Križ-Prelog,
- D33 u Kninu,
- D42 Vrbovsko-Gomirje (zbog urušavanja mosta),
- D43 Graberje-čvor Ivanić Grad,
- D302 na dionici Poreč-Varvari,
- D523 Križišće-most Krk,
- ŽC6091 Sitno-Prgomet-Plano i
- ŽC3209 Drenov Bok-Jasenovac.

Promet teče naizmjence:
- Jadranskom magistralom (D8): kod Omiša, u Dubrovačko- neretvanskoj županiji od petlje Ilijina Glavica do odmorišta vidikovac Orsula (8-17 sati) te na dijelu Veliki Žali-Brsečine ( (8:30 do 17)
- na D512 Makarska-Gornje Igrane,
- na D35 Lepoglava- čv. Sv. Križ Začretje od Švaljkovca do Donje Šemnice,
- D44 Buzet- Bršćak,
- D220 Trilj-Kamensko i
- na D37 Petrinja-Glina, od Petrinje do završetka naselja Gora (na istoj dionici kroz naselje Novo Selište traju radovi na izgradnji kanalizacije).

Do 18. siječnja u vremenu od 08.00 do 16.00 sati, zbog razminiranja, za sav promet zatvara se povremeno državna cesta D59 Bribirske Mostine- Kapela između odvojka za čvor Pirovac (A1) i raskrižja sa D27 prema Murteru. Vozila se propuštaju svaki puni sat po 15 minuta.

Zbog urušavanja potpornog zida na državnoj cesti D3 između naselja Skrad i Kupjak (Šubetov most) vozi se usporeno, zbog suženja kolnika.

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- D2 Podravska magistrala na dionici Našice-Osijek,
- D29 Marija Bistrica-Soblinec i
- D38 Vidovci-Kuzmica.

Do 20. siječnja zbog probijanja tunela „Omiš“ na dijelu državne ceste D8 Stobreč- Dugi Rat- Omiš bit će zatvorena ŽC6166 Omiš-Kučiće-Slime-D39 na predjelu Josipa Pupačića u Omišu. Obilazak je lokalnim prometnicama uz postavljenu prometnu signalizaciju.

Do 14. siječnja do 16.00 sati zbog radova na izgradnji gravitacijskog kolektora u gradu Vukovaru na križanju Ulice Antuna Augustinčića i državne ceste D2 promet svih teretnih vozila- tranzitni promet u smjeru Iloka i Tovarnika bit će privremeno preusmjeren u Ulici Priljevo kroz centar grada Vukovara državnom cestom D2 prema Iloku i Tovarniku.

Stanje u prometu 14. siječnja u 11.30 sati Hrvatske željeznice

Unatoč vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima u većem dijelu zemlje sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet, no zbog velikih količina snijega na nekim relacijama ima problema koji uzrokuju kašnjenja putničkih vlakova.
Sve dežurne ekipe su na terenu, čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežurne su i sve radionice za popravak vučnih vozila kako bi se svi kvarovi koji nastaju zbog snijega i niskih temperatura što prije otklonili.

U zagrebačkome gradsko-prigradskom prijevozu tijekom prijepodneva otkazana su četiri vlaka, a ostali vlakovi voze uz velike poteškoće i kasne između 5 i 20 minuta.

Vlakovi na vinkovačkome, koprivničkome i varaždinskome području voze otežano i s kašnjenima. Vlak broj 2106 na relaciji Novska - Zagreb Glavni kolodvor, koji iz Novske polazi u 11.14 sati, je otkazan. Između Sunje i Novske te obratno od 12.40 do 22.00 sata putnike će prevoziti autobusi. Vlakovi iz Siska u dolasku kasne oko 10 minuta.

I u Gorskome kotaru zbog velikih količina snijega promet teče otežano, a veća kašnjenja bilježe se između Ogulina i Rijeke te obratno.

Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća te ih molimo za razumijevanje.

Za sve ostale informacije o željezničkome putničkom prijevozu molimo vas da nazovete 060 333 444 ili 01/3782-583.

Iz ZET-a nam poručuju

Zbog zimskih uvjeta na cestama privremeno su

OBUSTAVLJENE AUTOBUSNE LINIJE:
101 (Britanski trg - Gornje Prekrižje)
102 (Britanski trg - Mihaljevac)
138 (Britanski trg - Zelengaj)
104 (Jandrićeva - Dom umirovljenika)
105 (Britanski trg - Kaptol)
128 (Črnomerec - Lukšići)
129B (Vrhovec - Mandaličina)
135 (Črnomerec - Graberje)
137 (Črnomerec - Perjavica)
139 (Reljkovićeva - Jelenovac)
142 (Vrapčanska aleja - Jačkovina)
143 (Vrapčanska aleja - Orešje)
150 (Garaža Tuškanac - Gornji grad)
201 (Kaptol - Kvaternikov trg)
140 (Izvanredna linija Mihaljevac - Sljeme)
233 (Mihaljevac - Markuševec)
202 (Kvaternikov trg - Kozjak)
226 (Svetice - Kaptol)
236 (Kampus - Čavićeva)

SKRAĆENE AUTOBUSNE LINIJE:
124 (Črnomerec - Gornji Stenjevec) do Karažnika
126 (Črnomerec - Gornja Kustošija - Krvarić) do Gornje Kustošije
127 (Črnomerec - Mikulići) do Vaupotićeve
130 (Črnomerec - Borčec) do Gajnica
131 (Črnomerec - Bizek) do Cementare
146 (Reljkovićeva - Malešnica - Jankomir) do Stenjevca
160 (Savski most - Lipnica) do "Dva volana"
164 (Savski most - Horvati) do "starog okretišta"
203 (Svetice - Vinec - Krematorij) do Vineca
205 (Dubrava - Bidrovec) do Markuševca
262 (Dubec - Sesvete -Planina Donja) do Kašine
263 (Dubec - Sesvete -Kašina - Planina Gornja) do Kašine
303 (Velika Gorica - Kozjača) do Šiljakovine

Tramvajski promet iz istih razloga teče otežano uz povremene zastoje dok je tramvajska linija 15 (Mihaljevac - Dolje) obustavljena.

DALJNJI PLANOVI Tabora u 2013g

• 17.-20. siječnja: duhovna obnova s molitvama za ozdravljenje i oslobođenje: “Gospodine, reci samo riječ!” Molitve potpunog oprosta! Vodi fra Zvjezdan.

• 24.-27. siječnja: duhovna obnova: “Htjeli bismo vidjeti Isusa!” Molitve obraćenja, oprosta, ozdravljenja, oslobođenja. Vodi fra Zvjezdan.

• 31. siječnja do 3. veljače: duhovna obnova ozdravljenja i oslobođenja: “Neka mi bude po riječi tvojoj!” Vodi fra Zvjezdan.

• 14.-17. veljače: korizmena duhovna obnova: “Obratite se i vjerujte evanđelju”. Bit će i molitve za potpuni oprost, molitve ozdravljenja i oslobođenja. Vodi fra Zvjezdan.

• 17.-22. veljače: OFM – duhovne vježbe.

• 22.-24. veljače (skraćeni program od petka do nedjelje): duhovna obnova obraćenja: “Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome!” Ispovijed, pokorničko bogoslužje, pomirenje i oprost; molitve ozdravljenja i oslobođenja. Vodi fra Zvjezdan.

• 25. veljače do 8. ožujka: OFM – duhovni asistenti FSR-a i Frame; susret s Generalnim ministrom reda; duhovne vježbe juniora OFM.

• 18.-21. ožujka (od ponedjeljka do četvrtka!): duhovna obnova “Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!”. Molitve za oprost; za oslobođenje i ozdravljenje. Vodi fra Zvjezdan.

• 11.-14. travnja: uskrsna duhovna obnova: “Ostani s nama, Gospodine!” Molitve za oslobođenje i ozdravljenje; Uskrsnuli Isus otklanja depresiju i strah. Vodi fra Zvjezdan.

• 18.-21. travnja: duhovna obnova: Uskrsnuli Isus govori: “U moje ćete ime izgoniti zle duhove!” Bit će i molitve za oslobođenje i ozdravljenje. Vodi fra Zvjezdan.

• 25.-28. travnja: duhovna obnova ozdravljenja i oslobođenja: “Vjerujem, Gospodine, pomozi mojoj nevjeri!” U godini vjere molit ćemo za vjeru i za potpuni oprost. Vodi fra Zvjezdan.

• 2.-5. svibnja: duhovna obnova; u godini vjere poticaj B.D.Marije: “Učinite sve što vam kaže!” Bit će i molitve za ozdravljenje i oslobođenje. Vodi fra Zvjezdan.

Hrvatska zatrpana snijegom, pripremite se za zastoje

Zbog snijega promet teče otežano u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama nema slobodnog pravca iz smjera unutrašnjosti prema Hrvatskom primorju i Istri te Dalmaciji i obrnuto, javlja Hrvatski autoklub (HAK)

Zbog bure, dionica autoceste A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice otvorena je samo za osobna vozila. Ostala vozila, osim kamiona s prikolicama i tegljača s poluprikolicama, voze obilazno starom cestom kroz Gorski kotar (D3) uz obaveznu zimsku opremu.

Zbog teške prometne nesreće za sav je promet zatvorena stara karlovačka cesta na dionici Lučko-Remetinec u mjestu Blato.

Zimski su uvjeti proglašeni na većini državnih i županijskih cesta, uključujući staru cestu kroz Gorski kotar (D3) i državnu cestu D1.

U Istri, Dalmaciji i mjestimice u Slavoniji pada kiša. Zbog niskih temperatura moguća je i poledica. Upozoravamo se vozače da na put ne kreću bez zimske opreme te prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Zimski uvjeti su proglašeni na dionicama autocesta (zabrana prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, dok je za ostala vozila obavezna zimska oprema): A1 Zagreb/Lučko-Karlovac-Bosiljevo 2, A2 Zagreb-Macelj (duž cijele autoceste), A3 Bregana-Lipovac između čvorova Bregana i Kutina, A4 Zagreb-Goričan od Ivanje Reke do Goričana, A7 GP Rupa-čvor Diračje te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i čvora Bosiljevo 1 te B6 Kikokvica-Rijeka/čvor Diračje.

Zimski su uvjeti i na većini državnih te županijskih cesta u: Lici - D1 Karlovac- Drežničko Selište-Korenica-Udbina-Gračac, D23 Kapela-Žuta Lokva-Senj (kao i na svim lokalnim i županijskim cestama u zaleđu Senja), D25 Korenica-Bunić-Lički Osik-Gospić-Karlobag, D42 Josipdol-Poljanak, D50 Žuta Lokva-Gospić, D52 Špilnik-Korenica, D217 Grabovac-Ličko Petrovo Selo, D504 Ličko Petrovo Selo-Prijeboj, D506 Dobroselo-Mazin, D522 Udbina-Gornja Ploča i ŽC 5201 Selište-Prijeboj.

U Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju - D3 stara cesta kroz Gorski kotar:Zdihovo-Stubica-Delnice-Gornje Jelenje-čvor Konj-Čavle-Rijeka, D8 Matulji-Rupa-GP Pasjak, D32 Prezid-Delnice-Mrkopalj, D42 Stubica- Ogulinski Hreljin, D203 Brod na Kupi-Delnice, D305 Parg-Čabar, D501Gornje Jelenje- Oštrovica-Meja, ŽC 5032 Crni Lug-Gornje Jelenje, ŽC 5034 Vrbovsko-Ravna Gora-Kupjak, ŽC 5062 Fužine-Lukovo, ŽC 5068 Hreljin-Zlobin-Fužine te na ostalim županijskim i lokalnim cestama na području Delnica, Vrbovskog i Čabra.

Vlakovi na više linija kasne, neke linije otkazane

Unatoč vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima u većem dijelu zemlje, sve željezniče pruge na području Hrvatske otvorene su za promet, no velike količine snijega na nekim linijama uzrokuju kašnjenja putničkih vlakova, izvijestio je HŽ o stanju u prometu u 8 sati.

Sve dežurne ekipe su na terenu, čiste snijeg s perona, kolosijeka i skretnica, a dežurne su i sve radionice za popravak vučnih vozila kako bi se svi kvarovi koji nastaju zbog snijega i niskih temperatura što prije otklonili, dodaje se u priopćenju.

Vlakovi na osječkome, vinkovačkome, koprivničkome i varaždinskome području voze otežano i s malim kašnjenjima. Tako iz Koprivnice vlak za Zagreb Glavni kolodvor kasni 10 minuta, iz Vinkovaca za Zagreb Glavni kolodvor do 20 minuta, a na relaciji Novska – Zagreb Glavni kolodvor pet minuta.

Zbog kvara signalno-sigurnosnog uređaja uzrokovanog velikim snježnim padalinama vlak broj 5101 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Sisak kasnio je 60 minuta, a dolazak vlaka broj 5103 na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Volinja očekuje se sa zakašnjenjem od 95 minuta.

Vlakovi kroz Liku zbog velikih količina snijega voze uz velike poteškoće, pa je noćni vlak iz Splita u Zagreb stigao sa zakašnjenjem od 60 minuta, a u dolasku u Split noćni vlak iz Zagreba kasni oko 160 minuta.

I u Gorskome kotaru noćas su napadale vrlo velike količine snijega. Unatoč tomu vlakovi iz Rijeke u dolasku u Zagreb kasne između 10 i 20 minuta.

U zagrebačkome gradsko-prigradskom prijevozu četiri garniture vlaka su otkazane, a ostali vlakovi voze uz velike poteškoće i kasne između 5 i 30 minuta.

Izvor: tportal

Izmjereno i do pola metra snijega, poslijepodne moguća ledena kiša!

Snijeg koji je napadao u većem dijelu zemlje otežava promet, a na većini državnih i županijskih cesta proglašeni su zimski uvjeti. U Istri, Dalmaciji i mjestimice u Slavoniji pada kiša, a moguća je i poledica.

Zbog snijega, promet teče otežano u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, izvijestio je HAK. Zbog bure, dionica autoceste A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice otvorena je samo za osobna vozila. Ostala vozila, osim kamiona s prikolicama i tegljača s poluprikolicama, voze obilazno starom cestom kroz Gorski kotar (D3) uz obaveznu zimsku opremu.


Na Sljemenu pola metra snijega

DHMZ je u 7 sati objavio podatke o visini snijega, koji pokazuju da je najviše izmjereno u Slunju - čak 60 cm snijega! U Begovom Razdolju je izmjereno 58 cm snijega, u Ogulinu 55 cm, a u Delnicama i Karlovcu 43 cm. U Zagrebu je, po podacima DHMZ-a, napadalo između 35 do 40 centimetara snijega, a na Sljemenu je izmjereno 45 cm snježnog pokrivača. Snijeg je padao cijelu noć, te su sve ekipe Zimske službe od 20 sati na terenu.

"Mi smo se vrtili u krug i kad prođeš ulicom i kad se vratiš opet, kao da nisi ništa napravio. Dok snijeg ne stane vrtimo se u krug, kad snijeg stane onda očekujem da će se sve vrlo brzo očistiti", kazao je za MediaServis glavni dežurni prometnik Boris Kobasić.

Iz ZET-a su objavili da su zbog zimskih uvjeta na cestama privremeno obustavljene autobusne linije 139 (Reljkovićeva - Jelenovac) i 142 (Vrapčanska aleja - Jačkovina), a skraćene su linije 129B (Vrhovec - Mandaličina) do "starog okretišta", 130 (Črnomerec - Borčec) do Gajnica i 164 (Savski most - Horvati) do "starog okretišta".

Poslijepodne moguća ledena kiša i poledica

Zbog snijega na cestama autobusi kasne do sat i pol, izjavio je Media Servisu Glavni prometnik zagrebačkog Autobusnog kolodvora Ozren Obučina.

"Kašnjenja su učestala i mnogobrojna, nisu prestrašna, do sat i pol najviše, a linija niti jedna nije otkazana."

Inače, meteorolozi najavljuju da u sjeverozapadnim predjelima i Gorskome kotaru tijekom prijepodneva ponegdje može pasti još 15-20 cm snijega. U Dalmaciji su mogući olujni udari juga, a u Lici mjestimice kiša koja se smrzava na tlu.
M.P./MediaServis

Snijeg u Zagrebu: Resorne službe aktivne cijelu noć!

Tijekom cijele su noći ekipe Zimske službe iz više podružnica Zagrebačkog holdinga, unatoč snijegu, koji na širem gradskom području intenzivno pada od jučerašnjeg poslijepodneva, čistile prometnice, nogostupe i stajališta.

Kako bi se osigurali što bolji uvjeti za promet, na terenu su sve raspoložive ekipe.

Važnije ceste neprestano čisti 210 ralica, a tramvajske koridore prohodnima održavaju 4 ZET-ova specijalizirana pružna vozila.

S obzirom na intenzitet padalina, unatoč kontinuiranom čišćenju, sniježni se pokrivač vrlo brzo stvarao na svim kolnicima pa se na noćnim autobusnim linijama vozilo sporije, ali bez zastoja.

Naporima Zimske službe osigurane su sve pretpostavke za nesmetan izlazak dnevnih tramvaja i autobusa, čije trase, kao i prilazi važnijim ustanovama, pripadaju prioritetnom održavanju.

Sigurnost putnika ZET-ov je prioritet, zbog čega su povremeno, iz preventivnih i sigurnosnih razloga, moguće povremene obustave prometa na autobusnim linijama, osobito u brdskim predjelima grada, tijekom uklanjanja snijega i leda s kolnika.

Kontakt centar Ureda za odnose s javnošću otvoren je bio tijekom cijele noći kako bi putnici, putem besplatne telefonske linije 0800 200 060, mogli dobivati aktualne prometne informacije.

Resorne službe i nadalje su na terenu te osiguravaju prometnu povezanost svih gradskih predjela, uvjerili su se reporteri ZET-a.

Zimski uvjeti mogli bi utjecati na redovitost javnog gradskog prijevoza, osobito u jutarnjoj prometnoj špici, zbog čega putnike unaprijed molimo za razumijevanje.

Zagreb: Sudar autobusa za 'dobro jutro'

U sudaru dvaju autobusa ZET-a koji se dogodio u 6,13 sati u zagrebačkom naselju Blato ozlijeđeno je dvadesetak putnika koji se medicinski zbrinjavaju, izvijestio je Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.

Policija je ranije izvijestila da je više osoba ozlijeđeno i da je, prema prvim informacijama, riječ uglavnom o lakšim ozljedama.

Očevid je u tijeku i za promet je zatvorena stara karlovačka cesta na dionici Lučko-Remetinec.

Autor: Z.H. / Hina

KATEHEZA PAPE BENEDIKTA XVI. NA OPĆOJ AUDIJENCIJI (Aula pape Pavla VI, srijeda 9. siječnja 2013.)

11.01.2013.

Draga braćo i sestre, u ovom božićnom vremenu zaustavimo se još jednom na velikom Božjem otajstvu Boga koji je sišao s neba i ušao u naše tijelo. U Isusu, Bog se utjelovio, postao je čovjekom poput nas, i tako nam otvorio put prema svome Nebu, prema punom zajedništvu s Njim.
U ovim danima našim se crkvama više put razlijegao izraz Božje "utjelovljenje", da izrazi stvarnost koju slavimo na svetkovinu Božića: Božji sin je postao čovjekom, kao što molimo u Vjerovanju. Što znači ta središnja riječ za kršćansku vjeru? Ona dolazi od latinskog izraza "incarnatio". Sveti Ignacije Antiohijski i, prije svega, sveti Irenej koristili su taj izraz razmišljajući o Proslovu Evanđelja svetog Ivana, osobito o izrazu: "Riječ je tijelom postala" (Iv 1, 14). Ovdje riječ "tijelo", prema tome kako se koristila u hebrejskom jeziku, označava čovjeka u cjelini, upravo pod aspektom njegove propadljivosti i prolaznosti, njegova siromaštva i kontingentnosti. Time nam se želi reći da spasenje koje je donio Bog koji se utjelovio u Isusu iz Nazareta dotiče čovjeka u njegovoj konkretnoj stvarnosti i u kojoj god da se situaciji nalazi. Bog je preuzeo na sebe ljudsko stanje da ga ozdravi od svega onoga što ga dijeli od njega, da nam omogući da ga oslovljavamo, u njegovu Sinu Jedinorođencu, imenom "Abba, Oče" i
budemo doista njegova djeca. Sveti Irenej kaže: "Razlog radi kojega je Riječ postala čovjekom, i Sin Božji, Sinom čovječjim jest taj da bi čovjek, ulazeći u zajedništvo s Riječju i primajući tako božansko posinjenje, postao Sinom Božjim" (Adversus haereses, 3,19,1: PG 7,939; usp. Katekizam Katoličke Crkve, 460).

"Riječ je tijelom postala" jedna je od onih istina na koju smo se tako navikli da nas gotovo više ne pogađa veličina događaja kojeg ona izražava. I doista u ovom božićnom vremenu, u kojem se taj izraz često ponavlja u liturgiji, ponekad su ljudi pozorniji na izvanjske aspekte, na "boje" slavlja, no na srž velike kršćanske novosti koju slavimo, a posrijedi je nešto apsolutno nezamislivo, što je samo Bog mogao izvesti i u što možemo ući samo s vjerom. Logos, koji je kod Boga, Logos koji je Bog (usp. Iv 1, 1), po kojem je sve stvoreno (usp. 1, 3), koji je svojim svjetlom pratio ljude u povijesti (usp. 1, 4-5, 1, 9), postaje tijelom i nastanjuje se među nama, postaje jedan od nas (usp. 1, 14). U pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes Drugog vatikanskog koncila se kaže: "Sin Božji… radio je ljudskim rukama, razmišljao ljudskim umom, odlučivao ljudskom voljom, ljubio ljudskim srcem. Rođen od Marije Djevice, postao je uistinu jedan od nas, u svemu nama sličan osim u grijehu" (22). Važno je dakle iznova se vratiti divljenju pred tim otajstvom, pustiti da nas obuzme veličina toga događaja: Bog je u ljudskom obličju kročio našim putovima, ušavši u čovjekovo vrijeme, da nam objavi sam svoj život (usp. Iv 1, 1-4). I činio je to ne sjajem nekog vladara, koji svojom moći sebi podlaže svijet, već poniznošću jednoga djeteta.

Želim istaknuti još nešto. Na Božić se obično razmjenjuju darovi s najbližima. Ponekad to može biti gesta koja se čini čisto zbog običaja, ali općenito je to izraz privrženosti, znak ljubavi i poštivanja. U darovnoj molitvi na misi polnoćki svetkovine Božića ovako smo molili: "Gospodine, neka ti omili prinos što ga prikazujemo ove noći. Nebo i zemlja noćas razmjenjuju darove. Daj da se po toj razmjeni i mi nađemo u Kristu Isusu u kojem je naša narav zauvijek s tobom. Po Kristu". Misao o darivanju je u središtu liturgije i doziva nam u svijest prvi dar Božića: u toj je svetoj noći Bog, svojim utjelovljenjem, htio postati darom za ljude, dao je samoga sebe za nas; preuzeo je na sebe naše čovještvo da nam daruje svoje božanstvo. To je veliki dar. I u našem darivanju nije važno je li dar skup ili ne; onaj koji ne uspijeva dati dio sebe, daje uvijek premalo; štoviše, ponekad se pokušava upravo zamijeniti srce i trud darivanja samoga sebe novcem i materijalnim stvarima. Otajstvo utjelovljenja upućuje na to da Bog nije činio tako: nije dao nešto, već je dao samoga sebe u svome Sinu Jedinorođencu. Tu nalazimo model našeg darivanja, kako bi naši odnosi, osobito oni najvažniji, bili vođeni besplatnošću i ljubavlju

Želim vam staviti na srce i treće razmišljanje: činjenica utjelovljenja, Boga koji je postao čovjekom poput nas, pokazuje nam nečuveni realizam božanske ljubavi. Božje djelovanje se, naime, ne ograničava na riječi, štoviše mogli bismo reći da se on ne zadovoljava pričanjem, već uranja u našu povijest i preuzima na sebe napor i teret ljudskoga života. Sin Božji je postao doista čovjekom, rođen je od Djevice Marije, u određenom vremenu i mjestu, u Betlehemu za vladavine cara Augusta, pod upraviteljem Kvirinom (usp. Lk 2, 1-2); odrastao je u jednoj obitelji, imao je prijatelje, okupio oko sebe skupinu učenika, učio je učenike kako da nastave njegovo poslanje, okončao je svoj zemaljski život na križu. Taj način Božjeg djelovanja je snažan poticaj da se preispitamo o realizmu naše vjere,
koja ne smije biti ograničena na područje osjećaja, emocija, već mora ući u konkretnost života, mora dotaknuti naime naš svakodnevni život i usmjeravati ga također u praktičnom smislu. Bog se nije zaustavio na riječima, već nam je pokazao kako živjeti, dijeleći samo naše iskustvo, izuzev grijeha.
Katekizam svetog Pija X., kojeg su neki od nas učili kao djeca, svojom jezgrovitošću, na pitanje: "Što nam je činiti da živimo po Bogu?", daje ovaj odgovor: "Da bismo živjeli po Bogu moramo vjerovati u istine koje je on objavio i obdržavati njegove zapovijedi uz pomoć njegove milosti, koju se postiže po sakramentima i molitvom". Vjera ima jedan temeljni aspekt koji se tiče ne samo uma i srca, već čitavog našega života.

Na kraju, predlažem vam posljednji element za razmišljanje. Sveti Ivan kaže da je Riječ, Logos, bila od početka kod Oca i da je sve stvoreno po Riječi i da ništa od onoga što postoji nije stvoreno bez njega (usp. Iv 1, 1-3). Evanđelist aludira na izvješće o stvaranju koje se nalazi u prvim poglavljima Knjige Postanka i iščitava ga u Kristovu svjetlu. To je temeljni kriterij u kršćanskom tumačenju Biblije: Stari i Novi zavjet treba uvijek čitati zajedno i polazeći od Novoga otkriva se također dublji smisao Staroga.
Ista ta Riječ, koja postoji oduvijek kod Oca, koja je sam Bog i po kojoj i zbog koje je sve stvoreno (usp. Kol 1, 16-17) postala je čovjekom: vječni i beskrajni Bog je uronio u ljudsku ograničenost, u svoje stvorenje, da čovjeka i cjelokupno stvaranje ponovno privede sebi. U Katekizmu Katoličke Crkve se
kaže: "Prvom je stvaranju smisao i vrhunac u novom stvaranju u Kristu, čiji sjaj nadvisuje ono prvo" (br. 349). Crkveni su oci Isusa stavljali uz bok Adamu te su ga nazivali "drugim Adamom" ili posljednjim Adamom, savršenom slikom Boga. Utjelovljenjem Sina Božjega događa se novo stvaranje, koje daje potpuni odgovor na pitanje: "Tko je čovjek?". Samo u Isusu se na potpun način očituje Božji naum prema ljudskom biću: On je konačni čovjek po Bogu. Drugi vatikanski koncil to snažno ističe:
"Otajstvo čovjeka stvarno postaje jasnim jedino u otajstvu utjelovljene Riječi… Krist, novi Adam, u samoj objavi Oca i njegove ljubavi potpuno otkriva čovjeka njemu samom i objavljuje mu njegov uzvišeni poziv" (Konst. Gaudium et spes, 22; Usp. Katekizam Katoličke Crkve, 359). U tome djetetu, Sinu Božjem kojeg kontempliramo na svetkovinu Božića, možemo prepoznati pravo lice ljudskog bića; i samo otvarajući se njegovoj milosti i nastojeći svakoga dana da ga slijedimo, mi ostvarujemo Božji naum s nama.

Dragi prijatelji, u ovome razdoblju razmatramo veliko i čudesno bogatstvo otajstva utjelovljenja, da bismo dopustili da nas Gospodin prosvijetili i sve više preobražava na sliku svoga Sina koji se utjelovio za nas.

63 tisuće volontera za SDM u Riju

Više od 63.000 volontera prijavilo se za Svjetski dan mladih koji će se održati u Rio de Janeiru od 23. do 28. srpnja. Njih 3.500 već je dobilo zadatke, javlja news.va, a prenosi portal Laudato.hr.

S početkom nove godine, svakoga se dana prijavljuje sve više mladih. To je tek jedna od značajnih brojki vezanih uz 28. svjetski susret mladih, a nadbiskup Orani Joăo Tempesta izrazio je nadu da će se svi zainteresirani prijaviti što prije kako bi im se osigurao smještaj.

Za mlade će biti osiguran smještaj u hotelima, privatnim stanovima i brojnim centrima, a najveća događanja održat će se na svjetski poznatoj plaži Copacabana i području Guaratiba.

Autor: laudato.hr

U emisiji „Budimo mladi“ u ponedjeljak, 14. siječnja, u 20.30 na HKR-u

- „Diljem Hrvatske i svijeta, mlade Dubrovačke biskupije ugostile su obitelji otvorivši im vrata svojih domova. Došlo je vrijeme da i mi otvorimo svoja srca i vrata.“ Tim riječima biskup Mate Uzinić poziva Dubrovčane u organizaciju Susreta hrvatske katoličke mladeži 2014. u Dubrovniku. Pripreme su počele. Više saznajemo od don Marina Lučića, biskupijskog povjerenika za pastoral mladih.

- Nadbiskupijski centar za pastoral mladih 'Ivan Pavao II.' u Sarajevu opet je spreman primiti nove mlade entuzijaste željne putovanja, volontiranja, te pomaganja u brojnim i sve zahtjevnijim projektima, ali i zaposliti nove djelatnike. Kako se možete prijaviti, saznajemo direktno iz Centra.

- Raspitat ćemo se i zašto u župi Svetog Andrije apostola u Donjim Miholjevcima često pokreću nove, zanimljive i važne projekte, pa tako najnovije i izradu aplikacija s molitvenicima za takozvane 'pametne telefone'.

Velika Zoo avantura - ovog vikenda u Zoo vrtu!

U subotu i nedjelju, 12. i 13. siječnja, dajemo vam pravi razlog da zadnji vikend školskih praznika provedete u Zoo vrtu. U sklopu programa Egzotična zima organiziramo dvodnevnu Zoo avanturu. Stoga nemojte više hibernirati već dođite u Zoološki vrt!
Za to postoji veliki broj razloga jer će se ovog vikenda Zoološki vrt presvući u zmijsko ruho i ponuditi vam raznolike radionice i edukativne sadržaje na kojima ćete saznati sve što vas zanima o zmijskim stanovnicima Hrvatske. Hladnoća vas uopće ne mora zabrinjavati jer će svi sadržaji biti smješteni u toplim i zatvorenim paviljonima, a dodatno će vas zagrijati besplatni topli čaj.
Poskok, četveroprugi kravosas, crvenkrpica samo su neke od 15 zmija Hrvatske koje možete upoznati u Zoo vrtu na interaktivnoj izložbi PRIHVATI IZAZOV! Upoznaj zmije Hrvatske koja se nalazi u paviljonu Insektarij. Na izložbi, ovog vikenda, vas očekuju dodatni sadržaji. Saznajte koje zmije obitavaju u vašem rodnom kraju, mjestu gdje ljetujete ili gradu gdje vam živi baka. Upoznajte zmijske rekordere i usporedite zmije Hrvatske s najvećim i najotrovnijim zmijama svijeta i mnogi drugi zanimljivi sadržaji. U 11 i u 13 sati, održat će se i zanimljivo predavanje o svijetu zmija gdje ćete saznati kako možete doprinijeti zaštiti zmija u Hrvatskoj.
Na edukativnom kutku usporedite pokrov guštera s ljuskama zmije. Saznajte po čemu su zmije bliske ostalim gmazovima, a po čemu su posebne i jedinstvene? Kako uspijevaju pronaći miša u mrklom mraku, kako se zaljubljuju i kako se razmnožavaju? Na sva ta, ali i mnoga druga pitanja dobit ćete odgovor u tropskoj kući gdje ćete moći posjetiti i edukativni punkt Bioteke – udruge za promicanje biologije i srodnih znanosti.
U traperskoj kolibi biti će organiziran nagradni likovni natječaj gdje ćete crtati, slikati, izrađivati i modelirati zmije. Tri najbolja rada osvajaju vrijedne nagrade, a o pobjednicima ćete odlučivati vi preko Facebook stranice Zoo vrta.
Ovaj mali natječaj samo je uvertira u veliki nagradni natječaj koji smo pripremili za sve zmijoljupce i one koji će to tek postati – PRIHVATI IZAZOV! Napravi naaajveću zmiju! Namijenjen je svim školarcima, pa i onim malo starijima iz cijele Hrvatske. Cilj natječaja je da se zajedno podsjetimo koliko su zmije posebne i korisne, a to ćete omogućiti vi tako što ćete napraviti najveću zmiju u Lijepoj našoj. Kako se možete uključiti u veliki nagradni natječaj pročitajte ovdje.
Vidimo se za vikend u Zoo vrtu!

Izvor: zgzoo.com

Mariji Nimčević nagrada za jaslice izrađene od slame na Međunarodnoj izložbi u Rimu

Hrvatska umjetnica – slamarka Marija Nimčević dobitnica je posebne nagrade stručnoga ocjenjivačkog sudas, za jaslice izrađene od slame, na velikoj međunarodnoj izložbi jaslica održanoj od 22. studenoga 2012. do 6. siječnja 2013. u Rimu. Na izložbi koja je pod naslovom „100 jaslica" 37. puta održana u sklopu bazilike Santa Maria del Popolo pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Talijanske Republike i Talijanske biskupske konferencije ove je godine bilo izloženo oko 170 jaslica malih dimenzija od vrlo različitih materijala. Jaslice Marije Nimčević, rodom iz Subotice, a koja živi i radi u Zagrebu, osvojile su posebnu nagradu u kategoriji jaslica pristiglih iz inozemstva.

Nagradu je u ime nagrađene Nimčević, na svečanoj dodjeli nagrada održanoj 7. siječnja preuzeo veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Filip Vučak. Posebna stručna komisija za nagrade gore navedene izložbe obrazložila je dodjelu nagrade Nimčević riječima:
„Hrvatski Božić je eksplozija radosti, veselo klicanje svjetlu i zvijezdama u jednom nestvarnom ugođaju, biserne boje, pune blještavosti i radosne razigranosti. Vješte ruke autorice su uspjele od krhkog materijala napraviti nježno djelo puno senzibiliteta i sjaja, koje odiše životom koji se rađa pretvarajući ga u pokret koji se u konačnici pretače u vatrene zrake nebeske. Ne više siromaštvo i tama nego svugdje blještavost i čarolija: Božić je".

Na navedenoj smotri, na kojoj predstavnici iz Hrvatske, u suradnji s Veleposlanstvom RH pri Svetoj Stolici, izlažu i vrlo zapaženo nastupaju od 1993. godine, uz Nimčević, Hrvatsku je zastupalo još sedam izlagača: Rozalija Kurjaković, Verica Kovač, Marija Tomić iz Zagreba, udruga jasličara iz Jastrebarskog, Margareta Krstić (prva nagrada za strance na prošlogodišnjem izdanju izložbe) iz Dražica i Mario Braškić iz Splita. Izložbu je posjetilo više desetaka tisuća posjetitelja što je bila dobra prigoda da se upoznaju i s hrvatskom pučkom kulturom koja svjedoči o tradiciji pripreme i proslave Božića u Hrvatskoj. Nastup jasličara iz Hrvatske i ove je godine financijski i organizacijski potpomoglo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i hrvatsko Veleposlanstvo pri Svetoj Stolici.

Izvor: IKA

Papa će helikopterom nadlijetati kip Krista Otkupitelja

Tijekom svog posjeta Rio de Janeiru u povodu Svjetskog susreta mladih, u srpnju ove godine, papa Benedikt XVI. će helikopterom nadlijetati poznati kip Krista Otkupitelja koji se nalazi u tom gradu.

Nadbiskup Rio de Janeira mons. Orani Tempesta potvrdio je ovu vijest rekavši da, iako se još ne zna hoće li Sveti Otac osobno posjetiti spomenik, sigurno je da će letjeti helikopterom oko njega.

Kip Krista Otkupitelja visok je 30 metara i nedavno je izabran kao jedno od čuda modernog svijeta, a tijekom Svjetskog dana mladih, koji će se održati od 23. do 28. srpnja, bit će u potpunosti otvoren za posjetitelje.

Na Svjetskom danu mladih ove se godine očekuje oko dva milijuna hodočasnika.

Izvor: Aciprensa

Francuski biskupi podržavaju prosvjed protiv istospolnih brakova

Iako podržava prosvjednike, predsjednik Francuske biskupske konferencije kardinal André Vingt-Trois neće sudjelovati u prosvjednom mimohodu protiv zakonskog nacrta da se u Francuskoj ozakone istospolni brakovi i da se homoseksualnim partnerima omogući posvajanje djece, koji će se održati 13. siječnja pod pokroviteljstvom 34 udruge. Možda će otići pozdraviti prosvjednike, ali neće sudjelovati u mimohodu, ističe talijanska katolička agencija Sir Europa, navodeći da kardinal smatra da mimohod potiče pitanja koja se odnose na roditelje, građane i obiteljske udruge te nije vjerski mimohod.

Dopredsjednik Francuske biskupske konferencije biskup Hippolyte Simon izjavio da će možda koji biskup i sudjelovati u mimohodu, ali u osobno ime, kao pratitelj sudionika iz vlastite biskupije. „Što se mene tiče mogu reći da neću sudjelovati u mimohodu, jer ako mu se prišije vjerska etiketa, postoji opasnost da ga se oslabi. To bi ujedno bio povod svima koji mimohod žele ograničiti na vjernike, da ga još više napadnu. Naprotiv, u pitanju je cjelokupno građanstvo; zakonski nacrt mijenja civilni zakonik dakle i poimanje samog civilnog braka“, zaključio je biskup Simon.
Izvor: IKA

Predstavljanje knjige o utemeljiteljici hrvatskog Karmela BSI

Knjiga „Dvije ljubavi u jednom imenu - Karmel BSI u Hrvatskoj 1917.-2017.“ s. Marie Assunte Windisch bit će predstavljena u četvrtak, 17. siječnja, s početkom u 19 sati u dvorani Duhovnog centra bl. Majke Terezije Tauscher, Vrhovec 29, Zagreb. O knjizi će govoriti dr. Jure Zečević, Anton Šuljić i Josip Dadić.

Sestra Maria Assunta Windisch, generalna tajnica Karmela D.C.J., osvijetlila je lik S. Marije Terezije od sv. Petra (Demetz), „majke hrvatskog Karmela BSI“, da bi potom javnosti predstavila zapise i sjećanja same s. Marije Terezije od sv. Petra na početke djelovanja Karmela BSI i na blaženu Utemeljiteljicu Družbe, S. Mariju Tereziju od sv. Josipa (Tauscher), kojoj je bila pratiteljica.

Za hrvatski Karmel BSI vjerojatno je najznačajniji dio knjige koji donosi njena neposredna svjedočanstva o utemeljenju Karmela BSI u Hrvatskoj, gdje su predočena pisma, faksimili i fotografije relevantne za tu temu. Na taj su način autentično prikazani i kontekst vremena i ljudski i duhovni profili ovih dviju žena, redovnica, čija je ljubav prema Bogu i čovjeku, sjedinjena, rezultirala nastankom djela koje nosi ime: Karmel BSI u Hrvatskoj, koji će 2017. obilježiti sto godina svoga postojanja. Knjigu je s njemačkog preveo Anton Šuljić, a uredio Jure Zečević, OCD.

U glazbenom dijelu predstavljanja nastupit će Ansambl MI tamburica i mješoviti zbor iz Hrvatskog Leskovca, Djeca i mladi iz Kuće sv. Josipa, Tomislav Vasilj i Mislav Vudjan.

Izvor: Laudato

U Dubrovniku susret mladih "Da se dogodi ljubav"

U crkvi sv. Spasa u Dubrovniku održan je susret mladih pod nazivom "Da se dogodi ljubav". Na početku susreta svjedočanstvo je imala šesteročlana obitelj Ćatić, koju čine roditelji Luce i Željko i njihove četiri djevojčice. Govorili su o samim počecima njihove veze, priznajući poteškoće, napose zbog četverogodišnje udaljenosti uzrokovane Lucinim studijem u Zagrebu. Kako tada, jednako i sada, ono što im je davalo i daje ustrajnost jest zajednička molitva. Istaknuli su važnost komunikacije, a jedan od zanimljivijih oblika te komunikacije su pisma koja su počeli pisati dok su bili u vezi, no i danas to čine svakoga dana pišući kratka pisma jedno drugom.

Govorili su i o predbračnoj čistoći, svjedočeći da to nije nešto što je jednostavno, no da nije nemoguće. Ohrabrili su mlade da čak i nakon pada treba ustati i ustrajati te da se ustrajnost isplati i da pomaže u izgradnji i međusobnom upoznavanju.

Nakon svjedočanstva uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio pročelnik Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije don Marin Lučić. U propovijedi, osvrćući se na evanđeoski odlomak: "Duh Gospodnji na meni je jer me pomaza! On me posla biti blagovjesnikom", rekao je da su Luce i Željko, svojim bračnim svjedočenjem blagovjesnici i da ništa nije moguće bez Božje milosti, kako njima dvoma i svim supružnicima, jednako tako ni njemu i ostalim svećenicima u svećeničkom pozivom.

S obzirom na božićno vrijeme, osvrnuo se i na darove koje su mudraci donijeli Isusu. "Premda mi nemamo zlato, tamjan i smirnu, ipak ih donosimo Isusu!", rekao je propovjednik, pojasnivši "da smo mi Božje zlato i donosimo sami sebe, donosimo mu svoje molitve koje se poput tamjana uzdižu pred njegovo lice, a smirna je simbol naše vjere u uskrsnuće i život vječni koju mu također donosimo".

Nakon mise svjedočanstvo je imao Elijah Uhlig, hodočasnik iz Njemačke na proputovanju kroz Dubrovnik. On je svoje hodočašće započeo prije tri godine u Potsdamu pod geslom "Nikada više", moleći za mir i uz želju da se ratovi 20. stoljeća više nikada ne ponove. U Jeruzalem planira stići ove godine oko Uskrsa. Na tom hodočašću pješice će prijeći oko 20.000 kilometara, kroz mjesta svih velikih religija, zaustavljajući se i moleći u 20-ak logora i spomen-obilježja iz ratova, kao i kod mnogih nuklearnih elektrana Europe, Afrike i Azije, pa sve do Izraela i Palestine na svom hodočašću u Jeruzalem. On je također govorio o upoznavanju svoje zaručnice koja ga prati na nekim dijelovima njegovog hodočašća.

Izvor: Dubrovačka biskupija

Paraolimpijac Sokolović drugi u slalomu

Naš paraolimpijac Dinko Sokolović osvojio je sjajno drugo mjesto u slalomskoj utrci Svjetskog kupa za osobe s invaliditetom koja je održana u talijanskom Sestrieru.

Za Sokolovića, člana Monoski kluba Zagreb, ovo je prvo postolje u slalomskoj utrci Svjetskog kupa u karijeri, što je odličan nagovještaj uoči Svjetskog prvenstva u skijanju za osobe s invaliditetom u španjolskoj La Molini od 18. do 26. veljače.

Prvo mjesto u slalomu osvojio je Japanac Takeshi Suzuki, a treći je bio Austrijanac Dietmar Dorn.

Izvor: Hina

Deseci tisuća volontera prijavili se za Svjetski dan mladih

Više od 63.000 volontera prijavilo se za Svjetski dan mladih koji će se održati u Rio de Janeiru od 23. do 28. srpnja. Njih 3.500 već je dobilo zadatke. S početkom nove godine, svakoga se dana prijavljuje sve više mladih. To je tek jedna od značajnih brojki vezanih uz 28. svjetski susret mladih, a nadbiskup Orani Joăo Tempesta izrazio je nadu da će se svi zainteresirani prijaviti što prije kako bi im se osigurao smještaj.

Za mlade će biti osiguran smještaj u hotelima, privatnim stanovima i brojnim centrima, a najveća događanja održat će se na svjetski poznatoj plaži Copacabana i području Guaratiba.

Izvor: news.va

Hodočasnik mira na putu prema Jeruzalemu

Neobični hodočasnik iz Njemačke Elijah Maria Thomas Joachim Uhlig na svom osobnom hodočašću nazvanom „Hodočašće od Berlinskog zida do zidova u Svetoj zemlji i Jeruzalemu“ stigao je u Dubrovnik te posjetio dubrovačkog biskupa Matu Uzinića.

Elijah Uhlig krenuo je 2009. godine na hodočašće iz Potsdama u Njemačkoj prema Jeruzalemu gdje planira stići do ovoga Uskrsa. Na put je krenuo potaknut doživljajem stradanja velikog broja ljudi u Auschwitzu tražeći oproštenje i pomirenje.

Kako je u živio uz Berlinski zid doživio je kao 14-godišnjak mirnu revoluciju 1989.-1990. godine i rušenje Berlinskog zida te su mu ostale upečatljive slike ljudi sa svijećama kako prosvjeduju. Te slike goruće svijeće, kako svjedoči, u njemu su probudile čežnju za mirom i pravdom u svijetu i svemu onom dobrom što postoji u čovjekovom srcu.

Tijekom višegodišnjeg hodočašća, noseći blagoslovljenu svijeću, obišao je mjesta najvećih stradanja ljudi poput 24 logora smrti u Europi, uključujući i gradove i mjesta koja su doživjela velika razaranja na području bivše Jugoslavije, kao i brojna europska svetišta u kojima se ljudi mole Bogu. Nakon prve godine hodočašća krstio se kod kapucina u jednom mjestu u Njemačkoj te nastavio putovati prema Jeruzalemu moleći za mir u njemu kao i u cijelom svijetu. Putuje većinom pješice, prespava kod dobrih ljudi koje susreće i koji mu pruže krov nad glavom i koji obrok. Skuplja tako iskustva s ljudima i krajevima kroz koje prolazi oslanjajući se pritom na Boga kao najboljeg organizatora svog hodočašća.

Izvor: Dubrovačka biskupija

Zašto plačam godišnju kartu ZET-u

10.01.2013.

Kontrolor ZET-a pretukao putnika zbog neplaćene karte?
Prema pričama očevidaca, kontrolori u zagrebačkim tramvajima ne prežu ni od sile kako bi naplatili kartu..

Jutros su Zagrepčani na Srednjacima u tramvaju broj 17 u smjeru Prečkog svjedočili napadu ZET-ovog kontrolora na jednog putnika, javlja MediaServis. Prema priči jedne Zagrepčanke, u trenutku kad je kontrolor uhvatio putnika u vožnji bez karte, ovaj je izišao, no kontrolor je krenuo za njim:
'On je izašao za njim i uhvatio ga za ovratnik, udarao ga šakom deset puta. Čovjek se pokrio, a ljudi su samo stajali i gledali', rekla je svjedokinja događaja. Putnik je kontroloru, dodaje, dobacio nekoliko ružnih riječi, no od udaraca se nije branio.
U ZET-u su s tim upoznati, ali za incident nisu doznali od navodno napadnutog putnika, niti im se isti dosad javio, kaže za Dnevnik. hr glasnogovornik Tomislav Jurić i dodaje: 'Navodi, koji se pojavljuju u javnosti su kontradiktorni s pričom našeg osoblja, nezahvalno je još donositi sud dok ne pregledamo snimke s video nadzora iz vozila. Sukladno tim snimkama i izjavama očevidaca, postupit ćemo sukladno našim internim pravlnicima.'

Iz KMNL-a Split poručuju:

Početak proljetnog dijela sezone 2012./13. KMNL-a „ Ivan Pavao II “ predviđena je za 4. Ožujka 2013.
S Natjecanjem će započeti redovnim kolom II KMNL i zaostale utakmice I. KMNL.
Redovno kolo I.KMNL počinje 11. Ožujka 2013.

Dva psa satima tijelima grijali dječaka (6) izgubljenog u šumi

08.01.2013.

Siroti Ryle je satima ležao u jarku i čekao da ga netko nađe, a iz lutanja šumom se izvukao samo uz ogrebotine zahvaljujući svojim anđelima čuvarima Baxteru i Belli.

Baxter i Bella, bokser i mješanka labradora obitelji Smith iz Senece, Missouri, zaslužni su što se šestogodišnji Ryle nije smrznuo jer su ga tijelima štitili od temperature koja je iz sata u sat sve više padala ispod ništice.
Dječak se u petak poslijepodne izgubio u šumi nadomak obiteljskog imanja, te ga je njegov otac Ryan stao tražiti nakon što je primijetio da nije u dvorištu.
Nakon uzaludne šetnje i dozivanja u šumi koju je sve više prekrivao mrak, shvatio je da mu neće samom uspjeti pronaći sina, pa je oko 18 sati zamolio vatrogasce i policiju za pomoć.
Momci u uniformama su se brzo pojavili i dali na posao, no unatoč tome što su imali pomoć helikoptera, Rylea su pronašli tek četiri sata kasnije kako leži u jarku prekriven tijelima svojih anđela čuvara.
- Ti ga psi ne bi napustili ni za što na svijetu - izjavio je za otac presretan što se sin iz avanture izvukao uz tek poneku ogrebotinu i što ima tako krasna dva četveronožna prijatelja.

Izvor: 24 sata

Poziv obiteljima da prime sudionike SHKM u Dubrovniku

07.01.2013.

Tijekom ovogodišnjeg blagoslova obitelji u Dubrovačkoj biskupiji svećenici su obiteljima u koje su dolazili podijelili prigodne listiće kojim ih se upoznaje sa Susretom hrvatske katoličke mladeži koji se dosad održao u Splitu, Rijeci, Osijeku, Šibeniku, Puli, Varaždinu, Zadru i Sisku, a koji će se 2014. održati u Dubrovniku. Obitelji se pozivaju da otvore vrata svojih domova i prime mlade koji će se u Dubrovniku okupiti u travnju 2014. godine te im se objašnjava što se od njih očekuje.

Na listiću se nalazi dio božićne poruke dubrovačkog biskupa Mate Uzinića kao i njegov poziv obiteljima da pomognu u organizaciji susreta. "Susreti mladih prilika su za povezivanje različitih krajeva naše domovine kao i svjedočenje kršćanske ljubavi, zajedništva i gostoprimstva. Kao što znate, mladi naše biskupije sudjelovali su na svim dosadašnjim nacionalnim kao i nekim svjetskim susretima mladih. Diljem Hrvatske i svijeta, mlade Dubrovačke biskupije ugostile su različite obitelji otvorivši im vrata svojih domova. Sada je došlo vrijeme da mi otvorimo svoja srca i vrata svojih domova i primimo mlade koji nam dolaze", piše dubrovački biskup te izražava nadu da će svi zajedno pokazati "Dubrovnik i našu biskupiju kao mjesto otvorenosti, gostoprimstva i kršćanske ljubavi".

Svi koji žele pružiti smještaj mladima u svom domu (a to uključuje večeru, spavanje, doručak i možda ručak) mogu se prijaviti svojim župnicima.

Za sva pitanja otvorena je e-mail adresa: mladi2014@gmail.com, a može se nazvati i na broj telefona ureda Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije 020/ 324- 909.

Izvor: IKA

9.1. - Godišnje župno klanjanje Presvetom Sakramentu u crkvi sv. Petar u Zagrebu

Sv. mise su u 6:30, 7:30 i 18:30 sati. Klanjanje će započeti nakon sv. mise u 7:30 sati i trajati do većernje sv. mise u 18:30 sati. Dođimo Mu se pokloniti!
Poticaj na adoraciju Presvetom Sakramentu donosimo u obliku poruke pape blaženog Ivana Pavla II. za XX. svjetski dan mladih 2005. godine.
1. Ove smo godine proslavili XIX. svjetski dan mladih razmišljajući o želji što su je izrekli neki Grci, pristigli u Jeruzalem prigodom Pashe: "Htjeli bismo vidjeti Isusa" (Iv 12,21). Evo nas sada upravljenih prema Kölnu, gdje će se u kolovozu 2005. održati XX. svjetski dan mladih.
"Došli smo mu se pokloniti" (Mt 2,2): to je tema sljedećega svjetskoga susreta mladeži. Radi se o temi koja mladima sa svih kontinenata dopušta da mišlju prijeđu put koji su prešli mudraci, čije se relikvije prema pobožnoj predaji časte upravo u tome gradu, te da poput njih susretnu Mesiju sviju naroda.
Uistinu, svjetlo je Kristovo već prosvijetlilo um i srce mudraca. "Oni pođoše" (Mt 2,9), pripovijeda evanđelist, upućujući se hrabro nepoznatim putovima i poduzimajući dugo i ne lagano putovanje. Nisu oklijevali ostaviti sve da bi slijedili zvijezdu koju su vidjeli kako izlazi na Istoku (usp. Mt 2,1). Oponašajući mudrace, i vi se, dragi mladi, spremate poduzeti "putovanje" iz svih krajeva svijeta prema Kölnu. Važno je da se ne brinete samo o praktičnoj organizaciji Svjetskoga dana mladih, nego je potrebno da prije svega vodite računa o duhovnoj pripravi, u ozračju vjere i osluškivanja Riječi Božje.
2. "I gle, zvijezda... iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete" (Mt 2,9). Mudraci su stigli u Betlehem jer su se, poučljivi, prepustili vodstvu zvijezde. Još i više, "kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom" (Mt 2,10). Važno je, predragi, naučiti raspoznavati znakove kojima nas Bog poziva i vodi. Kada smo svjesni da nas On vodi, srce kuša istinsku i duboku radost, koju prati živa želja da ga sretnemo, i trajni napor da ga poučljivo slijedimo.
"Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom" (Mt 2,11). Na prvi pogled ništa čudnoga. Pa ipak, to je dijete drukčije od drugih: ono je jedinorođeni Sin Božji koji se lišio svoje slave (usp. 2,7) te je došao na zemlju da umre na križu. Sišao je među nas i postao siromašan kako bi nam objavio božansku slavu, koju ćemo vječno motriti u nebu, u našoj blaženoj domovini.
Tko bi mogao izmisliti veći znak ljubavi? Ostajemo ushićeni pred otajstvom Boga koji se ponižava kako bi primio naše ljudsko stanje do žrtve za nas na križu (usp. Fil 2,6-8). U svome siromaštvu, došao je ponuditi spasenje grešnicima On koji - kako kaže Pavao - "premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite" (2 Kor 8,9). Kako zahvaliti Bogu za toliku popustljivu dobrotu?
3. Mudraci su sreli Isusa u "Betlehemu", što znači "dom kruha". U poniznoj betlehemskoj špilji, na malo slame, leži "pšenično zrno" koje će umrijevši donijeti "obilat rod" (usp. Iv 12,24). Govoreći o sebi samome i o svome spasenjskome poslanju, Isus će se, za svoga javnoga djelovanja, uteći slici kruha. Reći će: "Ja sam kruh života", "Ja sam kruh koji je sišao s neba", "Kruh koji ću ja dati tijelo je moje - za život svijeta" (Iv 6,35.41.51).
Vjerom prolazeći Otkupiteljevim putem, od siromaštva jaslica do prepuštenosti križu, bolje možemo razumjeti otajstvo njegove ljubavi koja otkupljuje čovječanstvo. Dijete, od Marije položeno u jaslice, jest čovjek-Bog kojega ćemo vidjeti pribijena na križ. Isti je Otkupitelj prisutan u sakramentu Euharistije. U betlehemskoj je štali dopustio da mu se u siromašnome izgledu novorođenčeta klanjaju Marija, Josip i pastiri; u posvećenoj hostiji klanjamo se Njemu sakramentalno prisutnome u tijelu, krvi, duši i božanstvu, a nama se nudi kao hrana vječnoga života. Sveta misa tako postaje pravi ljubavni sastanak s Onime koji je dao svega sebe za nas. Ne oklijevajte, dragi mladi, da mu odgovorite kad vas pozove "na svadbenu gozbu Jaganjčevu" (usp. Otk 19,9). Poslušajte ga, prikladno se pripravite i pristupite Oltarskome sakramentu, osobito u ovoj Godini Euharistije (listopad 2004. - 2005.) koju sam odredio za cijelu Crkvu.
4. "Padnu ničice i poklone mu se" (Mt 2,11). Ako u djetetu što ga Marija grli svojim rukama mudraci prepoznaju i štuju onoga kojega iščekuju narodi, naviještenoga od proroka, mi mu se danas možemo klanjati u Euharistiji i prepoznati ga kao svoga Stvoritelja, jedinoga Gospodina i Spasitelja.
"Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu" (Mt 2,11). Darovi što ih mudraci prinose Mesiji predstavljaju pravo klanjanje. Zlatom oni podcrtavaju njegovo kraljevsko božanstvo; kadom tamjana priznaju ga svećenikom novoga Saveza; prinoseći mu smirnu slave proroka koji će proliti svoju krv da pomiri čovječanstvo s Ocem.
Dragi mladi, prinesite i vi Gospodinu zlato svoga življenja, odnosno slobodu da ga slijedite poradi ljubavi, odgovarajući tako vjerno njegovu pozivu; uzdignite k Njemu kad svoje žarke molitve, na hvalu njegove slave; prinesite smirnu, odnosno ljubav punu zahvalnosti Njemu, pravome čovjeku, koji nas je ljubio toliko da je poput kakvoga razbojnika umro na Golgoti.
5. Budite klanjatelji jedinoga pravoga Boga, dajući mu prvo mjesto u svome životu! Idolopoklonstvo je čovjekova trajna napast. Ima, nažalost, ljudi koji traže rješenje svojih problema u religioznim činima nespojivima s kršćanskom vjerom. Snažni su poticaji da se vjeruje laganim mitovima o uspjehu i moći; opasno je pristati uz maglovite ideje o svetome, koje prikazuju Boga pod oblikom kozmičke energije ili na druge načine koji nisu u skladu s katoličkim učenjem.
Mladi, ne popuštajte lažljivim varkama i prolaznim modama koje nerijetko ostavljaju tragičnu duhovnu prazninu! Odbacite zavodljivost novca, potrošačkog mentaliteta i podmukloga nasilja, što ponekad dolazi iz medija.
Klanjanje pravome Bogu predstavlja istinski čin otpora protiv svakog oblika idolopoklonstva. Klanjajte se Kristu: On je Stijena na kojoj trebate sagraditi svoju budućnost te pravedniji i solidarniji svijet. Isus je Knez mira, izvor praštanja i pomirenja, koji može sve članove ljudske obitelji učiniti braćom.
6. "Otiđoše drugim putem u svoju zemlju" (Mt 2,12). Evanđelje naglašava da su se mudraci, nakon što su susreli Krista, vratili u svoju zemlju "drugim putem". Ta izmjena puta može označiti obraćenje na koje su pozvani oni koji susreću Krista kako bi postali pravi klanjatelji kakve On želi (usp. Iv 4,23-24). To podrazumijeva oponašanje njegovoga načina djelovanja postajući, kako to piše apostol Pavao, "žrtva živa, sveta, Bogu mila". Apostol zatim dodaje da se ne smijemo suobličiti mentalitetu ovoga svijeta, nego se moramo preobraziti obnavljanjem svoje pameti, "da mognete razabirati što je volja Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno" (Rim 12,1-2).
Slušati Krista i klanjati mu se vodi prema hrabrom izboru, prema donošenju ponekad i junačkih odluka. Isus je zahtjevan, jer želi našu istinsku sreću. Poziva neke da ostave sve kako bi ga slijedili u svećeničkom ili posvećenom životu. Tko spozna ovaj poziv neka se ne straši odgovoriti "da" i neka ga velikodušno slijedi. No, i bez obzira na pozive posebnoga posvećenja, postoji i osobni poziv svakoga krštenoga: i to je poziv na onu "visoku mjeru" redovitoga kršćanskoga života koja se očituje u svetosti (usp. Novo millenio ineunte, 31). Kad se susretne Krist i prihvati njegovo Evanđelje, život se mijenja te smo potaknuti da drugima prenesemo svoje iskustvo.
Toliki su naši suvremenici koji još ne poznaju ljubavi Božje ili nastoje ispuniti svoje srce beznačajnim nadomjescima. Hitno je, stoga, potrebno da budemo svjedoci ljubavi koju motrimo u Kristu. Poziv na sudjelovanje na Svjetskom danu mladih upućen je i vama, dragi prijatelji koji niste kršteni ili ne nalazite svoje mjesto u Crkvi. Zar i vi ne žeđate za Apsolutnim i zar niste u potrazi za "nečim" što daje smisao vašem postojanju? Obratite se Kristu i nećete se razočarati.
Uz moj blagoslov!
Papa Ivan Pavao II.
Castel Gandolfo, 6. kolovoza 2004.

Kardinal Bozanić primio Karolinu Vidović Krišto, urednicu ukinute emisije HTV-a „Slika Hrvatske“

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u ponedjeljak, 7. siječnja 2013. godine u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu Karolinu Vidović Krišto, urednicu ukinute emisije HTV-a „Slika Hrvatske“.

Urednica HTV-a informirala je kardinala Bozanića o svom novinarskom školovanju, radu te o emisiji „Slika Hrvatske“ i događanjima nakon emitiranja emisije pod naslovom „Pedofilija kao temelj spolnog odgoja?“.

U razgovoru je konstatirano da je ta emisija u aktualnoj raspravi u javnosti o spornom 4. modulu Zdravstvenog odgoja udovoljavanje javnom interesu da se sva pitanja osvijetle s više strana. Upravo je temeljna zadaća javne televizije omogućiti da u spornim javnim pitanjima dođu do riječi različiti stavovi, različite društvene skupine i što više aspekata pojedinog pitanja kako bi gledatelji mogli biti što cjelovitije informirani.

Ukidanje emisije „Slika Hrvatske“, koja je zapravo javnu televiziju pokušala spasiti od nedopustive jednoobraznosti, izravni je udar na slobodu govora i na slobodu javnog djelovanja novinara.

U razgovoru je također istaknuta nada da će u nastalom slučaju prevladati zdrav razum i demokratsko ponašanje.

Kardinal Bozanić primio urednicu ukinute emisije "Slika Hrvatske"

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u ponedjeljak, 7. siječnja, u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu Karolinu Vidović Krišto, urednicu ukinute emisije HTV-a „Slika Hrvatske“.

Urednica HTV-a informirala je kardinala Bozanića o svom novinarskom školovanju, radu te o emisiji „Slika Hrvatske“ i događanjima nakon emitiranja emisije pod naslovom „Pedofilija kao temelj spolnog odgoja?“.

U razgovoru je konstatirano da je ta emisija u aktualnoj raspravi u javnosti o spornom 4. modulu Zdravstvenog odgoja udovoljavanje javnom interesu da se sva pitanja osvijetle s više strana. Upravo je temeljna zadaća javne televizije omogućiti da u spornim javnim pitanjima dođu do riječi različiti stavovi, različite društvene skupine i što više aspekata pojedinog pitanja kako bi gledatelji mogli biti što cjelovitije informirani.

Ukidanje emisije „Slika Hrvatske“, koja je zapravo javnu televiziju pokušala spasiti od nedopustive jednoobraznosti, izravni je udar na slobodu govora i na slobodu javnog djelovanja novinara.

U razgovoru je također istaknuta nada da će u nastalom slučaju prevladati zdrav razum i demokratsko ponašanje.

Izvor: Laudato/TUZG

Magazin „Time“: Pro-life aktivisti pobjeđuju

Naslovnica novog magazina „Time“ donosi naslovni članak o tome kako pro-life američki aktivisti dobivaju rat protiv abortusa putem uspjeha u zakonodavstvu, mijenjanju javnog mnijenja, i razvitku tehnologije – novog ultrazvuka koji prikazuje nerođenu djecu, donosi EWTNNews.

„Zagovornici kulture života dobivaju rat protiv abortusa, zato što su organizirani i izvršavaju dobro smišljenu strategiju. Također, javno mnijenje se sve više mijenja u njihovu korist“, ustvrdila je novinarka Katie Pickert u naslovnom članku pod nazivom „Koji izbor?“ s podnaslovom „Prije 40 godina aktivisti za pravo na pobačaj odnijeli su epsku pobjedu sa slučajem Roe protiv Wadea da bi od tada gubili“.

„Danas u mnogim dijelovima Amerike učiniti abortus je teže nego što je to bilo 70-ih godina“, ustvrdila je Pickert.

Sve manje liječnika želi izvršiti abortus te se broj abortusa u klinikama smanjio. Tako je 1982. bilo abortirano gotovo 3 tisuće djece, a 2008. manje od 2 tisuće. U 2011. godini, rekordna 92 zakona koja se odnose na zabranu abortusa uvedena su u zakonodavstva 24 savezne američke države. Pro-life aktivisti danas se služe internetom te na taj način sve više ljudi imaju dostupne informacije.

Izvor: EWTNNews

Medicinske sestre i tehničari za izmjene u spolnom odgoju

U povodu uvođenja zdravstvenog odgoja u hrvatske škole oglasilo se i Hrvatsko katoličko društvo medicinskih sestara i tehničara (HKDMST) koje okuplja medicinske sestre i druge djelatnike u zdravstvu u cilju stručno-duhovnog usavršavanja, zaštite zdravlja stanovništva te brige za zdravlje od začeća do naravne smrti.

Članice i članovi HKDMST-a prepoznaju potrebu i podržavaju uvođenje zdravstvenog odgoja u školski program, ali istodobno izražavaju neslaganje zbog manipulacija iznesenih u kurikulumu zdravstvenog odgoja te u potpunosti podržavaju stavove Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva o uvođenju zdravstvenog odgoja. Pozdravljaju suradnju interdisciplinarnog tima koji je stručno pristupio izradi kurikuluma, ali je pri tome izostavljen holistički pristup, dakle ne poštuju se stručno-medicinske znanstvene činjenice o tjelesnoj, psihičkoj i duhovnoj složenosti ljudske osobe. To je posebno izraženo u modulu koji se bavi spolnim odgojem. HKDMST smatra da bi takav pristup mogao dovesti do slobodnijeg pristupa u spolnim odnosima naše djece.

Potrebno je poslušati glas javnosti i kurikulum zdravstvenog odgoja izmijeniti u dijelu koji se bavi spolnim odgojem te bi nadležna tijela i resorni ministar trebali uvažiti demokratsku raspravu i do kraja stručno-medicinski obraditi tu temu, ne zaboravljajući pri tome da je zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja uvršten u Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, ističe se u izjavi HKDMST-a koju potpisuje predsjednica Jelica Stipaničev Mustapić.

Izvor: IKA

Božićna poslanica Srpske pravoslavne Crkve

Duhovna kriza ostavlja strašne posljedice na međuljudske odnose
Beograd, (IKA) – Srpski patrijarh Irinej sa svim arhijerejima Srpske pravoslavne Crkve uputio je božićnu poslanicu svećenstvu, monaštvu i svim vjernicima u kojoj se potiče: „Volimo jedni druge, da bismo jednodušno ispovijedali Oca, Sina i Duha Svetoga, Boga ljubavi! Ljubimo jedni druge ljubavlju kojom nas je Bog zavolio prije nastanka svijeta, ljubavlju kojom nas ljubi u Sinu svom ljubljenom". „Ne zaboravimo da dolazak Sina Božjega u svijet ima kozmički značaj! Preko tog događaja spašavaju se od smrti ne samo ljudi nego i čitava Božja tvorevina", navodi se u poslanici te se ističu tri vrijednosti. Prva je poziv čovjeku da proslavlja Boga; druga je mir na zemlji; a treća dobra volja među ljudima kao temelj ljudskog zajedništva.
„Živimo u vremenu u kojemu su ove vrijednosti - kršćanske i, vjerujemo, vječne - obezvrijeđena i zapostavljene. Duhovna kriza ostavlja strašne posljedice na međuljudske odnose. Ponovo ne razgovara brat s bratom, sin s ocem, kum s kumom, susjed sa susjedom. Razloga i opravdanja, smislenih i besmislenih, kao i uvijek, ima napretek. Pitamo se: zar je moguće da nas toliko pomračuju naše vlastoljublje i samoljublje da nam sve ovozemaljsko bude dragocjenije od oca, majke, brata, sestre, kuma, susjeda, bližnjega? Naše vrijeme potresaju socijalne nesigurnosti i otuđenja. Živimo u vremenu u kojem je sve na prodaju, u kome se trguje svim i svačim, pa i istinskom slobodom i ljudskim dostojanstvom. Ovozemaljska pravda i pravo ne jamče nam pravo na svoje, pa ni na život ondje gdje postojimo od kada postojimo. Da li se, uostalom, pravda moćnikâ ovoga svijeta ikada drugačije iskazivala? No, zato što je vrijeme takvo kakvo je, zbog toga što je ono takvo otkako je grijeha i što će takvo biti dok je zla u svijetu, Božić nam dolazi kao melem na ranu, kao najdublja utjeha, koja od Boga dolazi i kojom nas On oslobađa od tuge i vraća nam povjerenje u Njegovu pravdu i Njegovu istinu", piše u poslanici koja završava čestitkom „Mir Božji - Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!"

Božićna čestitka kardinala Bozanića srpskom patrijarhu Irineju

Rado se sjećam našeg lipanjskog susreta u kojem smo zajednički razmišljali o poslanju naših Crkava u suvremenom društvu
Zagreb, (IKA) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je božićnu čestitku patrijarhu Srpske pravoslavne Crkve Irineju u kojoj piše:
„Srdačno čestitam Božić Vama, preosveštenim episkopima, svećenstvu, monaštvu i pravoslavnim vjernicima Vaše Patrijaršije te svima želim i molim od Boga blagoslovljenu novu 2013. godinu.
Rođenjem Isusa Sina Božjega u Betlehemu ispunile su se stoljetne čežnje i nadanja ljudi. Neizmjerna nada postala je stvarnost po dobrostivosti i čovjekoljublju Spasitelja našega Boga, koji je došao na zemlju da spasi sve ljude (usp. Tit 2,11; 3,4). Neka nam otajstvo Božića pomogne da prihvatimo darovanu Istinu te gradimo bratske odnose među ljudima i suodnos s Bogom ljubavi.
Dok u mislima prebiremo po događajima protekle godine, imamo razloga za zahvalnost Bogu. U tom kontekstu rado se sjećam našeg lipanjskog susreta u kojem smo zajednički razmišljali o poslanju naših Crkava u suvremenom društvu. Neka nas slavlje božićnog otajstva snažno usmjeri na naviještanje i življenje Evanđelja Isusa Krista.
Povezan s Vama zajedništvom vjere i željom da nas mirotvorna poruka Božića nadahnjuje u pastirskoj službi, iskreno Vas s poštovanjem pozdravljam".

Kardinal Bozanić čestitao Božić metropolitu Jovanu Pavloviću

Zagreb, (IKA) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić čestitao je Božić srpskopravoslavnom metropolitu zagrebačko-ljubljanskom Jovanu Pavloviću.
„Primio sam Vaše božićne i novogodišnje čestitke, što ste ih s dobrim željama uputili meni, svećenicima i katoličkim vjernicima u Hrvatskoj.
Uzvraćam sa srdačnim čestitkama za Božić Vama, Vašem svećenstvu i pravoslavnim vjernicima u našoj Domovini te molim obilje Božjeg blagoslova, mira i radosti u novoj 2013. godini!
Prihvaćajući volju Božju, Blažena Djevica Marija je u vjeri začela i svijetu rodila Spasitelja. Dijete položeno u jasle, naš je Bog, koji nam otkriva svoju slavu - "slavu koju ima kao Jedinorođenac od Oca – pun milosti i istine" (Iv 1,14). Klanjajući se neizmjernoj Božjoj ljubavi koja nam se u betlehemskoj noći očitovala, molimo da nam Isusovo rođenje bude na spasenje!
U tom duhu zahvaljujem Bogu za primljene darove i milosti u protekloj godini te želim i molim da Vas Isus i ovoga Božića obasja svojim svjetlom i blagoslovi Vašu pastirsku službu na duhovnu dobrobit Vaših vjernika.
Povezan s Vama zajedništvom vjere, srdačno Vas s poštovanjem pozdravljam", napisao je u čestitki kardinal Bozanić.

Povezivanje katolika i Crkve u internetskom domu!

Nedavno je redizajnirana internetska stranica catholicscomehome.org kako bi učvrstila vezu ljudi s katoličkom vjerom. Logo stranice je: "Mi smo katolici. Dobrodošli doma." Misija internetske stranice je – kako i sam naziv govori – dolazak katolika domu. Budući da se nalazimo u Godini vjere, ova web stranica u službi je nove evangelizacije.

Na naslovnici internetske stranice nalaze se troja vrata koja simboliziraju tri grupe ljudi. Prva vrata su za one koji se ne smatraju katolicima te uključuje pripadnike drugih kršćanskih zajednica, religija ili ateiste.

Druga vrata predstavljaju ulaz za katolike koji nisu praktični vjernici. A treća vrata namijenjena su za katolike.

Iza svakih vrata nalazi se video koji govori o Katoličkoj crkvi i učenju Crkve te ulozi vjere u svakodnevnom životu.

Izvor: RomeReports

Premijera dokumentarnog filma o Našoj Gospi od Guadalupe

„Krv i ruža“ naziv je dokumentarnog katoličkog filma američkog redatelja i producenta Tima Watkinsa koji želi da se proširi poruka Naše Gospe od Guadalupe. Film donosi priču o otkupljenju te božanskom čudu jedinstva i vjernosti koja je donijela nadu i transformirala američki kontinent, a premijerno će biti prikazan u četvrtak, 24. siječnja, u Washingtonu.

Blažena Djevica Marija ukazala se Juanu Diegu u 16. stoljeću. Diego je bio običan čovjek koji je odabran za glasnika vjere te nosi ime – Orao glasnik.

Kako bi ovaj film vjerodostojniji, Watkins je putovao u Meksiko gdje je proučavao Gospine poruke upućene Juan Diegu 1531. godine. Film opisuje snagu Marijinih poruka koje su nasilne Azteke potaknule da se obrate na kršćanstvo.

„Središnja misao koja se provlači u porukama Naše Gospe od Guadalupe je globalni poziv na zaštitu života u svim fazama, od začeća do prirodne smrti“; rekao je Watkins.

Watkins je direktor tvrtke „Renegade Productions“, a film „Krv i ruža“ njegov je samostalni redateljski prvijenac.

Izvor: Laudato

Umro dr. don Vojko Devetak

Šibenik, (IKA) - Svećenik Šibenske biskupije dr. don Vojko Devetak preminuo je okrijepljen sakramentima u 97. godini života, u subotu 5. siječnja u Svećeničkom domu u Šibeniku. Misa zadušnica bit će u ponedjeljak 7. siječnja, u 14 sati, u katedrali Svetog Jakova u Šibeniku, a pokop nakon mise na gradskom groblju Kvanj.
Dr. don Vojko Devetak rođen je u Sinju 1. svibnja 1916. godine od roditelja Josipa i Magdalene r. Kalinić. Za svećenika je zaređen 1939. godine u Šibeniku. Službovao je u Tisnom, Šibeniku, Tribunju, Prvić-Luci, Šepurinama, Ljubitovici i Boraji. U Šibeniku je obnašao dužnosti biskupova tajnika, nadstojnika u Biskupijskom đačkom sjemeništu i cenzora vjerskih knjiga. Njegov uži stručni interes bilo je moralno bogoslovlje, iz kojeg je doktorirao 1962. godine na Katoličkom bogoslovskom fakultetu u Zagrebu. Od te godine do 1970. predavao je pastoralno i moralno bogoslovlje na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru, a od 1966. liturgiku i moralno bogoslovlje na Teologiji u Splitu. Kanonik je postao 1956. godine, a dekanom šibenskog kaptola imenovan je 1982.
Napisao je osam popularnih bogoslovnih djela koja se odlikuju tečnim izričajem i temeljitošću razrade tema. Njegova monografija Šibenska katedrala doživjela je dva izdanja (Šibenik, 1969. i 1980.), a prevedena je na njemački, engleski, talijanski i francuski jezik. Bio je suradnik brojnih periodika, a najviše bogoslovnih rasprava objavio je u Glasu Koncila (1966.), Crkvi u svijetu (1967., 1975., 1976., 1977., 1979.), Vjesniku nadbiskupije splitsko-makarske (1970., 1975., 1978.), Službi Božjoj (od 1974. do 1984., 1986., 1987., 1989., 1990.), Okružnicama šibenskog Ordinarijata (1975.) i u zborniku Putovi i raskršća suvremene teologije (Split, 1975.). Dolaskom demokratskih promjena aktivno je djelovao u programu Radio Šibenika.
Posljednje godine života proveo je u Svećeničkom domu u Šibeniku.

Kristova statua u Riju za Svjetski susret mladih bit će stalno otvorena

Rio de Janeiro, (IKA) – Svjetski poznata golema Kristova statua u Rio de Janeiru za vrijeme održavanja Svjetskog susreta mladih u srpnju bit će stalno otvorena. Priopćio je to nadbiskup brazilske metropole Orani Joao Tempesta 3. siječnja u izjavi za medije. Mladi će tako moći i noću bdjeti i moliti na 710 metara visokom brijegu Corcovado koji se uzdiže iznad grada.
Skupine mladih iz različitih zemalja uz simbol Rija "molit će za mlade, za svijet i za mir", rekao je nadbiskup. Planirano je da stalno oko 25-30 mladih bude na vidikovcu kipa kao i maloj kapelici u temeljima spomenika. Kip je, inače, za posjetitelje redovito otvoren samo danju, od 7 do 21 sat.
Još uvijek nije poznato hoće li i papa Benedikt XVI. za vrijeme susreta mladih osobno doći na Corcovado. "No, sigurno je da će Papa helikopterom obletjeti Kristovu statuu", rekao je nadbiskup.
Godine 2012. postavljen je novi rekord na Corcovadou, jer je 2,2 milijuna ljudi pohodilo Kristov kip, što je oko pola milijuna više nego 2011. godine. Katolički Svjetski dan mladih održat će se od 23. do 28. srpnja u Rio de Janeiru. Organizatori očekuju i do četiri milijuna sudionika.

HKZ proglasio 2013. godinom I. Meštrovića i K. Draganovića

04.01.2013.

Prošla je godina, 2012., bila posvećena hrvatskom preporoditelju iz Istre biskupu Jurju Dobrili i slikaru Ivanu Lackoviću Croati, a 1. siječnja počela je godina hrvatskih zaslužnika kipara Ivana Meštrovića te povjesničara Krunoslava Draganovića, priopćila je Hrvatska kulturna zaklada (HKZ).

HKZ poziva sve hrvatske kulturne, prosvjetne, vjerske i ine ustanove, posebno uredništva časopisa, novina, radija i televizije da se priključe obilježavanju tijekom čitave sljedeće godine, kako u domovini tako i u inozemstvu.

Ivan Meštrović je rođen 1883. u Vrpolju u Slavoniji, a umro 1962. u South Bend u SAD-u. Djetinjstvo je proveo u Otavicama u Dalmaciji. Harold Bilinić, kamenorezac iz Splita prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za šegrta. Uskoro je pronašao jednog bečkog vlasnika rudnika, koji mu je financirao preseljenje i školovanje u Beču. Svoju prvu izložbu priređuje 1905. u Beču s grupom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Noveau.

Godine 1908. seli se u Pariz gdje iznajmljuje studio na Montparnassu i uspijeva izraditi više od pedeset skulptura u dvije godine. Na Svjetskoj izložbi umjetnosti, održanoj 1911. u Rimu, dobiva prvu nagradu za kiparstvo. Uz herojsko-nacionalni i intimistički ciklus, religiozni ciklus zauzima središnje mjesto u Meštrovićevu stvaralaštvu - sakralni objekti, skulpture u mramoru, bronci i drvu, u kombinaciji arhajskoga, "gotizirajućega", secesionističkoga i ekspresionističkog stila.

"Gotizirajuća ekspresivna mistika" našla je svoj izraz u kapelici Sv. Križa u Kašteletu (Split), s velikim drvenim Raspelom (1917.) i nizom drvenih reljefa s prizorima iz Kristova života (1917.-1953.). Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu (Gospa od Anđela, 1920.-1923.) monumentalno je arhitektonsko-skulptorsko zdanje, a glavne su mu skulpture Raspelo, Sv. Roko i anđeli s dušama pokojnika. Spomen-crkva kralja Zvonimira u Biskupiji kraj Knina nadahnuta je starohrvatskim crkvicama.

Hrvatski svećenik i povjesničar Krunoslav Stjepan Draganović rođen je u Brčkom 1903., a umro u Sarajevu 3. srpnja 1983. Nakon četiri godine katehetskog i novinarskog rada u Sarajevu tadašnji vrhbosanski nadbiskup Ivan Evanđelista Šarić šalje ga u Rim na poslijediplomski studij iz crkvene povijesti, gdje je i doktorirao 1935. Nakon povratka iz Rima djelovao je u središnjim ustanovama Sarajevske nadbiskupije da bi 1940. bio imenovan za docenta crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Ratne godine 1943. poslan je u Rim u hrvatsko predstavništvo pri Vatikanu sa zadaćom skrbi za hrvatske vojnike i civile zarobljene i internirane u fašističke, kasnije i savezničke, sabirne logore u Italiji. Po svršetku II. svjetskoga rata zahvaljujući svojim poznanstvima mnogim je osobama organizirao bijeg u zemlje Južne Amerike. U emigraciji je djelovao u Italiji i Austriji, prikupljao dokaze o zločinima komunističke Jugoslavije i objavljivao ih u emigrantskom tisku. Godine 1967. Draganović je opet u Jugoslaviji, vjerojatno otet u Trstu i doveden, navodi se u priopćenju HKZ.

Izvor: Hina

Dr. Judith A. Reisman razotkrila rad Kinseya

U uvodniku pod nazivom "Osobna Odiseja do Istine" svoje nove knjige "Sexual Sabotage" dr. Judith A. Reisman govori o svom životnom putu. Dr. Reisman opisuje kako ju je obiteljska tragedija ponukala na rad u otkrivanju prijevara u znanosti zlostavljanja djece te razotkrivanju "revolucionara" spolnog odgoja Kinseya.

Osobna Odiseja do Istine

Zamolili su me da se predstavim, kako biste vi, poštovani čitatelji, saznali više o mom životnom putu, i kako bi bilo jasnije što me zapravo dovelo do otkrića Kinseyevih protokola zlostavljanja djece, pogrešnih podataka u njegovim istraživanjima, te načina na koji je on oblikovao suvremeni spolni odgoj, zapadnjačku seksualnu kulturu i ponašanje. Također, zamolili su me da objasnim kako sam postala povjerenik vlade SAD u međunarodnim istraživanja o prevarama u znanosti, zlostavljanju djece, pornografiji, zloupotrebi droga i ostalim kritičnim pitanjima našega vremena. Pokušat ću dotaknuti i neke od osobnih trenutaka iz svojega života, koji mogu biti od koristi čitateljima u ovom razotkrivanju Kinseya.

Rođena sam kao Judith Ann Gelernter, 1935. u Newarku, New Jersey. Moja je velika obitelj, ruska s majčine a njemačka s očeve strane, pripadala drugoj generaciji Američkih židova. Moji su djedovi pobjegli pred progonstvom u Europi, i stigavši na Ellis Island u New Yorku s zahvalnošću prihvatili zemlju koja ih je prigrlila, te odmah počeli intenzivno raditi podigavši uz to i velike obitelji uspješnih ljudi.

Moj otac Matthew rođen je u Massachusettsu, a moja majka Ada u New Jerseyu. Bili su vlasnici „Matthew's see Food“, od kojeg su razvili uspješan posao u Irvingtonu, u New Jerseyu. Gelernteri su se svakih par mjeseci redovito okupljali na obiteljskim druženjima, kod tete Laure u South Orangeu. Više od četrdeset odraslih, i deseci djece, sjedili su za ukusno uređenim stolovima, uz besprijekorne manire. Nakon večere, bez suvremenog izuma – televizije, vodile su se političke debate između mojih roditelja i obitelji. Moji su roditelji bili obiteljski radikali. Vjerovali su u naširoko oglašavanu propagandu savršenog novog svijeta, u novi poredak socijalizma ili komunizma. U to vrijeme, niti jedne novine u Americi nisu još otkrile milijune Staljinovih žrtava u Rusiji. No svaka je debata bila izglađena kad bi tata i tri tetke uz klavirsku pratnju sestrične Ruth četveroglasno pjevali stare Jidiš i Američke narodne pjesme. Ja sam bila očarana.

Za mene su oni bili glazbeni divovi. Moj otac je za mene izgledao kao filmska zvijezda, zgodan, pokraj moje tetke Mary, prekrasne crvenokose i zelenooke sopranistice koja je odbila ponudu Metropolitan Opere, kako bi se udala i podigla obitelj.

Otac me je često podsjećao da „Gelernter“ na njemačkom znači „obrazovan“, i to je ime kojim su se zasluženo ponosili moji preci. „Tvoj život mora biti na ponos tvojem imenu“, znao je govoriti. Moja je majka Ada bila iz obične „Goldberg“ obitelji. Šarmantna i profinjena, igrala je glavne uloge u važnim produkcijama malih scena u YMHA (Young Men's Hebrew Association), koje su vodili Moss Hart, Dore Shary i ostali lokalni dečki, a koji su kasnije postali veliki Hollywoodski moguli 1930-tih godina.

Umjetnički talent naslijeđen od roditelja omogućio mi je uspjeh u glazbenoj profesiji, no od njih sam naslijedila i ljubav prema istini, brigu za nemoćne te otpor prema tiraniji, sve što me uputilo na težak put opisan u ovoj knjizi.

Vrijeme moje mladosti bilo je idilično: majka me dočekivala kući svakog dana, a otac je podržavao sve što sam činila. Osjećala sam se sigurno među susjedima, stričevima i bratićima, zahvaljujući blagom represivnom utjecaju onog vremena. Udala sam se, u sigurnosti živjela sve do 1966. kad je moja desetogodišnja kćer bila zlostavljana od trinaestogodišnjeg obiteljskog prijatelja, kojeg smo voljeli i vjerovali mu. Rekla mu je da prestane, ali on je bio uporan. On je znao da će joj se to svidjeti, govorio je, i to na temelju onog što je vidio u časopisima svog oca, u „Playboyu“ jedinoj „prihvatljivoj“ pornografiji onog vremena. Dečko je napustio zemlju nekoliko tjedana kasnije, kad se saznalo da je moja kćer bila samo jedna u nizu djece koje je silovao, uključujući i vlastitog malog brata. Moje se srce slomilo zbog svih tih obitelji.

Kasnije sam saznala da je ovaj, za nas tako strašan događaj, zapravo uobičajeni model ponašanja kod mladih seksualnih prijestupnika, kako ih zovu u zakonodavnim krugovima.

Da moja kćer nije pala u duboku depresiju vjerojatno nikad ne bih saznala ništa o tom silovanju. Tek kad sam joj obećala da neću pozvati policiju, ona mi je rekla što se dogodilo. Nakon što sam je uvjerila da to nije bila njena krivica, nazvala sam tetku, moju osobu od povjerenja. Ona me s razumijevanjem poslušala i izjavila, „Judy, ona je možda to sama tražila. Jer djeca su seksualna bića od rođenja“.

Zaprepaštena, odgovorila sam da moje dijete nije tražilo seks, i nazvala Carole, školsku prijateljicu s Berkleya, koja me ovako savjetovala: “Judy, ona je možda to sama tražila. Jer djeca su seksualna bića od rođenja.“

Čudila sam se kako dvije toliko različite osobe, geografski razdvojene, mogu izgovoriti istu misao. Prepoznala sam ideološku „partijsku liniju“. Kao mlada majka ušla sam u Kinseyev svijet, a da to nisam ni znala. I kasnije ću često čuti tvrdnju da su „djeca seksualna bića od rođenja“. No, otkriti ću što se skriva oko izvora takvog stava.

1973. sjedila sam u zamračenoj filmskoj knjižnici televizije CBS, tražeći snimku „Sajma u staroj Engleskoj“ Encyclopedia Britannice, koju sam htjela upotrijebiti za novi spot moje dječje pjesmice. Naslijedivši očev glas i majčin stas, zarađivala sam pišući i pjevajući pjesme za djecu. Bila sam producent video spotova za „Captain Kangaroo“, programa za djecu kojeg su ljudi u SAD dugo godina voljeli i vjerovali mu.

Zaposlio me Jim Hirschfeld, producent emisije, čim je vidio izvadak iz moje produkcije za „Children's Fair,“ ETV (PBSTV) program u Wisconsinu, „Merry-Go-Round,“ i „Art Through Music“ za Scholastics Magazine u New Yorku. Do rada na emisiji „Captain Cangoroo“ producirala sam edukativne materijale za različite muzeje: Milwaukee Public Museum, Cleveland Museum of Art i Skirball Museum u Los Angelesu. Vodila sam računa o tome kako slike djeluju na mozak, um i memoriju.

Jim je bio pažljiv i pristojan čovjek, te predan otac, stoga mi je dopustio da radim od kuće u Clevelandu. Snimala sam u lokalnom studiju, dala da se pjesme ilustriraju, te slala konačan proizvod u New York. Bez agenta, oslanjajući se samo na svoj bogomdani talent, bila sam među najboljima u svom polju, duboko impresionirana činjenicom da Američki sistem nagrade-za-zaslugu to omogućuje.

No, tog dana Jim me pozvao u svoj ured i s nelagodom mi pokazao tekst nekog istraživanja: skrivenom kamerom proučavali su grupu djece, prateći pokrete njihovih očiju. Jim me uvjeravao da on voli moje misaone pjesme, ali - oglašivač želi da dječje oči budu prikovane za ekran, jer bez roditeljskog nadzora djeca se s našeg programa prebacuju na crtane filmove. Ja bih u svojim produkcijama trebala ubrzati tempo – kako bi se natjecala s brzom akcijom i rastućim nasiljem na crtanim filmovima koje emitiraju ostale tv postaje. Bob Keeshan (koji je tumačio „Captain Cangorooa“) bio je uznemiren takvim zahtjevom. Jim, i sam uznemiren, rekao nam je da nemamo izbora.

Shvatila sam da niti želim niti mogu pisati za djecu na taj način. No ipak, za mene nije sve bilo izgubljeno. S odličnim tantijemima od Captain Cangorooa, mogla sam si priuštiti povratak na fakultet i specijalizaciju na studiju mass medija. Kao supruga sveučilišnog profesora, bilo mi je jasno da svijet s poštovanjem gleda na one s znanstvenim titulama. Istovremeno osobno sam bila razočarana činjenicom da u društvu obrazovanih nedostaje intelektualne znatiželje i životnosti. Često sam primjećivala manjak zdravog razuma na njihovim druženjima i razgovorima. Unatoč silnim titulama, veći dio sveučilištaraca na mene je ostavljao dojam osoba koje se rado distanciraju od stvarnosti većine građana.

Umjetnički rad u muzeju i tv iskustvo ostavili su mi u zalog brigu o načinu kojim se na djecu utječe, reprogramira, i mijenja ih, obzirom da slike i ostali uzbuđujući stimulansi svakog dana mijenjaju strukturu dječjeg mozga. Ako je prestižan i odgovoran program poput „Captain Cangoroo“ morao ubrzati svoj format u onim naivnim vremenima, što će se tek dogoditi u nadolazećim desetljećima? Kakvu to djecu oblikuje televizija, i kako će ta promijenjena djeca promijeniti naše obrazovne institucije, teologiju, vladu, zakon, medicinu, obiteljske i mass medije?

Odlučivši da postignem doktorat u komunikacijskim znanostima, upisala sam se u Case Western University u Clevelandu, kako bih studirala utjecaj televizije, i otkrila na svoje veliko iznenađenje, kao osviješteni medijski profesionalac, da je već 1972. toksičnost televizije bila dokazana u izvještajima američkog ministarstva zdravstva o nasilju na televiziji.

No, mass mediji su uspješno relativizirali i sakrili opasnosti vlastite profesije ignorirajući to važno otkriće te cenzurirajući izvješće o tim studijama. Odlučila sam promijeniti fokus svog istraživanja, shvativši da takva istraživanja već postoje ali su sustavno ignorirana. Tomu je pridonio i jedan neplanirani eksperiment s verbalnim i neverbalnim ponašanjem.

Mladi student komunikacija, tek što ga je zaručnica ostavila, pripremio je za jedno od mojih predavanja video-projekt, koristeći eksplicitne fotografije iz Playboya, Penthousa, Hustlera i sličnih magazina. Dr. Lowell Lynn, nositelj katedre, uvjerio me da su svi studenti koji su radili na toj produkciji prethodno dali svoj pristanak na korištenje takvih sadržaja. Slike im nisu predstavljale problem, rekao je, i nakon što je prošlo početno nervozno mreškanje, tim studenata, kao i obično kolegijalan, utonuo je u duboku šutnju. Da bi stvar bila još čudnija, niti jedna fotografija seksa nije bila pravilno montirana u video uradak, ali unatoč tomu sve studentice koje su radile na projektu, od redatelja do kamermana, eksplicitno su porekle da su ih fotografije uznemirile na bilo koji način. To je za mene bila jedna fascinantna studija o dijeljenju prirodne i stvarne emocije od stvarnosti, jer je bilo očito da su studentice bile uznemirene temom i sadržajem produkcije.

Tj. bilo im je toliko neugodno, da niti jedna nije gledala fotografije koje su pristale snimiti. Svaka je porekla svoju reakciju, te okrivila druge što „ne gledaju“ na fotografije seksa. Otišla sam razmišljajući, ako su žene i djevojke izložene tim slikama širom svijeta, značajan broj žena i djevojaka širom svijeta zasigurno poriče stvarne emocije i averzije.

Te slike mogu razoriti osjetljive bračne odnose, mislila sam. Obzirom da sam imala kćeri za koje sam željela sretan brak i dobre muževe, odlučila sam to pobliže istražiti. Bila je to 1976. godina. Još uvijek nisam imala saznanja o utjecaju Alfreda Kinseya na pornografiju, nisi sam znala kako „hard“ i „soft“ pornografija utječe na seksualno zlostavljanje djece, nisam imala pojma o tome koliko je taj problem zapravo težak, niti sam znala koliko ću se duboko angažirati u pokušaju da taj problem riješim. Ipak, već mi je bilo jasno da kulturološko prihvaćanje pornografskog poimanja seksualnosti utječe na porast razvoda i poremećaja seksualnosti.

1977. godine bila sam u Walesu, predstavljajući svoje istraživanje o ženama i pornografiji na međunarodnom kongresu Britanskog psihološkog društva o „Ljubavi i privlačnosti“, na sveučilištu Swansea. Kad sam stigla u London, čula sam da je u Engleskoj na turneji Tom O'Carroll, voditelj PIE - „Pedophile Information Exchange“ (Pedofilska razmjena informacija), koji javno promovira seks s djecom, kao uvod u vlastito predavanje na skupu u Swansea. U Engleskoj je nastalo veliko komešanje zbog svakodnevnih medijskih izvješća o ciljevima PIE i O'Carrolla. Izvijestili su da se PIE specijalizirao u pronalaženju preciznih popisa mjesta gdje pedofili mogu locirati i zavesti djecu. Kućno osoblje Swansea sveučilišta je krenulo u štrajk kad su čuli da će taj čovjek održati govor s podija njihovog fakulteta. Rekli su da neće pospremati krevete, kuhati hranu niti prati odjeću ako konferencija bude dala imalo prostora čovjeku koji promovira seks s djecom.

Donijela sam osamdeset slajdova za svoju prezentaciju, o otkrićima dječje pornografije u Playboyu i Penthouseu. Na konferenciji je bio i američki profesor Larry Constantine, član uprave Penthousa, zagovornik dječje pornografije u svom radu „Seksualna prava djece“, s kojim sam se tom prigodom sukobila. Kad je Constantine poslao poziv za interni susret sudionika kongresa, požurila sam se uključiti u njegovu grupu. Constantine je zamolio sve međunarodne sudionike da potpišu peticiju kojom se traži da se dopusti izlaganje predstavniku PIE O'Carrollu, te da kućno osoblje sveučilišta odradi sve usluge. Tražila sam od grupe da razmisli o tome. Mi odlazimo za par dana, rekla sam, imamo li pravo iza sebe ostaviti zajednicu uznemirenu time što smo dali prostora čovjeku koji zagovara zlostavljanje djece? Na kraju, bila sam jedina koja nije potpisala peticiju. Konačno je predstojnik Swansea University odlučio da O'Carroll nema potrebne kvalifikacije za nastup na konferenciji, a osoblje je nastavilo svoj posao.

Kako? Zašto? Čudila sam se, kućno osoblje sveučilišta bilo je sposobno agresivno braniti svoju djecu. Istovremeno, školovani sveučilištarci postavljali su se bez većih emocija prema O'Carrollu pedofilu, gotovo s simpatijom. Moje negdašnje razočaranje s sveučilišnom zajednicom potvrdilo se, shvatila sam da se ovi visoko kvalificirani muškarci i žene ponašaju indiferentno prema domaćim ljudima, ne poštujući njihovu legitimnu brigu u zaštiti vlastite djece.

Krenula sam prema vlaku za London, kad me jedan kanadski psiholog diskretno pozvao na stranu. Sigurno je, u pravu ste, rekao je. Slike djece u Playboyu i Penthousu potaknut će djecu na seksualno ponašanje. No, ako tražim razloge globalne epidemije zlostavljanja djece, uputio me da ne preskočim tekst o Kinseyu kojeg potpisuje Edward Brecher u „The Sex Researchers“. „Zašto?“ upitala sam. „Radio sam s Kinseyem i Pomeroyom“, rekao je. „Jedan je bio pedofil a drugi homoseksualac“. Koji je bio što, pitala sam? „Čitaj i otkrij“, odgovorio mi je.

Kad sam se vratila u SAD, razmišljala sam o događajima proteklih tjedana. Svakako, sad znam, jer sam tomu osobno svjedočila, postoji jedan rastući i prozelitski „međunarodni akademski pedofilski pokret“, koji želi pristup djeci zbog seksa. Upala sam ravno među njih na toj konferenciji. Ponovno sam se upitala, kakvo to sveučilišno obrazovanje stvara grube i grabežljive intelektualce koje sam upoznala?

Po sugestiji Kanađanina, odmah po povratku, pročitala sam knjigu Edwarda Brechera, „The Sex Researchers“. Nisam sigurna što me više zaprepastilo: Kinseyevo korišenje djece u seksualnim eksperimentima, ili Brecherovo prihvaćanje tog korištenja, kao istraživačke metodologije. Bez riječi, posegnula sam za Kinseyevim izvornim tekstom, kako bih provjerila Brecherove navode. I da, Brecher je točno citirao Kinseya. Tad sam konačno shvatila da se djecu ovdje promatra kao seksualna bića temeljem jedinog temeljnog autoriteta; istovremeno, dobila sam osobni odgovor na pitanja koje sam si postavila puno godina ranije. Moja tetka i moja prijateljica Carole su ideju „da su djeca seksualna bića od rođenja“ pokupile od Kinseya.

1981. godine sjedila sam u svom uredu (na vrh brda Karmela) na sveučilištu u Hajfi u Izraelu, gledajući tablice i brojke, koje su mene gledale iz Kinseyeve svjetski poznate knjige „Seksualno ponašanje muškaraca“. Ponovno sam studirala stranicu 180, tablicu 34, pokušavajući shvatiti jesam li nešto preskočila, ili nešto nisam dobro shvatila. Provjerila sam sve Kinseyeve citate i reference u knjižnici, no nigdje se ne spominje zlostavljanje djece. Pretražila sam sve knjige o Kinseyu, pročitala sve biografije, stotine pozitivnih članaka o njemu i njegovom radu, i nekoliko oštrih članaka, ali nigdje nisam pronašla kritiku na njegove tablice i grafove. Počela sam prihvaćati činjenicu da tisuće međunarodnih znanstvenika koji su studirali Kinseya, nikad nisu vidjeli ono što je bilo pred njihovim očima.

U ožujku 1981. dobila sam pismo od Kinseyevog koautora, Paula Gebharda. Prethodno sam mu pisala, upitavši ga o podacima o djeci u tablicama 30-34. Gebhard, koji je naslijedio dr. Kinseya kao ravnatelj Kinsey Instituta, napisao mi je da su do podataka o djeci došli preko roditelja, nastavnika u školama i homoseksualaca koji su voljeli mlade dječake, te da su neki od muškaraca koristili „ručne i oralne tehnike“ kako bi evidentirali koliko „orgazama“ djeca mogu postići u određenom vremenskom razdoblju.

Naoružana Gebrhardovim pismom i priznanjem, 23. lipnja 1981.godine, podigla sam u Jeruzalemu, na Petom svjetskom kongresu seksologije, veliku galamu. Tamo sam imala izlaganje o dr. Kinseyu i njegovim podacima o djeci. Vjerovala sam da će moji kolege seksolozi biti kao i ja zaprepašteni s tim tablama, i podacima o djeci koji opisuju Kinseyevo oslanjanje na pedofile - kao „istraživače“ o seksualnosti djece. Za mene, kao znanstvenicu i majku, najgori podaci su dolazili sa str. 160 i 161, gdje je Kinsey tvrdio da njegovi podaci dolaze iz „intervjua“. Kako je mogao reći da 196 male djece – neki ne stariji od 2 mjeseca – uživaju u „gubljenju svijesti“, „vikanju“, „vapljenju“, „konvulzijama“ – kako je mogao nazvati ovakve reakcije djece svjedočanstvom o njihovom seksualnom zadovoljstvu i „klimaksu“?

Nazvala sam to dokazom užasa, boli, kriminalom. Netko je ovdje vrlo vrlo zbunjen.

Bila sam uvjerena da će međunarodna, obrazovana zajednica stručnjaka za seksualnost reagirati kako sam i ja reagirala. Ovo otkriće o Kinseyu, njegovoj tehnici, i svi ti podaci o djeci i nejačadi užarili su atmosferu konferencije svjetskih doktora znanosti, i mnogi su se složili s mojim pozivom na istraživanje Kinseya. Na toj konferenciji u Jeruzalemu bio je svjetski trust mozgova suvremene seksologije od Velike Britanije, SAD, Francuske, Danske, Izraela, Norveške, Kanade, Škotske, Nizozemske, Švedske i drugih nacija. Svi su sudionici znali za moje izlaganje. To je bio najkomentiraniji segment kongresa, dobio je više pažnje čak i od Xaviera Hollandera (autora „The Happy Hooker“) i njegovog govora „Out of Touch With Sex“. Stalno se govorilo o pitanju Kinseyeve djece tijekom cijelog kongresa.

Moj naslov, „Znanstvenik doprinosi spolnom zlostavljanju djece: Uvodno razmišljanje o mogućim povredama etike“, najavljen je u sažecima kongresa. Rezultat je bio očekivan – to je bilo jedino predavanje na kojem nije bilo dovoljno stolica za slušatelje. Bila sam zadovoljna što su tim činom mnogi iskazali svoju zabrinutost. Nakon što sam pokazala svoju prezentaciju o Kinseyevim Tablicama 30-34, koje su opisivali Kinseyeva izvješća o brzini i količini „orgazama“ kod barem 317 djece i nejačadi (ponavljam, najmanji u dobi od samo 2 mjeseca), predstavivši Gebhardovo potvrdno pismo, završila sam svoje predavanje i pogledala slušatelje. U prostoriji je vladala potpuna tišina. Konačno, visoki, plavi, nordijski tip , koji je stajao blizu govornice, odvažio se i viknuo slušateljstvu: „Ja sam švedski novinar, i nikad nisam govorio na konferenciji. To nije moja uloga. No, što je s vama? Ova je žena upravo bacila atomsku bombu u ovu sobu, a vi nemate nikakvih pitanja? Nemate nikakvih komentara?“

To je probilo led, i počeli su nicati ruke koje su tražile riječ. Moderator je ograničavao komentare, no ispitivanje je krenulo. Reakcija u prostoriji bila je jaka – za neke su nova saznanja bila neugodna, drugi su bili ošamućeni.

Kasnije mi je pristupila voditeljica programa spolnog odgoja u Švedskoj rekavši mi da je šokirana činjenicom da su se djeca koristila bez suglasnosti roditelja. Ipak, revno me uvjeravala kako djeca smiju biti seksualno stimulirana od strane odraslih, čak i roditelja, naravno zbog terapeutskih razloga.

Moja mlada asistentica s sveučilišta u Hajfi vratila se tog poslijepodneva vidno potresena s ručka, tijekom kojeg je sjedila za privatnim stolom s međunarodnim voditeljima kongresa. Žustro su osporavali i naveliko osuđivali moje izlaganje, a svatko od dvanaest osoba prisutnih za njenim stolom srčano je branio tezu da djeca mogu imati nježnu spolnost (engl. „loving“ sex) s odraslima. Jasno sam shvatila da cjelokupno polje istraživanja spolnosti leži na Kinseyevom modelu ljudske seksualnosti, Kinsey je za njih neupitni autoritet, a ja govorim njegovim učenicima da je on - varalica. Razočarana takvom reakcijom, uvidjevši prisutnost mnogih međunarodnih agencija s ekonomskim i emocionalnim interesima u Kinseyevom svijetu, shvatila sam zašto kongres nije odlučio istraživati Kinseya.

Nekoliko mjeseci kasnije, moja je kćer iznenada umrla od moždanog udara. Ne znajući je li silovanje u mladosti moglo doprinijeti njenoj ranoj smrti, ja provodim desetljeća radeći na zaštiti tuđe djece od rastućeg mnoštva Kinsey-Hefnerovih učenika. 1982. godine, ubrzo nakon jeruzalemske Konferencije, i diskusije o Tablici 34, pozvala me Vlada SAD, tj. Odsjek za pravosuđe, mlade i prevenciju delinkvencije, da se vratim u SAD iz Izraela. Postavljena sam kao profesor istraživač na Američkom sveučilištu, kao glavni istražitelj s budžetom od 800 000 dolara; s ciljem istraživanja Kinseyeve uloge u spolnom zlostavljanju djece i povezanosti njegovog rada s djecom koja se pojavljuju u pornografiji, mainstream časopisima Playboy, Penthouse i Hustler.

Komercijalna seksualna industrija ovaj put je udružila snage s Kinseyevim institutom, i akademskom seksologijom kako bi zapriječila da itko razotkrije njihov svijet. S vremenom sam dobila kopije tajnih pisama i pošiljaka, koje su Kinseyev institut i pornografi ilegalno slali po cijelom svijetu kako bi diskreditirali moje istraživanje Kinseya i djece koja se pojavljuju u njihovim časopisima. Kinseyev institut je u tajnosti zaprijetio tužbom Američkom Sveučilištu – ukoliko mi dozvole da nastavim svoje istraživanje.

Stoga, skrivajući prave razloge, Sveučilište je tražilo da ne istražujem ništa što je povezano s Kinseyem. Time se u potpunosti povrijedila akademska sloboda, kao i javno pravo na informaciju svakog poreznog obveznika. Kinsey institut je konstantno vršio pritisak, izbacujući mene i moja istraživanja iz tiskanih i elektronskih medija, svih relevantnih profesionalnih konferencija i časopisa, izdavača knjiga i slično.

1990. kad su neka od mojih saznanja o zlostavljanju djece tiskana u knjižici za ograničenu distribuciju, popularni tv voditelj i Kinseyev odanik, Phil Donahue, objelodanio je Kinseyevu važnost cijelom svijetu. Dijete u publici pitalo ga je zašto bi Kinsey njemu danas bio važan. Gdin. Donahue je poučio dječaka, pre mladog da zapamti:

„Kinsey je za seksualnost ono što je Freud za psihijatriju, Madame Curie za radijaciju, Einstein za fiziku. Ova žena (Reisman) je došla i rekla: „E nije jednako mc na kvadrat. Mi smo utemeljili cijelu generaciju edukacije seksologa na Kinseyu, a Kinsey je bio - stari pokvarenjak“.

Toga dana Donahue mi je kontrirao govoreći da je Kinsey fini obiteljski čovjek. Ja sam sugerirala kako je vrijeme da ljudi sami procijene tko i što je Kinsey bio. Unatoč tome što je gdin. Donahue rekao, ovo je sigurno: svijet ima pravo znati što je do sad bilo skriveno, ne samo pravo već i odgovornost spoznati što se dogodilo s djecom iz Tablice 34?

Vrijeme je da razlučimo kakav je efekt Kinsey, otac seksualne revolucije i seksualne edukacije, imao na živote tako mnogo ljudi. Od 1948. godine izvještaji o javnom zdravlju potvrđuju velike promjene u načinu na koji se Amerika i ostatak zapadnog svijeta odnosi prema ljudskoj seksualnosti. Rezultati teško da mogu biti umirujući. Promjene u vrednovanju spolnosti su se dogodile u posljednjih 50 godina, i jasno je, prema statističkim pokazateljima, da pravac kojim smo krenuli treba ponovno razmotriti. Kako je gdin. Donahue rekao, zapadna je kultura „obrazovanje cijele generacije seksologa utemeljila na Kinseyu, a Kinsey je - stari pokvarenjak“.

Što to nama znači? Nadam se da će ova knjiga odgovoriti na to pitanje. Obzirom da se Američki Kongres sprema za istragu o Kinseyu po točki HR 2749, po zakonu o Zaštiti djece i etici u obrazovanju, te da se Kinseyev institut sprema za retrospektivu 50 godina doprinosa društvu, moja je velika nada, kao znanstvenika i majke, da će se istina napokon pokazati, i da će svijet imati hrabrosti pogledati istinu za dobrobit nadolazećih generacija.

Izvor: Laudato/Dr. Judith A. Reisman

Bl. Anđela iz Foligna

Anđela iz Foligna (oko 1248.-1309.), bila je talijanska mističarka i pripadnica Trećeg franjevačkog reda. Nakon smrti supruga i djece, živjela je kao franjevačka trećoredica. Napisala je Knjigu vizija i uputa, kako bi posvjedočila svoje obraćenje od života stravičnoga grijeha prema mističnom sjedinjenju s Bogom. Kasnije je osnovala zajednicu redovnica u Folignu. Blaženom ju je proglasio papa Inocent XII. u 17. stoljeću. Naziva je se Učiteljicom teologa.

U knjizi je opisana njezina velika ljubav prema Isusu Kristu, želja za molitvom i čvrsta volja da nasljeduje Krista sve do patničkoga križa. Kritičko izdanje njezinih djela objavljeno je u Parizu 1925. godine. Kada je 1309. umirala, njezine susestre i svi koji su je poznavali govorili su da umire svetica.

Angela iz Foligna, ili kako je kod nas općeprihvaćena, Anđela Folinjska velika je mističarka Crkve, jedna od onih koji su na poseban način bile sjedinjene sa svojim Spasiteljem.

Iako je na glasu blaženice, već nakon smrti počeli su je štovati kao sveticu, što nije ni čudno zbog velikog Božjeg zahvata učinjenog u njezinoj osobi.

Blažena Angela iz Foligne, rođena je u bogatoj talijanskoj obitelji. Udala se vrlo mlada, te je kao mlada žena svoj svjetovni život podredila modi življenja ondašnjeg vremena. U braku je rodila više djece. Nekom prigodom upala je u teški grijeh kojega se zbog stida ustručavala ispovjediti. Nakon obavljene nevaljane ispovijedi pristupila je svetoj pričesti. Savjest ju je još više mučila, te na idućoj ispovijedi priznala i taj grijeh, no nije izvršila pokoru jer ju je smatrala pretjeranom. Tada joj se u snu ukazao Spasitelj koji joj kazuje da će mnogo trpjeti zbog svojih grijeha. Potresena snom, odlučila je obaviti temeljitu životnu ispovijed, nakon čega potpuno mijenja svoj život započinjući živjeti što savršenije. Svoju djecu odgaja u kršćanskom duhu, a nakon muževe smrti odlazi u Asiz gdje je primljena u Treći franjevački red. Tamo provodi život u pokori i odricanju, a Gospodin ju je nagradio nutarnjim prosvjetljenjima i viđenjima.

Knjigu njezinih viđenja napisao je franjevac fra Arnaldo, a ona sama ju je ispravila kako bi bila što vjerodostojnija. Osnovala je zajednicu trećoredica s jednostavnim zavjetima koje su se posvećivale djelima kršćanske ljubavi.

Anđela Folinjska, možda i nema zatamnjeno ime u katoličkom kalendaru, no svojim životom svakako nas poziva da se već danas odreknemo svojih prijašnjih loših životnih navika, loših djela i grijeha, te da krenemo u novi život u susret Spasitelju.

Život Anđele Folinjske pokazuje da je Božja milost i spremnost na praštanje tolika da okorjelog grješnika može dovesti do svetosti ako mu se s povjerenjem otvori.

Izvor: Vesna Jurić Rukavina i laudato.hr

Dvije naše skijašice danas na "Snježnoj kraljici"

Naša skijašica Sofija Novoselić na slalomu Svjetskog kupa "Vip Snow Queen Trophy" na Sljemenu, u petak 4. siječnja, nastupit će sa startnim brojem 67., dok će naša druga predstavnica Andrea Komšić nastupiti kao posljednja s brojem 71.

Deveto izdanje sljemenskog slaloma otvorit će Slovakinja Veronika Velez Zuzulova. S brojem dva nastupit će mlada Amerikanka Mikaela Shiffrin, dok je broj tri izvukla Austrijanka Kathrin Zettel. Vodeća skijašica Svjetskog kupa Slovenka Tina Maze izvukla je broj šest.

Prva vožnja ženskog slaloma na Sljemenu počinje u 15.45 sati, a druga u 18.30 sati.

Voditelj natjecanja Reno Fleiss ranije je istaknuo da je skijaška staza na Sljemenu potpuno spremna za ženski i muški slalom Svjetskog kupa.

"Staza na Crvenom spustu je u izvrsnom stanju, dovoljno tvrda, niti previše ledena niti previše mekana, upravo po ukusu najboljih svjetskih skijašica i skijaša", istaknuo je uoči devetog izdanja "Snow Queen Trophy".

Utrka muškog slaloma održat će se u nedjelju, 6. siječnja, s prvom vožnjom u 10.45 sati, a drugom u 14 sati. Izvlačenje brojeva za mušku utrku održat će se na Trgu bana Jelačića u subotu, 5. siječnja, u 18.45 sati. Uz najboljeg našeg skijaša Ivicu Kostelića, vozit će i Dalibor Šamšal, Istok Rodeš, Matej Vidović, te Filip Zubčić.

U nedjelju poslijepodne na rasporedu je i Utrka legendi u kojoj će nastupiti Alberto Tomba, Marc Girardelli, Kristian Ghedina, Janica Kostelić te niz drugih slavnih imena iz svijeta skijanja.

Izvor: Hina

Lani više od 2,3 milijuna hodočasnika s Papom u Vatikanu

Više od 2,3 milijuna ljudi sudjelovalo je u tijeku 2012. godine na audijencijama, misama i obredima s papom Benediktom XVI. u Vatikanu. Kako prenosi "Osservatore Romano", tijekom proteklih 12 mjeseci registrirano je ukupno 2.351.200 posjetitelja. Taj se podatak temelji na broju izdanih ulaznica i na procjenama. Brojke ujedno pokazuju blagi pad u odnosu na godinu 2011., kad je Papu pohodilo oko 2,5 milijuna ljudi. Ipak, te godine broj hodočasnika bio je neuobičajeno visok zbog beatifikacije Ivana Pavla II., koja je bila 1. svibnja 2011. Prethodnih godina s Papom je u Vatikanu godišnje redovito bilo oko 2,3 milijuna vjernika.

Većina posjetitelja, njih 1.256.000, sudjelovala je na nedjeljnom Angelusu. Njih 501.000 sudjelovala je na misama, a ukupno 447.000 hodočasnika bilo je na 43 opće audijencije. Na posebne audijencije Papi je došlo 146.800 ljudi. U statističke podatke nisu uključeni Papini pohodi rimskim župama i talijanskim biskupijama niti susreti s vjernicima tijekom putovanja u inozemstvo.

Izvor: IKA

Hodočašće mladih Sisačke biskupije u Rim

Skupina mladih Sisačke biskupije zajedno s biskupom Vladom Košićem sudjelovala je od 28. prosinca 2012. do 2. siječnja 2013. godine na „Hodočašću povjerenja na Zemlji“ zajednice iz Taizéa, koje se ovaj puta održalo u Rimu i tako se kroz ove dane upoznala i u zajedništvu molila s brojim rimskim obiteljima i mladima iz cijele Europe.

Baš ta uključenost u vlastitosti i posebnosti „vječnoga grada“ obilježila je ovaj 35. europski susret. Tako su molitve umjesto u halama velesajmova održane po rimskim bazilikama i crkvama, a sve je okrunila zajednička molitva u subotu, 29. prosinca, kada se na Trgu svetog Petra u zajedništvu s papom Benediktom XVI. okupilo 45.000 mladih iz cijele Europe.

Tradicionalni regionalni susret za mlade iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine održan je 1. siječnja u crkvi sv. Ignacija Loyole, a vodio ga je brat Ulrich. On se osvrnuo na događanja u Rimu, upoznao mlade s mogućnošću dolaska u Taizé tijekom cijele godine i pozvao na novo „Hodočašće povjerenja na Zemlji“ za godinu dana u Strasbourg. Susret je završen misnim slavljem koje je predvodio biskup Košić, uz koncelebraciju više svećenika iz Hrvatske i pred više od 2.000 mladih Hrvata. Biskup je u svojoj homiliji ohrabrio mlade da se ne boje života i odgovornosti istaknuvši da je upravo u teškoćama potrebna hrabrost i zalaganje mladih za dobro naroda i domovine.

Na povratku su mladi hodočasnici posjetili Asiz te se vratili kućama obogaćeni novim iskustvima i prijateljstvima.

Izvor: Sisačka biskupija

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.